stagnacija biljaka & alelopatija

[šrimp]

primjetili smo da biljke počnu stagnirat kad ih bude puno, kod neredovite promjene vode i aktivnog ugljena. svi ostali faktori zadovoljeni tj. isti kao kad su rasle ko blesave: svjetlo, tvrdoća, pH, nitrati, fosfati, co2, mikroelementi...


paaaa... piše ovdje: http://www.skepticalaquarist.com/docs/plants/allelo.shtmlda biljke otpuštaju nekakve spojeve, tzv. alelokemikalije,koje mogu usporit rast algi i drugih biljaka... to vjerojatno nije toliki problem u prirodnom okolišu za razliku od akvarija gdje se skupa drže najrazličitije biljke koje inače nikad ne bi došle u međusoban dodir.


just a thought... ako vam biljke stagniraju, možda je upravo to razlog...

[Toce]

....i aktivnog ugljena....

Ukoliko koristis aktivni ugljen to ti je 1 razlog,..



Zna se za alelopatiju vallisnerije i saggiterie imas na Thekribu a i u mom akvariju. (barem mislim da je u mene saggaterija tako izgleda)

Inace Val. bi trebala biti dobra (koliko se sijecam)protiv cijanobakterija,...

[Profa]

Ta pojava sasvim sigurno postoji, ali je se ne može tako generalizirati. Bez sumnje postoje slučajevi alelopatije ''u krugu'' akvarijskog bilja, ali oni su rijetki i predstavljaju iznimku, a ne pravilo. Ako imate u akvariju 30 vrsta biljaka i sve luduju, a s jednom nikako na zelenu granu, onda se može opravdano posumnjati na alelopatiju, no kada biljke sve od jednom počnu ''stagnirati'' to sigurno nema veze sa alelopatijom.


Pozdrav

[Suzana]

 

Ako imate u akvariju 30 vrsta biljaka i sve luduju, a s jednom nikako na zelenu granu, onda se može opravdano posumnjati


 

Može se opravdano posumnjati da trebaš veči akvarij i problem rješen  Edited by: Medonja

[chubby]

a navodno ti toksini, samo od algi, djeluju i na ribe i to ne na sve nego selektivno po rodovima, vrstama, cak i unutar vrste po sojevima...

[isnogood]

Nedavno sam počeo da koristim aleopatski preparat namenjen poljoprivredi i kod nekih vrsta biljaka (Glossa i Hydrocotile npr.) napredak se može pratiti iz dana u dan.
http://en.wikipedia.org/wiki/Allelopathy 

[kostica1]

A di si išao postat u temi staroj 6 godina 

[Marko_Sp]

ma nije bitno koliko je star post ,nego je članak u wikiju je čisto općenit, i nismo baš ništa novog saznali osim da isnogud koristi "aleopatski preparat".

[isnogood]

Alelopatski ili aleopatski je esencijalno, nema šta.
Nadam da će postovati i neko koga zanima, ima iskustva ili je razmatrao ovo kao bitan element u uzgajanju biljak jer su moja iskustva skromna.
Neko kaže šta koristi, drugi pokaže koliko je... Svako prema svojim afinitetima.
Što se tiče općenitosti, to ti je kao i sa svim ostalim u životu. Prvo kreneš u osnovnu školu, a onda ide srednja, pa fax... Svako prema ambicijama i mogućnostima.
Učiničlo mi se da bi priča trebala da se nastavi tu negde na početku jer od početka i općenitosti nije makla...
I kakve veze ima koliko je stara tema kad je vazda aktuelna. 

[GROF]

Nadam da će postovati i neko koga zanima, ima iskustva ili je razmatrao ovo kao bitan element u uzgajanju biljak jer su moja iskustva skromna.
 

I ja se nadam da će se netko s više iskustva uključiti u raspravu!

[cann]

Nedavno sam počeo da koristim aleopatski preparat namenjen poljoprivredi i kod nekih vrsta biljaka (Glossa i Hydrocotile npr.) napredak se može pratiti iz dana u dan.
http://en.wikipedia.org/wiki/Allelopathy 

ajd da se uključim u raspravu il da priupitam..
koliko mi je poznato (starci mi se bave cvjećem), oni koriste previcur za sprečavanje polijeganja korijenja u cvijeća, a zanima me koji si ti preparat koristio i u kojoj mjeri..

[isnogood]

U pitanju je preparat biljnog porekla. Upotrebljava se u poljoprivredi u strašno malim dozama, tako da doza za 160 litara iznosi 16mg aktivne supstance. Pitanje na koje nemam odgovor je koliko često dozirati jer se u poljoprivredi preparat koristi na početku sezone, pred cvetanje, sazrevanje ploda a ne u kontinuitetu.

Sastav preparata:
Slobodne amino kiseline, organske kiseline i derivati organskih kiselina: triptofan (C11H12N2O2), glutaminska kiselina (C5H9NO4), orcialanin (C10H13NO4) i druge amino kiseline, kao i organske kiseline i derivati organskih kiselina: alantoinska kiselina (C4H8N4O4), alantoin (C4H6N4O3), adenin (C5H5N5)...
Inhibitori: derivati ABA (apcisinske kiseline), zasićeni alifatični ugljovodonici i ciklični inhibitor (C8H29N3O7).
Kompleks biljnih hormona: citokininski kompleks, giberelinski kompleks i auksini u manjoj meri.

[cann]

kužim te..
to je ko neki fiziološki biostimulator ?
..kod nas u hrvatskoj ima naziv drin, to mi je barem poznato, samo ne znam koliko bi ga se trebalo stavit ako se na jedan hektar treba potrošit 400 litara vode, a stavlja ga se od cca 20 pa sve do 1000 ml na hektar 

[isnogood]

Po ovoj filozofiji preparat.
Veliki broj biljnih vrsta izlučuje aktivne hemijske materije koje mogu na druge biljke utjecati dvojako: inhibitorno, ali i stimulativno.
Ta pojava poznata je kao alelopatija, (grč. allelon-naizmjeničan, pathos-utjecaj). Biljke svojim podzemnim organima ne samo što primaju hranjiva, vodu i kisik, nego izlučuju organske kiseline, šećere, aminokiseline, fitoncide, koji imaju štetan utjecaj na mikrorganizme u tlu ili na druge biljke.
Hemijski spojevi nastali u biljkama su najčešće nusproizvodi osnovnih hemijskih procesa u životu biljaka. Te spojeve nazivamo semiohemikalijama, a biljke ih mogu proizvoditi u svim svojim dijelovima (organima). Čest uzrok njihovog pojačang izlučivanja u biljkama jeste stres (utjecaj bolesti, štetnika, abiotskih činioca) na koji biljke reaguju proizvodnjom semiohemikalija. Semiohemikalije mogu nastati i razgradnjom biljaka koje ih izlučuju.
Mnoge korovske biljke tvore tvari koje inhibitorno djeluju na kulturne biljke, ali sa druge strane, kulturne biljke sa svojim tvarima djeluju na smanjenje klijavosti sjemena korova ili na njihov rast. Tako nastali fitotoksini u kulturnim biljkama se mogu smatrati kao prirodni herbicidi koji služe uništavanju korova.
Alelohemikalije se u budućnosti smatraju kao veliki potencijal u suzbijanju korova.
http://www.poljoprivreda.ba/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=1781

Hemijski sastav je takav da se ratarske kulture podstiču na intenzivniju prehranu tako što biljkama simulira "neprijateljsko" okruženje. U takvim uslovima, kada biljka primi informaciju o "konkurenciji" procesi u njoj se intenziviraju i ona počinje da se hrani obimnije (samim tim brže i bujnije raste) kako bi se izborila sa ostalim biljnim vrstama.