Ajmo ovak: b.k. je točno napisao.....pojednostavljeno rečeno, ATP su molekule koje su zadužene za transport kemijske energije unutar stanice. Ta energija se u završnici koristi za različite procese, od dizanja vreća krumpira do enzimske aktivnosti unutar same stanice. Sam nastanak ATP-a je prilično kompliciran i mislim u ovom trenutku nebitan, a istina je da središnju ulogu u tome ima niz biokemijskih reakcija poznatiji kao Krebsov ciklus. Kako se oslobađa toplina tj. kako nas te molekule ''griju''? Tu cijelu rečenicu bi zapravo trebalo staviti u navodnike jer nije to baš sve tako doslovno i jednostavno. Uglavnom, metabolizam sisavaca i ptica je (između ostalog) okarakteriziran time da postoje određene egzotermne reakcije (dakle kemijske reakcije prilikom kojih dolazi do oslobađanja topline) zahvaljujući kojima su ti organizmi u stanju održavati konstantnu tjelesnu temperaturu, naravno, unutar određenih graničnih vrijednosti temperature okoline. E sad, ne može se reći da je za to izravno odgovoran ATP, jer da je tako onda bi svi organizmi (od bakterija pa na dalje) mogli održavati konsantnu tjel. temp., što naravno nije slučaj. Dakle, ATP je prenosioc kemijske energije unutar stanice, ništa više ni manje. U svakoj stanici nalaze se milijarde identičnih ATP molekula.
DNA? Opet, mnogo toga točnoga je već rečeno. A - adenin, G - gvanin, C - citozin i T - timin su četiri dušićne baze koje sudjeluju u izgradnji nukleotida, tj. same DNA. Moramo znati da je DNA prilično univerzalna molekula, i po istom je principu građena kod svih ''organizama'' koji je imaju. Isto to vrijedi i za dušićne baze. Drugim riječima, A, G, C i T su identične molekule i kod Krcka koji nije bio u pravu, i kod bilo kojeg drugogo živog stvora na Zemlji.
Kromosomi.........predstavljaju koncentrirani oblik DNA. Dakle, kromosome ne treba doživljavati kao kobasice u kojima je DNA smotana, već kao jaaaako sklupčanu DNA (istina je da u izgradnji kromosoma sudjeluju i još neke druge molekule, ali sada je to nebitno).
Broj i veličina kromosoma, kao i broj gena koji se nalaze u sastavu kromosoma,nemaju ama baš nikakve veze sa veličinom organizma niti sa njegovimhijerarhijskim statusom. Dakle, kao izmišljeni primjer: neka orhideja može imati (i vjerovatno ima) puno više gena i puno više DNA nego što ih ima čovjek. E sad, što su geni, koja je njhova primarna funkcija i zašto biljke obično imaju više gena od životinja, drugom prilikom kad se malo naspavam.......
Edited by: Profa
Tema: teško pitanje DNA i ATP (Posjeta: 4814 vremena)