Glavna ideja akvaristike je da se u neprirodnim uvijetima uspostaviumjetni ekosustav koji ae po svojim biološkim, kemijskim i fizikalnim karakteristikama biti što je moguae slieniji pripadajuaem prirodnom ekosustavu. Kada u tom naumu akvarist uspije, znaei da je ovladao ''zanatom''. No me?utim, treba imati na umu da se NIKADA ne može postiai potpuna imitacija prirode, niti približno. Ajmo za primjer uzeti CO2 koji se ovdje spominje. Daleko najvažniji izvor CO2 u vodenim ekosustavima niti slueajno nisu ribe vea razni mikroorganizmi (u najveaoj mjeri bakterije, odre?eni jednostanieni eukarioti te lieinke nekih beskralježnjaka) koje razgra?uju organsku tvar (odumrle ostatke biljnih i životinjskih organizama). Prilikom te razgadnje, spomenuti organizmi troše kisik (oni suujedno i najveai potrošaai kisika), te dolazi do osloba?anja CO2 i vode - dakle u osnovi imaju isti metabolizam kao i mi ljudi i sve ostale životinje. A gdje oni žive? -u rijeenom tj.jezerskom dnu, bilo da je ono ilovasto, muljevito, humusno ili vea kakvo... Gdje žive u akvariju? - prvenstveno u podlozi i u filteru. E sad dolazimo do bitnog dijela: mislim da su rijetki oni koji si mogu i približno zamisliti koliko mulja sa sobom nosi npr. Amazona, tj. kolika je biomasa svih tih sitnih organizama koji u toj podlozi žive (za asocijaciju au samo reai da je protok vode oko 120 000 metara kubnih U SEKUNDI). Ili drugim rijeeima, ne možemo si niti zamisliti koliko stotina i tisuaa tona CO2 se tu svakodnevno proizvede. Tko taj CO2 troši? - pa biljke i alge, naravno. No te biljke žive samo uz obalu, tj. do dubine od nekoliko metara (auglavnom i pliae) do koje prodire svjetlost, što znaei davodenih biljaka baši nema tako puno (barem ne u odnosu na tu silnu kolieinu CO2 koja se neprestano proizvodi). I kad se sve to zbroji i oduzme dobimo da relativno ''malo'' biljaka ima na raspolaganjuvrlo velikukolieinu CO2 i to zahvaljujuai specifienom i iznimno bogatom prehrambenom lancu koji je u tropskim krajevima prisutan. Kad kažem malo biljaka, nadam se da to neae netko doslovno shvatiti; malo ih je u odnosu na veliku kolieinu CO2 kojom raspolažu. Upravo zbog toga, jedino u takvim uvjetima i mogu egzistirati biljke koje su vrlo zahtjevne s obzirom na CO2. Jasna stvar, ista priea vrijedi za sve tropske (uglavnom u sutropske)krajeve Svijeta. Netko upuaeniji ae reai da to nije moguae zato što sav CO2 potjeae od samih biljaka s obzirom da su one primarni proizvo?aei, pa ako ima malo biljaka, mora biti i malo CO2. Taj netko je djelomieno i u pravu, no zaboravio je da dobar dio organske tvari u vodama (opaenito) potjeae s kopna. Eto, ovo je bio uvod
, a sad da kažem ono zbog eega sam sve to i pisao. Mislim da je više upravu Stina kadagovori o ''balansiranom'' akvariju, nego Fauna kada to opovrgava. Po mom shvaaanju, izbalansirani akvarij je onaj kojipredstavlja uravnotežen (iako umjetan)ekosustav, tj. ekosustav u kojem nieeg nema previše ni premalo. Einjenica je (koju nitko na tom svijetu ne može osporiti) da je to nemoguae postiai bez upotrebe raznih ''pomagala'' kao što su CO2 sustavi,tekuaa ili kruta gnojiva,žarulje s ovim ili onim spektrom i tome slieno. Tako?er ne zaboravimo da u akvarijima praktieno ne postoji hranidbeni lanac(i) koji predstavlja osnovu svih osnova prirodnih ekosustava.
I za kraj jedna mala digresija, tek tolko za info; najveai proizvo?aei kisika na Zemlji nisu biljke nego jednostaniene alge. O tome u koje carstvo spadaju alge neaemo ponovno, pa tko želi vjerovati da alge spadaju u biljke neka vjeruje
Hebiga, totalno sam zastranio sa ovim pisarijama, nadam se da ne zamjerate...
Eto, tolko od mene, ovo me iscrpilo, idem spavati
Tema: CO2 VS O2 (Posjeta: 1919 vremena)