Ovaj je članak svojevrsni requiem velikoj bijeloj mrcini, koja je od ovog tjedna razlijepljena, preseljena i ponovno zalijepljena na drugoj lokaciji, također udomljava Markove ciklide, a na njeno mjesto dolazi novi projekt definitivno najzagriženijeg ciklidofila u Hrvatskoj... Bez konkurencije.
Ono što je ove godine najviše nedostajalo u aquascape izletima forumaša akvarij.net-a upravo su ideje. Nažalost, moramo zaključiti da je ova godina bila dosta „sušna“. Naime, nije se pojavilo nijedno novo zvučno ime (čast izuzecima – Karlo i Tompa), a u uređivanju akvarija jednostavno nismo susreli ništa spektakularno novoga. To ne znači da nije bilo zanimljivih i vrijednih uradaka naših akvarista, ali nekako nedostaje poleta.
1. Neadekvatna podloga
1. Odabir bilja
Prije nego li biljka stigne u vaš akvarij ona treba biti pomno odabrana. To znači da se biljne vrste prije nabavke (kupnje u specijaliziranim trgovinama ili dobavljanja od kolega akvarista) moraju poznavati. Ako planirate akvarij s malo svjetla, sve biljke moraju biti prilagođene tim uvjetima (tj. moraju se zadovoljavati s malo svjetla). Ako planirate akvarij sa zahtjevnim vrstama koje traže puno svjetla i bogatu podlogu, redovitu kvalitetnu prihranu, moguće je da u takvom akvariju neće dobro uspijevati biljke koje sporo rastu i kojima treba malo svjetla (alge na lišću).
Etimologija: sketch (eng. = skica) – Kitsch (njem. = smeće)
Značenje riječi «kič» prema nekim hrvatskim leksikonima:
Anić/Goldstein: Rječnik stranih riječi (Novi liber, 2000., Zagreb)– djelo bez umjetničke vrijednosti, u izradi podilazi onome što se smatra popularnim, često i lošem ukusu i samo ga proizvodi, nazoviumjetnost, pseudoumjetnost, šund
Ladan: Hrvatski obiteljski leksikon (Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2005., Zagreb)– pseudoumjetnička tvorevina; djelo često zanatski dotjerano bez umjetničke vrijednosti
Na kraju još jedne kalendarske godine i povodom 5. godišnjice postojanja akvarij.net-a trebalo bi se osvrnuti na napore i postignuća akvarista koji su ogrezli u uređivanju i preuređivanju akvarija. Podsjetimo se malo kronologije događaja. Početkom godine počeli smo pisati članak o aquascapingu tijekom nagradne igre Blog i taj je članak poslije izašao na naslovnoj stranici i prezentiran je na AKTER-u u Splitu. Članak je nastao bez namjere da se objavi, već više kao studija o aquascapingu o kojem u literaturi i na Internetu rijetko nailazimo na konkretne informacije. Dakle, mi smo u aquascaping ušli zahvaljujući želji za učenjem o istom. Sredinom godine na forumu se otvara novi podforum «Uređenje akvarija» čije su otvaranje potaknuli akvaristi željni rasprava o načinima uređivanja akvarija. Napokon smo počeli savladavati i koristiti znanja, rješenja, ideje i izraze koji spadaju u aquascaping.
Ovo je članak nastao na temelju jednog starijeg članka s APD-a (Aquatic plants digest), tako da u njemu ustvari propitujemo ideje podastrijete ondje.
PODVODNI VRTLAR ili AQUAVRTLAR jest onaj akvarist koji se u akvaristici primarno bavi uzgojem bilja u akvariju (hortikultura) ne pridajući veliku pozornost razmještaju bilja u akvariju, dizajniranju, setupu akvarija. Podrazumijeva se poznavanje fiziologije, ekologije, uzgoja, razmnožavanja i njegovanja bilja. Aquavrtlar je majstor koji zna kako uzgojiti najljepše primjerke biljaka koje se mogu kasnije koristiti za aquascapiranje (uređivanje akvarija).
FLORASCAPING ili kombiniranje bilja u akvariju - kad se već odlučimo za bilje koje je kompatibilno (treba mu slična količina svjetla, slično je po zahtjevima za CO2, ne oduzima jedno drugom hranu), to bilje treba rasporediti po akvariju tako da izgleda lijepo. Nije dovoljno uzeti biljke i posaditi ih u podlogu gdje za njih ima mjesta. Bilje raspoređujemo po visini, bojama, obliku listova, zahtjevima za svjetlost. Svakoj biljci treba osigurati dovoljno prostora da pohvata svjetlost lampi (trebamo znati širinu odrasle biljke) i to je prvi preduvjet za sađenje. Staro pravilo o visini biljke i njenom smještaju u prvi, srednji ili stražnji plan ne treba posebno obrazlagati. Ali, ono što treba za florascaping jest ozbiljno planiranje aquascapea.
Neki kažu da se akvarij (da bi lijepo izgledao) mora urediti kao da je slika ili fotografija. Mora imati fokusnu točku, mora imati dubinu, perspektivu, kompoziciju, ideju, priču... Jedna dosta važna stvar kod fotografiranja jest odabir žarišne ili fokusne točke. To je centar fotografije u smislu poruke ili ideje pa mnogi fotografi amateri stavljaju žarišnu točku u prostorni centar fotografije. Krivo. Isto je i s akvarijem - ako u sam centar ili sredinu akvarija stavimo neki dominantni predmet (panj, najveću ili najsvjetliju ili najcrveniju biljku) napravili smo grešku. Akvarij će tako izgledati jako statično. Puno ćemo majne pogriješiti ako za žarišnu točku odaberemo onu kojoj je sjecište u nekoj od trećine akvarijskog prostora.
Aqua = voda, Scape = kraj (aquascape = vodeni ili podvodni krajolik – oblikovan od strane čovjeka)
Aquascaping podrazumijeva sva prostorna rješenja u akvariju - veličinu i oblik akvarija, podlogu (vrsta, oblikovanje - nagib, terase...), hardware (cijevi, aparatura), dekoraciju (kamenje, panjevi - sve što priječi da biljka raste na tome mjestu), raspored bilja, izgled akvarija s prednje strane, bočnih strana, tlocrt. Izgled akvarija govori puno o akvaristu - kakav je; uredan, neuredan, jednostavan, kompliciran, suzdržan, agresivan, otvoren, zatvoren, površan, temeljit, maštovit, nemaštovit... Zato svako ozbiljno bavljanje akvaristikom podrazumijeva i razmišljanje o aquascapingu (uređivanju podvodnog svijeta).
Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.
http://www.paypal.me/AkvarijNET
3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3