Oko dna ili na dno (večita dilema)
U poslednje vreme sve je manje i manje akvarijuma koji se lepe na dno. Zbog sve veće težnje da se akvarijumi dovedu do savršenstva, lepljeni na dno gube bitku.
Naime, pri naknadnom ukrašavanju samolepljivim trakama, akvarijumi lepljeni oko dna ne daju otpor ukrašavanju, dok akvarijumi lepljeni na dno imaju veliki manu u premošćavanju dela staklo-silikon-staklo.
Ako se pitate koji akvarijum od ta dva načina lepljenja je jači, odgovor je podjednako. Podjednako ako su lepljeni kako valja i ako su postavljeni na idealno ravnu policu.
Međutim, ako nisu lepljeni kako valja ili ako su postavljeni na neravnu policu može doći do problema kod oba tipa. Na neravnoj polici, akvarijumu lepljenom na dno lakše pukne prednja strana, dok akvarijumu lepljenom oko dna ume da pukne dno ili da se razlepi. To već ne zavisi od jednog faktora i ne mora da bude pravilo.
Šta je uopšte teralo ljude da lepe akvarijume na ovaj ili onaj način akvarijume i da se još prepucavaju oko toga.
Pa, kao što svaki ciga svoga konja hvali, tako i svaki majstor za sebe tvrdi da je najprecizniji i najkvalitetniji u svom zanatu. Međutim, istina je savim daleko od toga.
U vreme (pre 2000-te) kada je izbor silikona bio jadan i kada se lepilo čim se moglo, lapljenje oko dna je bila sigurnija varijanta. Za veoma retke silikone, postojala je mogućnost da tabla pri lepljenju kada se spusi istisne sav silikon i pri tome dodirne dno. Što bi značilo da pri malo neravnoj polici akvarijum puca u najavi.
U to vreme, samo oni koji su mogli da dobave guste silikone lepili su akvarijume sistemom na dno. To je bio praktičniji i lakši način što se samog postavljanja i lepljenja trakica tiče.
Lepljenje oko dna jeste imalo problem fiksirnih traka koje smetaju pri postavljanju, ali je definitivno rešavalo problem retkog silikona. Naravno, akvarijumi lepljeni oko dna imaju i problem brze selidbe. Za njih nema mrdanja bar prvih 12h posle lepljenja, dok su akvarijumi lepljeni na dno mogli da se pomeraju već posle par sati, naravno uz malo pažnje.
Tako je bilo nekad, a sada...
Sada je na tržitu dovoljno kvalitetnih silikona i stega, zbog čega se gubi potreba za fiksirnim trakama pa je potpuno sve jedno kojim sistemom lepite akvarijum. Jedino što može presuditi u korist lepljenja oko dna je estetsko ukrašavanje samolepljivim folijama. Ono naravno nije zatupljeno u većini velikih litraža, ali za većina akvarijuma ispod 200 litara je to osnovni vid ukrašavanja, pa je lepljenje oko dna i najzastupljenije zadnjih godina.