Kao što se za nogomet kaže da je druga najvažnija stvar na svijetu, tako se za karantenski akvarij kaže da je druga po redu najvažnija stvar u akvaristici. Svatko tko se upustio u ovaj hobi sigurno nije prve dane svoje akvarističke karijere razmišljao o sporednom tanku za liječenje i promatranje sumnjivih, moguće zaraženih riba. Kao što se svaki sanjar probudi prije ili kasnije u bolnoj i realističnoj stvarnosti, tako čete i vi ako već niste. Ja sam prvi puta počeo razmišljati o takvom tanku onog trenutka kada sam na svom tada još novo kupljenom sijamskom borcu – Betta splendens (Siam – današnji Tajland) ugledao sumnjivu točkicu. Točkica me asocirala na jednu od bolesti pa sam ribu odmah izdvojio kako ne bi došlo do epidemije drugih riba u akvariju.

U nedostatku opreme i znanja riba se je našla u improviziranoj karanteni. Improvizacija se uvijek svodi na jednostavna rješenja kao što su čaše, boce , posudice i druga pomoćna sredstva koja u tom trenutku imate pri ruci. U ovom hobiju se ljudi često služe improvizacijama jer ona uvijek donosi stanovito zadovoljstvo i vaš novčanik ostaje deblji, ali kao što svaka medalja ima dvije strane niti ova nije jednostrana. Karantenski akvarij je poslije filtera i još neke opreme zadnja stvar na kojoj se treba štedjeti iz razloga što on nekada predstavlja prvu i zadnju crtu obrane od bolesti.

Prvu, zato što netko tko već ima deset ili više riba u akvariju, ne bi nikako trebao ugrožavati njihovo zdravlje tek pridošlom ribom koja nije prošla barem jednotjednu karantenu, svi dobro znamo da su nove ribe potencijalni bolesnici što zbog stanja u kojem su držane dok ih niste kupili što zbog stresa koji uvjetuje pad imunološkog sustava i pogoduje razvoju raznih bolesti.

Drugu, zato što kada ne znamo pravilno dijagnosticirati bolest najbolje je ribu odmah odvojiti. Ovo govorim prvenstveno jer se može dogoditi da se bolest ne prenosi putem vode ali ukoliko riba ugine u noćnim satima, do jutra dok je uočite i izvadite postoji velika mogućnost da će je druge ribe gricnuti i tako se zaraziti putem probavnog sustava.

Nadam se da vam je ovo bilo dovoljno kako bi shvatili važnost ovog sporednog akvarija.
Ukoliko jest idemo na naslovno pitanje, što vam je sve potrebno za formiranje jednog takvog akvarija?

Napravit ćemo pretpostavku da nemate uvjeta, znanja, sposobnosti, slobodnog vremena i volje da se zabavljate sa projektima Uradi sam( D.I.Y. - eng. Do it yourself ) te ste odlučili napraviti spisak opreme kako bi stekli uvid koliko će to stanjiti vaš novčanik.

Krenimo redom:

1. Stakleni tank

Dimenzije i volumen su proizvoljne, najčešće su uvjetovane slobodnim prostorom i vrstom ribe koju imate u svom oglednom akvariju.
Novac sigurno nije dobar izgovor za uzimanje tanka male litraže jer vas na cijeli trošak nekoliko desetaka kuna neće spasiti a ostavili ste si manevarskog prostora ako se u skorom vremenu odlučite u ogledni akvarij staviti neku ribicu koja zahtjeva veći ili dublji akvarij.
Preporuka bi bila akvarij od 20 - 30 L. Razloga je više, navest ću samo nekoliko. Uzmete li preveliki akvarij trošiti čete dosta lijeka koji su uglavnom u tekućem stanju pa se doziraju ovisno od same litraže tanka. Uzmete li premali akvarij imat čete problema sa drugom opremu koju još morate osigurati za ovaj akvarij.

Cijena gotovih staklenih tankova koje možete kupiti u našim trgovinama koje prodaju takvu opremu znatno varira, imajte na umu da vas cijena po litri može stajati od 2 – 5 kuna.
To su astronomske razlike, pogotovo ako uzimate tank veće litraže.

2. Grijač sa termostatom

Ovdje je bitno naglasiti da se pazi na jačinu grijača, svaki Grijač na kutiji ima specifikaciju na kojoj se obično nalazi podatak za kolike litraže je predviđen. Ukoliko ne naiđete na takav podatak koristit će vam informacija da Grijač mora zadovoljiti pravilo koje glasi 1W/1L, ili u prijevodu: vaš Grijač mora imati Wata (W – jedinica za snagu) koliko vaš akvarij ima litara.
To nije pravilo koje je pisano u kamenu ali ako već morate imati odstupanja neka to bude u korist grijača, tj. bolje da je Grijač nešto jači ( ne previše!!) nego slabiji. Pitate se zašto? Ukoliko je Grijač nešto jači nego što bi trebao biti po gore danoj formuli prije će zagrijati vodu na željenu temperaturu te će se isključiti, zato ste i kupili Grijač sa termostatom, no ukoliko je Grijač znatno slabiji nego što je to predviđeno litražom, on će čitavo vrijeme grijati vodu a neće je dovesti do željene temperature. Kod karantenskog akvarija vas to ne mora brinuti jer je najslabiji Grijač koji možete kupiti 25W, to je ujedno i Grijač koji većina ima u svojim karantenama. Također bi bilo zgodno kupiti Grijač sa plastičnom zaštitnom rešetkom.
Ako ste misli da čete uštedjeti upravo zato što kupujete Grijač najmanje snage na tržištu prevarili ste se, naime cijena grijača od 25W je približno jednaka cijeni grijača od 150W, nije rijetkost da cijena ovog slabijeg premaši cijenu ovog mnogostruko puta snažnijeg grijača.
Ako mislite kako to nema logike razmislite ponovno, naime u oba grijača se nalazi identičan materijal i dijelovi, razlike su minimalne, upravo zato i razlika u cijeni nije različita onoliko koliko mi mislimo da bi trebala biti. Također morate imati na umu da određene vrste grijača koje se više prodaju i izrađuju u većim količinama imaju i prihvatljiviju cijenu, zbog toga postoji ona vama toliko nelogična razlika u cijeni slabijeg grijača.

Zavisno od vremena, mjesta kupnje i proizvođača morat čete izdvojiti od 70 do čak 150 Kn.
Navest ću neke proizvođače čije grijače možemo naći na policama gotovo svih naših trgovina akvaristićke opreme: Tetratec, Aquarium systems Wisi therm, Nathura Reff, Sera, Eden itd.…

3. Termometar

Postoji nekoliko vrsta termometara koji se koriste u akvaristici, za ovaj tip akvarija vam može biti dostatan i onaj kojeg obično viđate po trgovinama gdje kupujete vaše ribe. Riječ je o termometru koji je izrađen od tekućih kristala i lijepi se izvana na staklo akvarija. Što je staklo tanje to je ova vrsta termometra preciznija.
Moja preporuka je stakleni termometar čiji se rad zasniva na bazi alkohola ili žive, ne razlikuje se bitno u cijeni od gore navedenog a imate mogućnost preciznije kontrole temperature te ga po želji možete premještati na različite dijelove akvarija. Montira se kao i većina opreme u akvaristici gumenim priljepcima koji se na principu vakuuma zalijepe na unutrašnje staklo.

Cijena ovog komada opreme kreće se između 7 – 12 kuna.

4. Filter

Preporuka bi bila da za ovu vrstu akvariju svakako uzmete neki od spužvastih filtera koji su pokretani zračenom pumpom. Prednost ovog filtera jest ta što je jednostavan za detaljno dezinficiranje, lako se rastavlja u samo nekoliko poteza, veličina se može prilagoditi zavisno od veličine akvarija. Njegova mana je svakako ta što je prejednostavan( mala površina medija tj. spužve koja je ujedno i jedini filtracijski medij ) da bi bio učinkovit u bilo kojem akvariju osim karantenskog i mrijesnog gdje je gotovo nezamjenjiv.
Pretpostavka je da zračnu pumpu već imate te da je koristite u svom oglednom akvariju. Ako je tako nećete morati kupovati novu zračnu pumpu niti postojeću seliti kraj drugog akvarija. Rješenje je krajnje jednostavno, potrebno je samo kupiti razdjelnik za zrak koji ima regulaciju te stoper ukoliko ga već nemate. Razdjelnik na sebi mora obavezno imati regulaciju inače nećete moći dobiti opticaj zraka na oba izlaza budući da će sav zrak otići linijom manjeg otpora. U praksi bi to značilo da ukoliko ste na jedan izlaz razdjelnika koji nema regulaciju protoka spojili crijevo sa poroznim kamenom koji aerizira vaš ogledni akvarij a na drugi izlaz ste spojili filter za karantenski akvarij, sav zrak će otići u pokretanje filtera a vaš ogledni akvarij je ostao bez toliko simpatičnih mjehurića kojima se svi dive.

(Stoper – zaustavnik, mali plastični komad opreme koji ima male otvore sa obje strane ali dopusta prolaz zraka ili vode sa samo jedne kako ne bi došlo do neželjenog vračanja vode u zračnu pumpu prilikom nestanka električne energije.)


Cijena ovakvog filtera se kreće između 40 – 60 Kn, cijena stopera ako ga već nemate je oko 15 Kn, razdjelnik sa regulacijom oko 30 Kn.

U karantenski akvarij nije potrebno stavljati:

• Prejake ( preskupe ) filtere – razlog tomu je što ribe u njima ne borave predugo vremena a zbog velike količine lijekova rade se velike izmjene vode. Također bilo koji drugi filter bi stvarao prevelika strujanja vode u manjim karantenskim akvarijima što bi dodatno uznemirivalo ribice.
• Biljke – ovdje je razlog jednostavan ako spomenem da nema podloge zbog lakšeg održavanja čitave karantene. Ukoliko bi i držali biljku u košarici u kakvoj dolazi kad je kupite u trgovini, šanse da biljka preživi konstanto dezinficiranje je nikakva, a i sama činjenica da ova vrsta akvarija nema rasvjete je sasvim dovoljan razlog da izostavite floru iz ove priče.
• Dodatnu aerizaciju – sama činjenica da je akvarij dosta mali i da pravilno namješteni spužvasti filter dovoljno buaka površinu vode nameće se zaključak da je porozni kamen i još jedno crijevo koje dovodi zrak višak u ovoj priči.
• Sve ostalo što nije navedeno a imate u oglednom akvariju.

Korisni savjeti:

Opremu koju inače koristite po drugim akvarijima nemojte koristiti u kombinaciji sa karantenskim, štoviše nastojite da svaki akvarij ima svoj paket opreme za održavanje.
(Misli se na opremu koja se uranja direktno u vodu: hvataljke, različiti štapovi za obrezivanje bilja i čišćenje dna itd.…)

Nastojite uvijek pri ruci imati barem osnovne lijekove koji se najčešće koriste u liječenju ribica kako ne bi u nezgodno vrijeme morali tražiti lijek po dućanima.

U karantenskom akvariju ostavite više slobodnog prostora od površine vode do vrha staklenog tanka kako se ne bi desilo da pojedina riba iskoči, ipak se ovdje uglavnom radi o otvorenim akvarijima.

Nakon svake bolesti potrebno je detaljno dezinficirati opremu i cijeli karantenski akvarij, o tome možete više pročitati u mom članku o dezinfekciji opreme u akvaristici.