Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa
- Detalji
- Napisao/la Tea
- Hitova: 43248
Vjerojatno ste preko nekoliko puta čuli da se govori o “algi ubojici” koja je napala naš Jadran. Cilj ovog članka je da razjasni opasnost ove, i nove vrste alge koje obje pripadaju rodu Caulerpa.
Dakle, u Jadranu trenutno žive TRI vrste zelenih algi iz roda Caulerpa. Svima već dobro poznata Caulerpa taxifolia, nešto novijeg datuma otkrivena Caulerpa racemosa, te Caulerpa prolifera. Ova posljednja, Caulerpa prolifera naša je autohtona i potpuno bezopasna vrsta.
 |
 |
U čemu leži opasnost druge dvije vrste???
1. CAULERPA TAXIFOLIA
Alga koja nije nalik nijednoj drugoj!
Slučajnošću unešena u more kod Monaka 1984. (IZ AKVARIJA – zato akvaristi oprez!!!) zelena tropska alga Caulerpa taxifolia naglo se proširila duž obala Sredozemlja. Posjeduje izvjesne jedinstvene značajke (otpornost na hladnoću, veličinu, snažan razvoj, gustoću, ekološko prevladavanje, itd.) koje nikad prije nisu opažene u tropskim populacijama ove vrste ili bilo koje druge alge unešene u Sredozemno more.
Naseljene mogu biti sve stabilne podloge (kamen, pjesak, mulj, livade voge) od 3 do 40m dubine. Premda male gustoće, Caulerpa taxifolia nađena je ljeti i na dubini od 99m. Moguće ju je naći u čistom moru, kao i u onečišćenim lukama, duž hridinaste obale izložene valovima kao i u zaštićenim uvalama.
Premda više pritajena zimi, ova alga nikada potpuno ne iščezne: može preživjeti nekoliko dana na temperaturi od 7°C i 3 mjeseca na 10°C. Ponovni rast započinje na temperaturi iznad 15°C. Prema tome njen razvitak i preživljavanje u Sredozemnom moru nisu vezani uz globalno zatopljenje mora ili klime. Što više, ni zima, koliko god oštra ona bila ne bi pridonjela njezinom potpunom išćeznuću.
Razarajući utjecaj
|
|
U čemu leži opasnost druge dvije vrste???
1. CAULERPA TAXIFOLIA
Alga koja nije nalik nijednoj drugoj!
Slučajnošću unešena u more kod Monaka 1984. (IZ AKVARIJA – zato akvaristi oprez!!!) zelena tropska alga Caulerpa taxifolia naglo se proširila duž obala Sredozemlja. Posjeduje izvjesne jedinstvene značajke (otpornost na hladnoću, veličinu, snažan razvoj, gustoću, ekološko prevladavanje, itd.) koje nikad prije nisu opažene u tropskim populacijama ove vrste ili bilo koje druge alge unešene u Sredozemno more.
Naseljene mogu biti sve stabilne podloge (kamen, pjesak, mulj, livade voge) od 3 do 40m dubine. Premda male gustoće, Caulerpa taxifolia nađena je ljeti i na dubini od 99m. Moguće ju je naći u čistom moru, kao i u onečišćenim lukama, duž hridinaste obale izložene valovima kao i u zaštićenim uvalama.
Premda više pritajena zimi, ova alga nikada potpuno ne iščezne: može preživjeti nekoliko dana na temperaturi od 7°C i 3 mjeseca na 10°C. Ponovni rast započinje na temperaturi iznad 15°C. Prema tome njen razvitak i preživljavanje u Sredozemnom moru nisu vezani uz globalno zatopljenje mora ili klime. Što više, ni zima, koliko god oštra ona bila ne bi pridonjela njezinom potpunom išćeznuću.
Razarajući utjecaj
Širenje stalnih livada alga nastavlja se iz godine u godinu prekrivajući sva raspoloživa područja morskog dna. Malo po malo kaulerpa prevladava ili istiskuje sve ostale alge, a utječe i na livade voge (Posidonia oceanica). Životinje su isto izložene bitnim promjenama, naročito pričvršćene vrste (koralji, spužve, itd.) kao i slabo pokretne životinje (npr. morski ježinci). Tom novom prevladavajućom biljkom ne hrane se ni ribe ni morski beskralješnjaci (osim jedne vrste puža koji napravi više štete nego koristi). Kako ne ulazi u prehrambene lance njezin je snažni ekološki utjecaj još ozbiljniji.
Na područjima koje je prekrila većom gustoćom tijekom dužeg vremena se smanjila količina nekih riba. Ujedno su se počele osjećati posljedice na ekonomiju i razne ljudske djelatnosti, posebno u priobalnom ribolovu i ronjenju.
Sve u svemu, u napadnutim se područjima smanjuje biološka raznolikost. Postepeno su šarolike i raznovrsne sredozemne populacije zamjenjene jednoličnim fluerescentnim zelenim krajolikom livada alge Caulerpa taxifolia!!!
Iskorjenjivanje
Potpuno iskorjenjivanje vrste Caulerpa taxifolia bilo je moguće još 1991. godine, no nije učinjeno. Od kraja 1992. površine prekrivene algom toliko su se povećale da se, prema sadašnjim spoznajama u cjelosti više ne moglu odstraniti ni kemijskim ni fizičkim sredstvima (ručnim čupanjem, usisavanjem, solima, bakrom itd.). Neke od tih tehnika još se uvijek provjeravaju. One se mogu koristiti za odstranjivanje malih odvojenih nakupina, koje su dovoljno daleko udaljene od gusto obraslih područja, što se pokazalo uspješnim na nekim mjestima. Također obećavaju rezultati raznih bioloških studija, uključujući primjenu nekih morskih puževa-golaća, koji se isključivo hrane kaulerpom.
Ukratko, dok se malo može učiniti za spas područja već zaposjednutih kaulerpom ili za zaustavljanje njenog prirodnog širenja, mogu se jedino poduzeti mjere za njeno usporavanje.
Kako prepoznati algu Caulerpa taxifolia?
 |
To je lijepa fluorescentna zelena alga s prepoznatljivo "puzajućom stabljikom" nazvanom stolon (kauloid). Ime "Caulerpa" pripisuje se osebujnosti građe ove alge. Na latinskom "caulos" znači os, a "erpa" dolazi od glagola puzati. Stolon može narasti preko 1m u dužinu, a pričvršćen je za dno pomoću "korjenčića" (rizoida). Iz stolona rastu "listovi" (fronds) koji bočno nose perca (pinnule). "Listovi" se često snažno granaju i narastu 5 do 65cm u dužinu, a nalikuju listovima crnogoričnog stabla tise (Taxus). Iz te sličnosti ova je alga i dobila ime "taxifolia" (Taxus=tisa, folium=list).
2. CAULERPA RACEMOSA
Kako se ona našla u Jadranu?
Ovu novu invazivnu algu (istog roda kao i vrsta Caulerpa taxifolia) u Jadranu je tek nedavno otkrio mr. Ante Žuljević (Institut za Oceanografiju i Ribarstvo, Split). Još se sa sigurnošću ne može reći, no pretpostavlja se da se ova vrsta u Jadran proširila uz pomoć struja ili balastnih voda.
Razarajući utjecaj
 |
Caulerpa racemosa jos je raširenija i invazivnija nego Caulerpa taxifolia. Dosad je pronađena je na raznim područjima južnog i srednjeg Jadrana (Pelješac, Hvar, područje od Dubrovnika do Cavtata, Mljet, Korčula itd.). Uz sve već nabrojene prednosti koje smo spomenuli za vrstu Caulerpa taxifolia pred našim autohtonim algama, a koje možemo pripisati i vrsti Caulerpa racemosa, ovoj posljednjoj pridodajemo i olakšano lebdenje otkinutih djelića alge u stupcu vode što olakšava njezino širenje strujama i valovima na udaljenija područja, te ono što posebno ugrožava život na, i u morskom dnu, činjenicu da ona svojim rizoidima stvara gustu mrežu koja zadržava detritus te guši morsko dno uzrokujući pojavu anoksije (stanje bez kisika pri čemu se razvija sumpor dioksid).
Iskorjenjivanje
Kao i kod vrste Caulerpa taxifolia, a vjerojatno i još teže.
Kako prepoznati algu Caulerpa racemosa?
 |
Takođe fluorescentna zelena alga sa stolonom koji je kao i kod prethodne vrste pričvršćen je za dno pomoću rizoida. Iz stolona rastu "listovi" (fronds) koji bočno nose nešto poput “balončića”. Upravo ti “balončići” omogućuju algi plutanje u vodenom stupcu i pomažu pri njenom rasprostranjenju.
Smijem li ih dirati? Smijem li ih čupati?
Vi ih možete dirati bez opasnosti za Vas. Međutim, prema zakonima i pravilnicima (prihvaćenim u Francuskoj, Španjolskoj i od međunarodnih organizacija) ne preporuča se sakupljanje, prodaja ili prenošenje vrste Caulerpa taxifolia, a s obzirom na nova saznanja, ni vrste Caulerpa racemosa. Sakupljanje i iskorjenjivanje biljke je osjetljiv posao koji bi se trebao obavljati samo uz ovlaštenje nadležnih organa (radi bilo kakvog rukovanja povećava se opasnost širenja, a time otežava nadzor napadnutog područja).
Pozor! Ne pomažite širenju ovih algi! Ne onečišćujete nova područja!
Dokazano je da komadić alge vrste Caulerpa taxifolia može preživjeti više od tjedan dana bez vode na toplom i vlažnom mjestu (spremišta sidra na plovilima, složena ribarska mreža, ronilačka torba ili oprema). Jednom oslobođena u moru ona će se opet početi razvijati. Za vrstu Caulerpa racemosa još nije utvrđeno koliko dugo može preživjeti u navedenim uvjetima, no dok se to ne utvrdi pristupimo joj s još većim oprezom.
Ukoliko svi nismo jako pažljivi, niti jedno mjesto nije sigurno od onečišćenja. Ove se alge neznanjem veoma lako prenose od već napadnutih mjesta na druga područja. To objašnjava kako se alga Caulerpa taxifolia proširila skokomice, preskačući ponekad udaljenost od nekoliko stotina kilometara, pa je zato općenito pronađena na sidrištima, u lukama ili na ribarskim područjima.
Nautičari : pregledajte vaša sidra i lance kada napuštate sidrište!
Ribari : provjerite vaše mreže i koće!
Ronioci : pregledajte vaše torbe i opremu prije svakog ronjenja!
Ako slučajno otkinete dio tih algi, ne bacajte ga u more. Stavite ga u vrećicu, a na obali u posudu za smeće!!!
Važno je obavijestiti nas telefonom:
Do danas su više od 90% poznatih područja s kaulerpom dojavili ronioci, nautičari i ribari. Ako želimo pratiti širenje ovih algi i utvrditi uspješnu strategiju nadziranja i borbe protiv njihova širenja, potrebna nam je vaša pomoć.
Ako su vam poznata područja na kojima se pojavila alga Caulerpa taxifolia ili Caulerpa racemosa, bitno je da nas obavijestite što je brže moguće na dolje navedene brojeve telefona.
- 021/ 358 688 - ANTE ŽULJEVIĆ ili BORIS ANTOLIĆ
(Institut za Oceanografiju i Ribarstvo u Splitu)
- 052/ 804 700 - LJILJANA IVEŠA
(Institut Ruđer Bošković, Centar za Istraživanje Mora u Rovinju)
Znanstvenim istraživačima bit će od osobite pomoći dojava sljedećih podataka: točno mjesto i dubina vašeg nalazišta, tip podloge (pijesak, kamen, livada voge, itd.) i približno kolika je površina zauzeta algom. Na osnovu vaše dojave znanstvenici će pregledati zahvaćeno područje i obavijestiti odgovorna tijela (ministarstvo ili županiju) koja će poduzeti odgovarajuće mjere.
(djelovi teksta prepisani i dodatno obrađeni iz promotivnog letka za borbu protiv vrste Culerpa taxifolia)
Slike uz suglasnost autora preuzete sa www.izor.hr
