Zasticene zivotinje

[TITO]

ovo je skraceni popis zivotinja koje su kod nas zasticenje i za koje cete drzavi morati platiti naknadu u slucaju da vas inspektor uhvati kako s njima izvodite neke nedopustene radnje.

OK dobro je to, ali sumnjam da ce neki ispektor uloviti nekoga tko je ulovio gustera i npr. drzi ga doma ili onoga tko je npr. ubio sljepica. Cini mi se kao SF.

Procitao sam jednom, kako je jedna djevojka zvala policiju,
jer je vidila kako neki ljudi na pijaci prodaju neku zasticenu kornjacu
(neznam dali je emys o. bila ili neka druga). Na njeno upozorenje da je to zasticena zivotinja, oni su reagirali drsko i tjerali je sa komentarom "to je njihova kornjaca, jer je bila na njihvom zemljistu, i sta nju to briga".
Ona je zvala policiju, koja je rekla doci, ali sto nije dosla. Na njeno drugo ili trece puta zvanje, odgovorili su da oni nisu za to zaduzni i gotovo.
Njeno pitanje je glasilo "kome se obratiti u tom slucaju".
Za austriju bi znao gdje i kome se moze obratiti,
i gdje se reaguje vrlo brzo na te stvari, ali nisam znao za Hr.
Pitao sam svog frenda, koji je murijak na Krku, sta bi on u tom slucaju, da mu se netko tako obrati. Rekao je da oni (policajci) nemogu znati, koja je zivotinja zasticena a koja nije, sto je razumljivo, ali da se u tom slucaju pozove "dezurni veterinar" koji je zaduzan za to i koji poduzima daljne korake.
Primjer dole u Slavoniju, svaki puta kad odem (porijeklom sam od VK),
odem na "Otocke Virove", gdje je priroda divna, ali je mjestani neznaju cijeniti, koliko vidim. Takodjer kad se nadje ponekad Emys o. pored puta, ili se slucjano uvati na udicu, nezna se da je to nazalost vec rijetka postala i zasticena zivotinja, za vecinu je to samo kornjaca, koja se ponese djeci da se igraju.

[gumi]

ne znan jel ovo spada u ovu temu al molin vas triala bi mi pomoć


triaju mi informacije(ako imate) o primorskoj i krškoj gušterici.....molin vas jer na internetu nema baš nikakvih podataka,a triba mi za maturalni rad

[Puslica]

temelju članka 104. stavka 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05), ministar kulture donosi

PRAVILNIK O UVJETIMA DRŽANJA,NAČINU OBILJEŽAVANJA I EVIDENCIJI ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU



I. OPĆA ODREDBA



Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti držanja zaštićenih životinja u zatočeništvu, te način njihova obilježavanja i evidencije.

Zaštićene životinje u smislu stavka 1. ovoga članka su jedinke zavičajnih i stranih divljih svojti, zaštićene u smislu Zakona o zaštiti prirode, uključujući i kućne ljubimce koji pripadaju takvim divljim svojtama i koriste se kao životinje za društvo (u daljnjem tekstu: životinje).

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na uvjete prijevoza i karantene koji su uređeni posebnim propisima.



II. UVJETI DRŽANJA ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU



Članak 2.

Uvjete držanja životinja u zatočeništvu utvrđene ovim Pravilnikom dužne su osigurati fizičke i pravne osobe koje:

– uzgajaju životinje,

– obavljaju trgovačku djelatnost životinjama,

– drže životinje s namjerom prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima ili sličnim prostorima,

– postanu vlasnici životinja u svrhu držanja kao kućnih ljubimaca.



Članak 3.

Uvjeti držanja životinja u zatočeništvu obuhvaćaju osiguranje odgovarajućeg smještaja i skrbi o životinjama.

Uvjeti smještaja i skrbi o životinjama utvrđeni su u Prilogu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

U slučaju držanja križanaca kod kojih su roditeljske vrste različitih veličina, primjenjuju se uvjeti držanja propisani za vrstu kojoj pripada veći roditelj.

Članak 4.

Smještaj za životinje mora biti tehnički i funkcionalno uređen tako da životinje imaju:

– dovoljno prostora, da nisu ograničene u obavljanju osnovnih fizioloških, etoloških i drugih bioloških potreba primjerenih vrsti, starosti, stupnju razvoja i prilagodbe, u skladu sa stručnim iskustvima i znanstvenim spoznajama,

– odgovarajuće osvjetljenje, dnevno-noćni ritam, temperaturu, vlažnost, prozračivanje, koncentraciju plinova te odgovarajući omjer tekućina i plinova, koji odgovara potrebama vrste i njezinih ekotipova, starosti, stupnju razvoja i prilagodbi životinja, uz što manji utjecaj uznemiravajućih čimbenika i

– osigurane odvojene nastambe, ako se radi o nedruževnim životinjama.



Članak 5.

Skrb o životinjama obuhvaća:

– njegu životinja na način da su zadovoljene sve fiziološke, etološke i druge biološke potrebe,

– zaštitu od bijega životinja,

– potrebne veterinarske i higijenske mjere, a osobito:

§ svakodnevnu kontrolu zdravstvenog stanja životinja,

§ kontrolu higijenske ispravnosti hrane i vode,

§ skladištenje, pripremanje i davanje hrane životinjama u skladu sa sanitarnim propisima,

§ redovito čišćenje prostora sredstvima koja nisu toksična za životinje.



Članak 6.

Iznimno od članaka 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika uvjeti držanja životinja mogu se prilagoditi danim mogućnostima u sljedećim slučajevima:

– ako se radi o skloništu za napuštene životinje,

– ako se radi o privremenoj skrbi o bolesnim i ozlijeđenim životinjama do izliječenja,

– ako se radi o izložbi životinja ili sličnom, ali ne dulje od 7 dana,

– ako se radi o prodavaonicama živih životinja na malo i veletrgovinama, gdje je moguće držati do 50% više životinja od propisanog broja za odgovarajuću veličinu kaveza, krletke, terarija ili akvarija,

– ako je tako propisano drugim propisima.

U slučaju iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka vlasnik prodavaonice na malo dužan je postaviti upozorenje za kupce o tome da veličina prostora u kojem se životinje drže u prodavaonici ne odgovara stvarnim potrebama propisanim za tu vrstu te svakome kupcu pri kupnji životinje dati pisanu uputu o propisanim uvjetima smještaja i skrbi za tu vrstu.



Članak 7.

Nepoštiv

[Puslica]

MINISTARSTVO KULTURE
157

Na temelju članka 27. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05), na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode, ministar kulture donosi

PRAVILNIK
O PROGLAŠAVANJU DIVLJIH SVOJTI ZAŠTIĆENIM I STROGO ZAŠTIĆENIM


Članak 1.

Ovim Pravilnikom proglašavaju se »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.



Strogo zaštićene divlje svojte



Članak 2.

Strogo zaštićenim divljim svojtama, sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode, proglašavaju se zavičajne i strane divlje svojte navedene u Prilogu I i Prilogu II, koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

Strogo zaštićene divlje svojte su i svojte biljaka i gljiva, te divljih životinja koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu, ako se radi o svojtama radi kojih je područje primarno zaštićeno, kao i sve svojte podzemnih životinja, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga područja za pojedinu svojtu nije drugačije određeno.



Zaštićene divlje svojte



Članak 3.

Zaštićenim divljim svojtama, sukladno članku 19. stavku 3. Zakona o zaštiti prirode, proglašavaju se zavičajne i strane divlje svojte navedene u Prilozima III, IV, V i VI koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.



Prijelazne i završne odredbe



Članak 4.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti:

– Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (»Narodne novine«, broj 31/95),

– Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves) (»Narodne novine«, broj 43/95 i 75/02),

– Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) (»Narod­ne novine«, broj 47/95),

– Pravilnik o zaštiti riječnih rakova (Astacidae) (»Narodne novine«, broj 76/9,

– Pravilnik o zaštiti trpova (Holothurioidea) (»Narodne novine«, broj 76/9,

– Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta pijavica (Hirudinea) (»Narodne novine« broj, 76/9,

– Pravilnik o zaštiti prstaca (Lithophaga lithophaga) (»Narodne novine«, broj 86/02),

– članak 2. Pravilnika o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (»Narodne novine«, broj 80/99),

– članak 2. Pravilnika o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) (»Narodne novine«, broj 29/99),

– članak 4. Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) (»Narodne novine«, broj 34/02),

– Prilog Pravilnika o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (»Narodne novine«, broj 100/04 i 125/04).



Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.



Klasa: 612-07/05-41/19

Urbroj: 532-08-01/1-05-07

Zagreb, 12. prosinca 2005.

Ministar

mr. sc. Božo Biškupić, v. r.





PRILOG I.



STROGO ZAŠTIĆENE ZAVIČAJNE SVOJTE



Tabela





PRILOG II.


STROGO ZAŠTIĆENE STRANE SVOJTE


Svojte iz Dodatka A Uredbe Komisije (EZ) 1332/2005 od 9. kolovoza 2005. koja izmjenjuje i nadopunjuje Uredbu Vijeća (EZ) broj 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore zakonskim uređenjem trgovine u tom području



Tabela







PRILOG III.


ZAŠTIĆENE ZAVIČAJNE SVOJTE


Tabela





PRILOG IV


ZAŠTIĆENE STRANE SVOJTE


Svojte iz Dodatka B Uredbe Komisije (EZ) 1332/2005 od 9. kolovoza 2005. koja izmjenjuje i nadopunjuje Uredbu Vijeća (EZ) broj 338/9

[stray_cat]

mi imamo cancaru, to je matsov (partner) prvi kucni ljubimac. zove se toon, ima oko 35 godina i zivi u dvoristu kod matsovih staraca

kupljena je kad je jos bilo dozvoljeno kupovati cancare

vjerovali ili ne ali ta kornjaca je sexistica, na zene sikce a muskima se da maziti. ja sam joj dobra samo kad je treba tjesiti poslje veterinara ili joj pridrzavat hranu, cim je posluzim pocne siktat na mene da se gubim

imali smo ljetos pakao da je spasimo, prije hibernacije je upala u ribnjak i nekim cudom ostala ziva i matsovi starci je nisu odveli veterinaru, meni nisu dali da je odvedem i pustili je da ode u hibernaciju premda su svi veterinari preporucali da je razbudimo i da provede zmiju u stanu i budna

kad se probudila jedva se mrdala, oci su joj bile koma i nije jela pa sam je napokon otela i odvela veterinaru koj inace radi reptile u amsterdamskom zoo vrtu

doc nas je naucio kako prisilno hraniti kornjacu sa sondom. koristili smo neku smjesu koja se inace koristi za ptice i pokazala se odlicna za reptile i tako se toon pocela po malo oporavljati ali i dalje je odbijala jesti

svaki dan smo je grijali pod lampom za terarije i 3 put dnevno stavljali u toplu vodu u kojoj je bio i rastopljen secer tako da je pijuckala tu slatku vodu

jos sam kamenje par put dnevno ugrijavala u pecnici pa je i tako dogrijavala (tu je 6. mjesec bilo jos uvijek ledeno a ona se bila probudila i tad je napokon presla kod nas)

na kraju price nam je decko sa kornjace.net foruma st guy rekao kako on svoje kornjace kad je frka na silu hrani obicnom zelenjavom koju inace jedu pa smo joj otvarali usta i davali klopicu i cim bi gricnula prvi zalogaj dalje bi list pojela sama

nakon nekog vremena je i pocela jesti ali to se dogodilo tek kad se vratila u vrt jer je u vivariumu koj smo napravili bila maksimalno depresivna i tuzna

cancare su i ovdje zabranjene ali kako je toon vec toliko dugo clan obitelji onda je to kao ok

[TITO]

Draga curo, neke netocne stvari pises,
pa ti moram odgovoriti na neke stvari:


mi imamo cancaru, to je matsov (partner) prvi kucni ljubimac. zove se toon, ima oko 35 godina i zivi u dvoristu kod matsovih staraca
kupljena je kad je jos bilo dozvoljeno kupovati cancare.
Canacare (Testudo hermanni)je dozvoljeno i dalje kupovati.
Naravno sa CITESima. Imas ih po 60 euro kod uzgajaca.

vjerovali ili ne ali ta kornjaca je sexistica, na zene sikce a muskima se da maziti. ja sam joj dobra samo kad je treba tjesiti poslje veterinara ili joj pridrzavat hranu, cim je posluzim pocne siktat na mene da se gubim.
Krivo je tumacis. Nije ti to pas ili macka.
Kornjaci je potrebna utjeha kaoglisti atomska fizika.
(Znam ovo je vjerovatno uzalud, ali ipak pisem).

imali smo ljetos pakao da je spasimo, prije hibernacije je upala u ribnjak i nekim cudom ostala ziva i matsovi starci je nisu odveli veterinaru, meni nisu dali da je odvedem i pustili je da ode u hibernaciju premda su svi veterinari preporucali da je razbudimo i da provede zmiju u stanu i budna.
Bolesna se kornjaca nikad nesalje u hibernaciju.
Trebali ste veterinara poslusati. (btw. vanjski smjestaj se treba
dovoljno dobro osigurati da se tako nesto nedogodi).

jos sam kamenje par put dnevno ugrijavala u pecnici pa je i tako dogrijavala (tu je 6. mjesec bilo jos uvijek ledeno a ona se bila probudila i tad je napokon presla kod nas)
Nekuzim zasto ces grijati kamenje ako je kornjaca u pravilnom smjestaju (terariju) za pravim osvjetljenjem i grijacima.

cancare su i ovdje zabranjene ali kako je toon vec toliko dugo clan obitelji onda je to kao ok.
Canacre nisu u nizozemskoj zabranjene. ... ako se posjeduju CITES ili ako je kornjaca starija od datuma od kada je zakon nastupio
(sto je tvoj slucaj ako je kornjaca stara oko 35 godina).


To bi bilo to,
ljep pozdrav, M

[skorpac]

Samo jedan mali ispravak, Puslica je muški član .

[Nino G]

Samo jedan mali ispravak, Puslica je muški član .

To svi znamo, a Tito ponajbolje. Vjerujem da je njegov odgovor bio upućen stray_cat-u.

[skorpac]

 

[TITO]

Da, da, Stray_cat sam mislio.Na njen sam post odgovarao.Ono drugo necu komentirati jer:
1. Nekuzim se u Hrvatske zakone
2. Mrsko mi citat (iskren da budem)
3. Zbog raznih nesuglasica.
4. copy/paste opciju moze i moj 5.godisnji nauciti. Edited by: skorpac

[zoolog]

SVI VODOZEMCI I GMAZOVI HRVATSKE SU ZASTICENI PO NOVOM ZAKONU. Tako da je popis dan na pocetku ove teme vrlo vrlo star (bilo je nekoliko popisa iza njega). Ovaj najzadnji ukljucuje poskoka i ridjovku i time je lista zasticenih vrsta prosirena na ama bas sve vrste koje obitavaju u Hrvatskoj.


Nazalost, naszakon je apsurdan pa stiti vrste samo na papiru a ne njihova stanista (evo recimo uskoro potapaju kanjon Dobre za hidroelektranu). Veliki broj vodozemaca i gmazova nestaje upravo zbog gubitka stanista i dok se ne osigura zastita lokaliteta, izumiranje se nastavlja. Npr. sta vrijedi zastititi zutog mukaca ako netko isusinjegovubaru.

[Nino G]

SVI VODOZEMCI I GMAZOVI HRVATSKE SU ZASTICENI PO NOVOM ZAKONU. Tako da je popis dan na pocetku ove teme vrlo vrlo star (bilo je nekoliko popisa iza njega). Ovaj najzadnji ukljucuje poskoka i ridjovku i time je lista zasticenih vrsta prosirena na ama bas sve vrste koje obitavaju u Hrvatskoj.


Nazalost, naszakon je apsurdan pa stiti vrste samo na papiru a ne njihova stanista (evo recimo uskoro potapaju kanjon Dobre za hidroelektranu). Veliki broj vodozemaca i gmazova nestaje upravo zbog gubitka stanista i dok se ne osigura zastita lokaliteta, izumiranje se nastavlja. Npr. sta vrijedi zastititi zutog mukaca ako netko isusinjegovubaru.

Apsolutno se slažem! Ovaj zakon postoji zato jer se "pristoji da postoji" u jednoj zemlji koja aplicira za članstvo u EU, inače je njegova realna vrijednost ravna nuli. Ovome što je zoolog napisao dodao bih da se u Njemačkoj, Češkoji Austriji mogu nabaviti gmazovi zaštićeni hrvatskim zakonom i to legalno sa svom potrebnom dokumentacijom koju zahtijeva EU. Tu primarno govorim o čančari (Testudo hermanii), zelembaću (Lacerta viridis i L. bilineata), velikom zelembaću (L. trilineata), crvenkrpici (Elaphe situla) i poskoku (Vipera ammodytes) koji se normalno mogu kupiti na sajmovima u svim gore spomenutim zemljama. Kupiti - i legalno uvesti sukladno trenutnoj Hrvatskoj legislativi. Dakle, ovdje se nalazimo u konfliktu: možemo kupiti (primjerice čančaru) sa svim potrebnim papirima, legalno je uvesti u Hrvatsku, ali ne smijemo je držati sukladno "Zakonu o zaštiti životinja"!!!

[TITO]

ali ne smijemo je držati sukladno "Zakonu o zaštiti životinja"!!!

Zbunjen sam, znaci u Hrvatskoj se nesmiju legalno cancare drzati bez obzira sto se posjeduju CITESi ?

[Nino G]

ali ne smijemo je držati sukladno "Zakonu o zaštiti životinja"!!!

Zbunjen sam, znaci u Hrvatskoj se nesmiju legalno cancare drzati bez obzira sto se posjeduju CITESi ?

Točno. Barem tako zakon tumače ljudi iz Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode. Nitko (a oni ponajmanje) ne zna što će se dogoditi sa stotinama čančara i ostalih autohtonih gmazovakoje su u trajnom vlasništvu nekih ljudi već više godina, pa i desetljeća. Trenutno je u izradi nulto stanje (danas je bio posljednji dan za predaju prijava), pa ćemo vidjeti što će biti dalje. Po mom mišljenju, Zakon će se morati doraditi/dopuniti/izmijeniti - barem u nekim dijelovima.








Edited by: Nino G

[stray_cat]

e svaki dan fino naucim nesto novo

dakle, dragi tito, zahvaljujuci tebi saznala sam za cites, a usput sam i saznala da toon nema cites jer matsovi kao nisu znali da je treba registrirati kad se to dogadjalo (zakon je donesen 1974.)

onda sam se usput prisjetila da su matsovi srali da se kornjacu ne vodi kod veta jer nije registrirana, i dodatno se otezalo zbog toga. na kraju sam je ja sama odvukla i sad je kornjaca registrirana na moje ime kod veta ali nemam cites

kako bi moga dobiti cites za nju, jer se nama moze dogoditi da cemo seliti iz nizozemske. ne postoji racun od pet shopa, jedini su dokaz matsove slike i di se vidi kroz godine da je kornjaca prisutna

drugi put cu biti hrabrija i bahatija i oteti cu im zivotinje ako ce trebati, treba mi malo ovakve podrske i informacija jer sam jednostavno uzela kao tocne informacije koje su mi njegovi starci servirali

ja sam njoj dogrijavala to kamenje da je grije odozdola, jer ti je toon duga oko 30 cm i nemam terarij za nju nego smo u sobi za goste ogradili dio sobe, stavili na pod sloj stiropora kao izolaciju , pa plasticnu ceradu, pa na to pol sloj zemlje a drugu polovinu pijesak

taj ogradjeni prostor je bio oko 200x100 cm i imala sam na jedno mjesto uperenu lampu i tu je toon stalno cucala radi grijanja jer je nama proljece ove godine bilo ledeno, bilo je ledeno do 6. mjeseca

kad sam je grijala u lavorceku sa toplom vodom drzala sam lavor na krilu i toon u rukama jer me bilo strah da ne zagnjuri glavu jer je bila strasno slaba, premda je voda bila duboka mozda 2 cm. to grijanje toplom vodom smo radili otprilike mjesec dana 2 put dnevno i kad je kornjaca dodatno ojacala od prisilnog hranjenja prestali smo jer sam u tih mjesec dana samo 2 put skuzila da je pila tu zasecerenu vodu

e da sam prije znala za ovaj forum.....