Pročitao sam jakobinčev odgovor još u jutro i cijeli dan razmišljam kak odgovoriti a da se moj odgovor ne pretvori u par stranica teksta i objašnjavanja svega i svačega. Probat ču samo u par natuknica:
"Prvo kažeš da kvaliteta svjetla ne utjeèe na alge, a zatim "osim one plave"."
O tom smo več poprilično pisali, valne dužine od 400 do 450 nm djeluju na Fe3 i prevode ga u Fe2, oblik kojeg više bilje teško koristi a večini algi je skroz svejedno u kakvom je obliku željezo. Znači plavo svjetlo ne djeluje direktno ni na alge ni na biljke ali indirektno daje malu prednost algama.
Druga stvar koja se događa (opet kod nekih vrsta algi ne svih) je da pod utjecajem «crvenog» svijetla alge vrše intenzivnu fotosintezu i vežu ugljik u glukozu i fruktozu (samo žive) a kad dobiju plavog svijetla počinju intenzivnu produkciju amino kiselina i bjelančevina (reprodukcija).
«Franco to nije teorija nego činjenica koju učimo u srednjoj školi. Jeste li ikad čuli za klorofil, phycoerythrin, phycocyanin...!?»
U školi se uči fotosinteza kojoj je osnova klorofil, nitko normalan ne pokušava osporiti činjenicu da klorofil najbolje funkcionira s plavim i crvenim dijelom spektra ali i sam spominješ phycoerythrin i phycocyanin koji koriste zeleni dio spektra, takođe dokazano je postojanje još popriličnog broja pigmenata u vodenom bilju čija funkcija nije još u potpunosti razjašnjena. Bez obzira na to i dalje stoji da su izdvojeno plavi i crveni spektar puno bolji nego zeleni.
«Međutim, tuljan i ostali su u pravu utoliko što je u potpunosti istina da ako biljci dovedete određenu kolièinu svjetlosti bilo koje fluo cijevi biljka æe uspijevati. "Baza" je u tome što biljka upija cijeli vidljivi spektar svjetla (i više) samo neke valne duljine više (npr. plava i crvena), a neke manje (npr. zelenu i žutu).»
Uz to stoji i fizikalna činjenica da zeleno svijetlo puno bolje penetrira vodeni stup. Plavo i crveno su bolje ali zelenog ima više i tim nadoknađuje nedostatak.
«Francu je promjenom vrste rasvjete bilje poèelo brže rast usprkos istoj kolièini. Kako to objašnjavate? Istina, bolje bi uspijevalo i da je poveèao kolièinu iste rasvjete, ali s ovim je upravo dokazao da vrsta rasvjete utjeèe. Nauènici su u laboratorijskim uvjetima s istim intezitetom svjetla dobivali razlièite rezultate za razlièite valne duljine. Došli su do zakljuèaka da biljke najbolje reagira na valne duljine od 430 do 453 i od 642 do 662 nm. Ako mislite da Franco laže vjerujte njima. Ili mislite da je sve to izmišljotina i da nam u školi prièaju šuplje prièe (a pokvarenjaka Franca su potkupili)?»
Franco je prvenstveno povečao količinu svijetla (opet svi zaboravljate da nove lampe prva dva mjeseca svijetle 30% jače nego nakon toga. Nakon tog pojačanja em je bilje ojačalo em je podloga sazrila pa bilje lakše podnosi manje količine svijetla.
Laboratoriski uvjeti u kojim je dokazivano na kojim valnim duljinama fotosinteza najbolje funkcionira su samo laboratoriski testovi. U njima je strogo izdvajano svijetlo određenih valnih dužina, toga u praksi nema, sve naše lampe imaju zastupljene sve dijelove spektra (neke više neke manje). Tom Barr u svojim reportima iznosi sulkuse istraživanja V.A. Helsona iz Canada Department of Agriculture i
J.W. Bartok i R.A. Ashley koji su hrpom pokusa dokazali da ne postoji praktično nikakva razlika u upotrebi različitih lampi na prirast bilja.
Ljudi če i dalje tražiti najbolje lampe i kriviti neku marku lampe za pojavu algi ili loš rast bilja bez obzira što im pokusi rekli. Marketing je ipak veča nauka od biologije, kemije i fizike
.
Edited by: Tuljan 
Tema: Svijetlo led diode?? (Posjeta: 3568 vremena)