Jadranski rak kozica Palaemon elegans može se uspešno držati u akvariju zajedno sa tropskom vrstom Lysmata amboinensis. Ova tropska kozica se ne hrani kao predator u pravom smislu te reči. Napast će i savladati nekakav u odnosu na njenu veličinu jako, jako sitan pokretan plen, nekog crvića, recimo....Ovaj rak se u akvariju prevashodno ponaša kao čistač - higijeničar: osim onoga što mu mi dajemo hrani se i raznim otpadom koji pronalazi na dnu, mikroalgama, a naravno i parazitima koje skida sa tela riba. L.amboinensis i P.elegans se međusobno ne razlikuju mnogo po veličini, telo prve može biti duže za centimetar-dva. Tako, ukoliko u akvarij ubacite nekoliko mladih primaraka obe vrste ovih kozica, realno je očekivati da će zadovoljno uporedo rasti i proživeti bezmalo čitav potencijlani životni vek za date organizme. Ovaj,nažalost,nije naročito dug, iznosi tri – četiri godine.
Odnosi među morskim orgnizmima su složeni, u nesretnim okolnostima događa i što šta iznenađujuće! Ipak, verujem da je u slučaju koji je Morino pomenuo Lysmata ipak samo „čistila teren“. Primerak P. elegans-a je vrlo verovatno već bio mrtav ili skoro mrtav kada ga je Lysmata pronašla i počela da „glođe“. Po mom iskustvu, ubedljivo najveći problem u držanju u akvariju (i tropskom) inače veoma prilagodljivog i korisnog Palaemona elegansa je agresivnost koju prema ovoj vrsti ispoljavaju mnoge ribe. Čak i ako se ne radi o krupnim ribama koje nameravaju raka odmah da pojedu, posledice ovih napada mogu biti ozbiljne povrede (najčešće nakon njegovog presvlačenja) ili iskakanje raka iz akvarija bez poklopca. Neretko se „nestali“ primerci P.elegansa mogu pronaći negde među akvaristčkom opremom ili nameštajem u okolini akvarija! Pozdrav!