Rasvjeta- pitajte stručnu osobu

[Ruki]

Sam Amano kaze ovako, citat je iz Aqua Journala:

"In the tropical streams where aquatic plants grow, sunlight are filtered through many vertical layers of tree canopy. The upper layer receives as much as 25% to 100% direct exposure to sunlight. This is scientifically known as the euphotic layer. In the lower parts of the forest and streams below, where low light conditions occurs, this si known as the oligophotic layer where a mere 1-3 percent of light is made available to plants. This small percentage of light are filtered through the forest green canopy and reflected as incidental light, thus the natural wavelengths are dramatically altered. Aquatic plants have evolved millions of years to adapt to greenish light available to them. The NA-Lamp adopts a fresh green ulothrix fluorescent to reproduce nature's green irradiance wavelength in your aquarium."

Onda ako taj zeleni dio spektra nije problematican onda nema problema koristiti ove lampe u slatkovodnom akvariju?

[Kulikuli]

Pa valjda nema onda, staviš pa vidiš, rekao sam da bi moglo potaknuti rast algi al nisam siguran, mogla bi biti ok.

[Ruki]

Ok. Hvala.

[texlip]

Pozdrav!

Imam ja jedno pitanje u vezi rasvjete, naime htio bih u svoj 150 L akvarij , biljni (Bacopa Monieri, Limnophila Sessiliflora, Cryptocoryne Wendtii, Echinodorus Ozelot, Hygrophila Corymbosa - Stricta), staviti moonlight rasvjetu da po noci oponasa mjesecinu. Imam gupije, molije, sijamce, corydorase i ancitruse.

Naime naisao sam na ove dvije moonlight rasvjete plave, pa me zanima.

http://www.aquashop.si/Product-Biom-Moonlight---modra_426.aspx

http://www.aquashop.si/Product-Biom-Moonlight_381.aspx

1. Da li je to ok, i koja od te dvije.
2.Ako je ok koliko dugo smiju biti upaljene, da li cijelu noc, cim ugasim dnevno svijetlo - cijelu noc dok ne upalim opet dnevno svijetlo.
3. Da li ta svjetlost utjece na biljke i kako. , da li potpomaze razvoj algi, jer zasad nemam problema sa algama.

Evo ako netko zna neka odgovori, unaprijed hvala.

[Nino G]

@ Ruki:

Ako ja iole razumijem teoriju temperature svijetla onda ta lampa (Aqua-Glo) nema šanse da ima 18 000K s ovakvim spektralnim dijagramom gdje je gotovo 50% površine ispod grafa u toplom dijelu spektra. Pojednostavljeno rečeno: što je valna duljina manja, to je viša temperatura svjetla. Dakle, najnižu temperaturu vidljive svjetlosti imaju valne duljine pri donjoj granici vidljivosti (infracrveni dio spektra), a najvišu one pri gornjem dijelu (ultraljubičasti dio spektra). Svjetiljka od 18000K bi dakle trebala biti boje otprilike kao čisto, plavo zimsko nebo.

Ako sam u krivu, volio bih da me netko ispravi/demantira.

[mkash]

FHE i FHO su ti T5 lampe od silvanije, to su one tanje cijevi novije generacije i mogu se priključiti samo na elektronske prigušnice, silvanija je kvalitetna marka nastala od osrama. Naravno troše manje wata, a daju više svjetla u lumenima. No u principu jako je važno imati kvalitetnu i adekvatnu prigušnicu, danas na tržištu ima svega pa tako ima i prigušnica s pomoču kojih možeš "dimat"  regulirat takve cijevi, i to pomoču običnog tipkala, znači možeš povečavat ili smanjivat jačinu svjetla vrlo jednostavno pritiskom na tipkalo koje se može ugradit i u sam poklopac akvarija.

Ja bi tu samo dodao da neki ljudi koriste ove cijevi sa 4000K i 6500K u osvjetljavajnju akvarija iz razloga što su daleko jeftinije od Aquastara i Groluxa, a skoro jednako kvalitetne...   

[amchudin]

PItanje,

koristim t5 ho 24w, navecer kada su ugasene desi se kao da trepnu, dakle ne upale se, ali pomalo trepnu..blicnu sta bi to mogao razlog biti?

[mkash]

PItanje,

koristim t5 ho 24w, navecer kada su ugasene desi se kao da trepnu, dakle ne upale se, ali pomalo trepnu..blicnu sta bi to mogao razlog biti?

Onako laički: mislim da negdje pušta napon, odnosno stvar je u prigušnici. Barem ja tako mislim, neka me netko demantira.

[thorus]

Ako sam u krivu, volio bih da me netko ispravi/demantira.

Malo si pobrkao stvari jer se pojednostavljuju (gornja-donja granica i sl.)!
I stoga se i uvode pojmovi poput "toplina svjetlosti" ili "temperatura svjetlosti".
Kako svatko može pročitati wikipediu i vidjeti diferencijalne jednadžbe koje opisuju svjetlost koje većini neće značiti ništa, malo bih pojasnio.
Osnovna je stvar dualna priroda svjetlosti - elektromagnetski val koji je definiran valnom duljinom (i/ili frevencijom), i čestica koja je definirana energijom (i/ili impulsom).
Vidljivi dio spektra je od 380 nm ispod koje počinje UV zračenje (donja granica), i to je svjetlost velike energije. Općenito manja valna duljina veća energija i stoga je sunčanje u podne opasno, jer UV zračenje sunca (koje ne odbija ozon) izravno uzrokuje promjene na koži (opekline).
Gornja granica vidljivog dijela je 780 nm, i to je svjetlost manje energije, iznad koje počine IR zračenje. IR ili infracrveno zračenje se koristi kod grijalica jer se predaje toplina radijacijom.
I još je bitan intenzitet zračenja (u wattima), a on govori koliko svjetlosti daje neki izvor (količina elektromagnetskih valova određene valne duljine).
Svjetlost koja dolazi iz lampi je kontinuirana (nije monokromatska, dakle samo jedna valna duljina) i svaki izvor ima svoju spektralne karakteristike (od - do).
Bitno je ne brkati intenzitet i valnu duljinu sa izvedenom veličinom toplinom svjetlosti, a nju pak ne brkati sa toplinom općenito.

Veća toplina svjetlosti (izražena u kelvinima) je hladnija svjetlost (paradoksalno zbog obrnute proporcionalnosti valne duljine i energije).
npr.
Svjetlost od 8000 K je hladna i ima manju valnu duljinu (ali veću energiju) od svjetlosti koja je 3000 K i ima veću valnu duljinu (ali manju energiju) uz isti intenzitet.

[amchudin]

Jel ostali misle da je tako za moj problem, dakle prigusnica, te mogu li imati problem?

[mkash]

Ako sam u krivu, volio bih da me netko ispravi/demantira.

Malo si pobrkao stvari jer se pojednostavljuju (gornja-donja granica i sl.)!
I stoga se i uvode pojmovi poput "toplina svjetlosti" ili "temperatura svjetlosti".
Kako svatko može pročitati wikipediu i vidjeti diferencijalne jednadžbe koje opisuju svjetlost koje većini neće značiti ništa, malo bih pojasnio.
Osnovna je stvar dualna priroda svjetlosti - elektromagnetski val koji je definiran valnom duljinom (i/ili frevencijom), i čestica koja je definirana energijom (i/ili impulsom).
Vidljivi dio spektra je od 380 nm ispod koje počinje UV zračenje (donja granica), i to je svjetlost velike energije. Općenito manja valna duljina veća energija i stoga je sunčanje u podne opasno, jer UV zračenje sunca (koje ne odbija ozon) izravno uzrokuje promjene na koži (opekline).
Gornja granica vidljivog dijela je 780 nm, i to je svjetlost manje energije, iznad koje počine IR zračenje. IR ili infracrveno zračenje se koristi kod grijalica jer se predaje toplina radijacijom.
I još je bitan intenzitet zračenja (u wattima), a on govori koliko svjetlosti daje neki izvor (količina elektromagnetskih valova određene valne duljine).
Svjetlost koja dolazi iz lampi je kontinuirana (nije monokromatska, dakle samo jedna valna duljina) i svaki izvor ima svoju spektralne karakteristike (od - do).
Bitno je ne brkati intenzitet i valnu duljinu sa izvedenom veličinom toplinom svjetlosti, a nju pak ne brkati sa toplinom općenito.

Veća toplina svjetlosti (izražena u kelvinima) je hladnija svjetlost (paradoksalno zbog obrnute proporcionalnosti valne duljine i energije).
npr.
Svjetlost od 8000 K je hladna i ima manju valnu duljinu (ali veću energiju) od svjetlosti koja je 3000 K i ima veću valnu duljinu (ali manju energiju) uz isti intenzitet.

[Nino G]

@ thorus:

Ne vidim da si napisao išta različito od mene. "Gornja", "donja" ili pak "lijeva" ili "desna" granica intervala vidljivog (ljudskom oku) svjetla su proizvoljni termini. Ono što je bitno:

Pojednostavljeno rečeno: što je valna duljina manja, to je viša temperatura svjetla. Dakle, najnižu temperaturu vidljive svjetlosti imaju valne duljine pri donjoj granici vidljivosti (infracrveni dio spektra), a najvišu one pri gornjem dijelu (ultraljubičasti dio spektra).

ili

Vidljivi dio spektra je od 380 nm ispod koje počinje UV zračenje (donja granica), i to je svjetlost velike energije. Općenito manja valna duljina veća energija...
Gornja granica vidljivog dijela je 780 nm, i to je svjetlost manje energije, iznad koje počine IR zračenje.

Slažeš li se da žarulja sa spektralnim dijagramom koji je postavio Ruki ne može imati 18 000K?

[Kulikuli]

Jel ostali misle da je tako za moj problem, dakle prigusnica, te mogu li imati problem?

Mislim da ti je prigušnica, drugo nema kaj

[Kulikuli]

Što se tiče ledica u akvariju ja sam osobno protiv toga, naime ledice same po sebi ne utječu na ništa, odnosno ne donose nikakvu pozitivnu stvar organizmima u aq osim što sigurno smetaju ribama, mislim da u tom slučaju su samo na dobitku oni koji ih prodaju. Estetski to sve lijepo izgleda, ribe imaju izraženije boje i tako dalje, ali znam da je tu stvar samo u profitu. Pogotovo je štetna ta "moonlight" fora jer se radi o plavim ledicama, a dobro je poznato da ribama smeta bilo kakva obojana svjetlost, češće oboljevaju i to je za njih stresno. Ja bih ti preporučio  sljedeće, kupiš spot led e14 ili gu10 cca 50kn i jeftinu lampu zidnu ili stolnu cca50kn u koju češ stavit takvu žaruljicu staviš kraj aq pritisneš prekidač i uživaš, samo ju nemoj direktno usmjerit u aq nego pored, estetski super i ribama ne smeta, možeš ju ostavit cijelu noč jer ti troše 0.85-1.5w ovisno o proizvođaču. Sve skupa nekih 100kn, dok su ti led trake užasno skupe ako su kvalitetne s tim da ti treba i trafo za njih, i da kad ti pregori ledica ili trafo moraš sve mijenjati. Vjeruj prodavao sam to godinama, ovako će ti estetski biti liepo , novčanik će ti biti pun i zahvalan.

[Kulikuli]

Eto! napokon sam našao svoj osramov katalog  tako da ćemo sad svi moći biti pametniji

[Kulikuli]

FHE i FHO su ti T5 lampe od silvanije, to su one tanje cijevi novije generacije i mogu se priključiti samo na elektronske prigušnice, silvanija je kvalitetna marka nastala od osrama. Naravno troše manje wata, a daju više svjetla u lumenima. No u principu jako je važno imati kvalitetnu i adekvatnu prigušnicu, danas na tržištu ima svega pa tako ima i prigušnica s pomoču kojih možeš "dimat"  regulirat takve cijevi, i to pomoču običnog tipkala, znači možeš povečavat ili smanjivat jačinu svjetla vrlo jednostavno pritiskom na tipkalo koje se može ugradit i u sam poklopac akvarija.

Ja bi tu samo dodao da neki ljudi koriste ove cijevi sa 4000K i 6500K u osvjetljavajnju akvarija iz razloga što su daleko jeftinije od Aquastara i Groluxa, a skoro jednako kvalitetne...   

Naravno, po meni ok, puno jeftinije a gotovo ista učinkavitost, svakako preporučam

[Kulikuli]

Evo nekih osnovnih informacija iz osramovog kataloga:
Kelvin / Ime / Oznaka

2700k / interna / 827
3000k / warm white / 830 / 930
3500k /white / 835
4000k /cool white / 640 / 840 / 940
5400k / daylight / 954 / 950
6500k / cool daylight / 765 / 865 / 965
8000k / skywhite / 880

[Kulikuli]

evo još malo osnovnih: omjer wata i lumena:
10w - 650lm
15w - 950lm
16w - 1250lm
18w - 1350lm
23w - 1900lm
30w - 2400lm
36w - 3300lm
58w - 5200lm
70w - 6200lm

Lumeni su cca, jer u istoj wataži ovisno o boji svjetla variraju + - 100lm

[Kulikuli]

Zaboravio sam napomenuti da se ovaj omjer wati - lumen odnosi na T8 fluo cijevi

[Kulikuli]

Ako sam u krivu, volio bih da me netko ispravi/demantira.

Malo si pobrkao stvari jer se pojednostavljuju (gornja-donja granica i sl.)!
I stoga se i uvode pojmovi poput "toplina svjetlosti" ili "temperatura svjetlosti".
Kako svatko može pročitati wikipediu i vidjeti diferencijalne jednadžbe koje opisuju svjetlost koje većini neće značiti ništa, malo bih pojasnio.
Osnovna je stvar dualna priroda svjetlosti - elektromagnetski val koji je definiran valnom duljinom (i/ili frevencijom), i čestica koja je definirana energijom (i/ili impulsom).
Vidljivi dio spektra je od 380 nm ispod koje počinje UV zračenje (donja granica), i to je svjetlost velike energije. Općenito manja valna duljina veća energija i stoga je sunčanje u podne opasno, jer UV zračenje sunca (koje ne odbija ozon) izravno uzrokuje promjene na koži (opekline).
Gornja granica vidljivog dijela je 780 nm, i to je svjetlost manje energije, iznad koje počine IR zračenje. IR ili infracrveno zračenje se koristi kod grijalica jer se predaje toplina radijacijom.
I još je bitan intenzitet zračenja (u wattima), a on govori koliko svjetlosti daje neki izvor (količina elektromagnetskih valova određene valne duljine).
Svjetlost koja dolazi iz lampi je kontinuirana (nije monokromatska, dakle samo jedna valna duljina) i svaki izvor ima svoju spektralne karakteristike (od - do).
Bitno je ne brkati intenzitet i valnu duljinu sa izvedenom veličinom toplinom svjetlosti, a nju pak ne brkati sa toplinom općenito.

Veća toplina svjetlosti (izražena u kelvinima) je hladnija svjetlost (paradoksalno zbog obrnute proporcionalnosti valne duljine i energije).
npr.
Svjetlost od 8000 K je hladna i ima manju valnu duljinu (ali veću energiju) od svjetlosti koja je 3000 K i ima veću valnu duljinu (ali manju energiju) uz isti intenzitet.

Mislim da ne moramo ići u nekakve dubine ( nadaleko i naširoko) što se tiče rasvjete, ovo već spada u znanost i nekome ko se ne razumije u to je nerazumljivo, ostanimo na osnovnim stvarima koje svako može razumjeti, mislim da je tako bolje , jednostavnije i korisnije.

[Renta]

Kulikuli ako sam dobro shvatio radio si u Osramu...Ako postoji Osram T5 965 lampe gdje ih u Zagrebu možemo nabaviti?

[Kulikuli]

Kulikuli ako sam dobro shvatio radio si u Osramu...Ako postoji Osram T5 965 lampe gdje ih u Zagrebu možemo nabaviti?

Možeš ih nabaviti u svakom specijaliziranom dućanu koji između ostalih ima njihove proizvode, ako nemaju na lageru postoji mogućnost da ti ih naruče. Evo nekoliko dućana u kojima bi ih se moglo naći ili narućiti: Žaruljica (martićeva, kurelćeva), art- rasvjeta (ozaljska, savska), haustra (velesajam pav12), swift ( vukovarska ), ima ih još... Reci mi koja je wataža jer u nekim opcijama ih ne proizvode.

[Renta]

24w, 39w i 54w...sve mi trebaju. Sad kad se bolje sjetim, pitao sam u Preradovićevoj u Osramu prije par godina i tip mi je mogao naručiti ali samo ako uzimam najmanje 10 komada. Tak da, to je realno teško dogovoriti a ne bih računao na grupnu narudžbu jer lampe nisu jeftine.

[DeX_13]

24w, 39w i 54w...sve mi trebaju. Sad kad se bolje sjetim, pitao sam u Preradovićevoj u Osramu prije par godina i tip mi je mogao naručiti ali samo ako uzimam najmanje 10 komada. Tak da, to je realno teško dogovoriti a ne bih računao na grupnu narudžbu jer lampe nisu jeftine.

tako je i meni receno u ST. Pitao sam za 24w 880 skywhite, jedino narudzba, na pakete.

[mkash]

Budem se ja raspitao, možda mogu ja ponuditi po komad pa se javim...