Univerzalni reflektor

[Rastaman]

Evo primjer kako jednostavno i jeftino mozete napraviti reflektor za neonsku rasvjetu.


Izrezete traku od alu folijesirine 4 cm i duzine zavisno o duljini cijevi za koju vam je potreban reflektor. Traku izrezite 2-3 cm kracu odduzine staklenog dijela cijevi da ne dodiruje metalnedijelove cijevizbog sigurnosnih razloga!


Premazitealu traku uljem sa sjajnije strane folije i zaljepite je na fluo cijev (cijev ukoliko je koristena bi bilo dobro obrisati krpom i octom od kamenca). Prije ljepljenja zabiljezite na cijevi dok je montirana u poklopcu gdje reflektor treba doci, tek onda pocnite sa ljepljenjem.





Zaljepljenu foliju ispeglajte krpom dok se potpuno ne priljepi na cijev.


Svijetlost koja bi se 'rasipala' u poklopac akvarija reflektor vraca nazad i usmjeruje ga kroz cijev u akvarij.


Razlika intenziteta svjetlosti sa i bez reflektora:





Prednost ovog reflektora;

• Ako vam treba vise lampi u poklopcu(mozete ih poredati jednu do druge, sto kod klasicnih reflektora nije moguce).


• mogucnost usmjerivanja snopa svjetlosti u zeljenu stranu


• o cijeni da negovorimo
[/list]

[Pancho_Villa]

hvala na korisnim informacijama...

[MFBr@da]

..pitanje kolko je to dobro za neonku

[Rastaman]

Na koji nacin mislis? Pa dobro je za neonku isto kao "originalni reflektor" ako ne i bolje. Mislim da nema nikakvestetepo neonku, sto mogu potvrditi iz iskustva. Inace nebi ni stavljao ovo na forum da mi se dogodilo nesto lose sa neonkom.

[Teehee(R)]

Nekidan samnasao "Srebrni pirosil" u garazi. Ispalo je da je to neka brzo suseca srebrna boja, al ne znam cemu sluzi..uglavnom, namazao sam cijeli poklopac iznutra sa tim, i dosta dobro je isplao.

[MFBr@da]

mislim na trajanje neonke, vjerovatno se jače zagrijava i to..

[Rastaman]

Ne zagrijava se jace... bar ne na opip. Vjerojatno znas da je aluminij jedan od boljih vodica topline, uostalom od njega se izraduju hladnjaci (npr. hladnjak procesora je napravljen uglavnom od bakra ili aluminija).A zagrijavanje neonke ces puno lakse postici koristeci jacu prigusnicu. Ja npr. cijev od 30W spajam na prigusnicu od 36W i normalno da se jace zagrijava ali sto kad nemogu naci prigusnicu od 30W... A u biti to nema veze sa reflektorom.

[MFBr@da]

..dobro ok, ali ne vjerujem da ja jacina i kut refleksije jaci i veci
od org. reflektora..ja sam jednom složio od folije ali sam je ljepio na
poklopac i usporedio sa juwelovim koje i sada imam i rezultat je bioi
doi 4x jace na strani juwela a mjerio sam sa ovim



..ne velim da folija i tvoje rješenje ne vredi, jeftino je ali daleko od originala koji i nisu baš peviše skupi..

[Rastaman]

Bas sam htio pitati tko ima svjetlomjer zbog testiranja reflektora. Pa evo tko ima taj uredjaj i volje moze probati. Ja sam uzeo sirinu trake 4 cm sto bi bilo oko pola opsega T8 lampe(nekazem da je ta sirina najbolja)trebalo bi napraviti vise sirina traka (npr. od 3, 3.4, 3.7cm,...) i usporedjivati dobivene rezultate i tako otkriti koja je sirina trake najbolja.


Ovo sto si ljepio na poklopac foliju, normalno da je rezultat bio losiji jer se svjetlost rasipala pre siroko (poklopac nije zakrivljen toliko da bi se svjetlost odbijala u snopu nazad, nego se rasipala na sve strane).Edited by: Rastaman

[MFBr@da]

..poklopac je Cayman koji ima onu plastiku iznad lampi ko jedan veliki reflektor..

..svjetlomjer sam posudio sa posla, ak ti baš treba bumo riješili slucaj..

[skorpac]

Samo bi šelio nešto razjasniti... ono gore nije reflektor! To je obično sjenilo.

[kkliba]

Meni se čini da bi ta traka mogla napravitištete ako se previše zagrije jer i sama naonka po sebi se zagrijava dosta a još kad je zaljepiš to samo povečava temperaturu...

[Cuvitar]

Ovo s zagrijavanjem neonke nisam baš siguran, jer je aluminij dobar vodić temperature i vjerojatno se neonka ne zagrijava više nego obično.


Osvemu drugom mislim isto što i skorpac. Radi se o sjenilu a ne reflektoru. Folija jednostavno ne dozvoljava polovici neonke da uopće emitira svjetlosni snop tako da se nema što reflektirati. Jednostavno pravi sjenu na toj strani neonke. Reflektor koji se nalazi par centimetara iznad neonke ipak odbije dobar dio emitiranog svijetla u željenom pravcu.

[Rastaman]

Neznam na sto vi mislite pod pojmom reflektor. Kad kazem reflektor mislim na medij od kojega se reflektiraju zrake svjetlosti, u ovom slucaju to je alu folija. Ovo za sjenilo mi nije jasno... Evo slike pa mozda shvatite o cemu se radi:








Prva slika prikazuje cijev sa priljepljenom folijom. Iz slike se vidi da zrake iskoristavaju cijelu povrsinu fosfornog premaza, prolaze kroz staklo cijevi, i kroz nju se reflektiraju nazad. Na drugoj slici je klasicni reflektor, kod kojeg se dogadja ista stvar samo sto zrake prolaze kroz zrak izmedju cijevi i ref. Dali se kroz taj zrakkoji prolaze dogadja nesto sa njima???Etomozete komentirati ovo, alizaubuduce bi volio da se u ovoj temiiznose dokazanipodatci, a ne nagadjanja.

[RobiR]

Evo jedno bez nagađanja, moje mišljenje je da je ta verzijabolja nego bez reflektora ali i nešto slabija nego s dobrim 'vanjskim' reflektorima i to zbog:


Svijetlost u flourescentnim cijevima ne nastaje u 'sredini' cijevi kao na tvojoj slici. Svijetlost nastaje kada strujni luk 'pobuđuje' molekule plemenitog plina neona (ili živinih para)unutar cijevi temolekule emitiraju gotovo isključivo UV svjetlost. UV svijetlost se na stjenkama cijevi, koja je premazana različitim mješavinama fosfornih materijala s primjesama (različite primjese fosforu daju boju lampe tj.svjetlosti) pretvara u vidljivu svjetlost. Praktički, ne svijetli kompletna lampa već njezine stijenke. Pošto se reflektor u tvom slučaju, nalazi praktički oko 0,5 mm od izvora svijetlosti iskoristivost mu je daleko manja nego da se nalazi na udaljenosti od oko 2-3 cm zbog kuta (jer svijetlost praktički ne 'izlazi' iz cijevi već je odmah vraća natrag u cijev, gdje se 'filtrira' kroz fluorescentin premaz).


U al sam ga izkomplicirao (ali nemožeš to jednostavno objasniti), uglavnom bolje i to nego ništa, ali je prednost ipak na strani klasičnih reflektora.

[RobiR]

S vanjskim reflektorima glavni dobitak svijetlosti je onaj koji prolazi pored fluo cijevi a ne onaj koji prolazi kroz nju (jednostavan pokus, stavicijev pored izvora bilo koje svjetlosti, cijev radi jaku sijenu). A tvoja bi druga slika trebala izgledati ovako:





Svijetlost koja prolazi kroz cijev je slabog inteziteta, puno slabijeg nego svijetlost odbijena od reflektora (ima i na njima određenih gubitaka, što zavisi od kvalitete reflektora,ali su minimalni). Realno, od lampe od npr. 2500 lux-a, s vrlo kvalitetnim reflektorima, u akvarij dobijemo oko 90%, sa slabijima do 70% a bez samo nekih 35-40%. S tvojim reflektorima na lampamabi po mojoj procjeni dobivali oko 45-50%.Alu folija iznad lampi, iskoristivost oko 60-65%. Ovo su slobodne procjene, za detaljne su potrebni laboratorijski uvjeti i precizni luxometar.

[Cuvitar]

Sve je dobro nacrtano na tvojim slikama osim crvene crte koja bi trebala prezentirati emisiju zrake svijetlosti.


Naime, kod flourescentne lampe (za razliku od obične žarulje) vidljivi dio spektrasvijetla se počima ºtvarati tek na flourescentnom premazu koji je nanesen na stakleni dio lampe.


Mislim da nije potrebno da ti u detalje objašnjavam kako flourescentna lampa uopće emitira vidljivi dio svijetla jer njezina glavna funkcija i je pretvaranje ultraljubičastog svijetla u vidljivo svijetlo, a to upravo radi flourescentni premaz iznutra staklenog djela lampe koji oslobođene fotone merkura koji se oslobađaju u ultraljubičastom spektru svijetla prilikom udara u flourescenti premaz pretvara u vidljivi spektar svijetla.


Evo napravi sam mali eksperiment s običnom žaruljom pa ćeš vidjeti razliku između sjenila i reflektora. Sad sam se sjetio još boljeg načina da to uvidiš. Otiđi do svoj auta i pogledaj u far. Far je napravljen tako da se halogena lampa nalazi ispred reflektora koji ti usmjeravavu svijetlo ispred auta. Kadupališ svijetla na autu vidiš i zašto. Sad skini žarulju i omotaj je do polovice s aluminijskom folijom i vrati u far, te upali svijetla ponovo. Razlika bi trebala biti očita, iako se radi o lampi koja emitira svijetlo iz žarne niti.


Mislim da sam ti ukratko uspio objasniti zašto tvoja praksa ne drži vodu.Ne kažem da ideja nije loša samo nema efikasnost.


I na kraju da ti dokažem da na ovom forumu ipak ima ljudi koji ne nagađaju.

[Cuvitar]

Ups, tek sad san vidia da me RobiR pretekao.Ali to je u principu to...

[RobiR]

Hvala Cuvitar na ponovljenom objašnjenju mojeg posta, vjerovatno je usmjeren na Rastamanovu izjavu o nagađanju.

[Cuvitar]

Nisan htio ponavljati, samo dok sam ja pisao ti si bio brži.


Nije usmjeren na nagađanje. Htio sam mu samo objasniti da to baš tako ne ide u praksi. U zadnje vrijeme se pojavljuje dosta kontradiktornih odgovora pa je možda tip mislio da te to i ovaj post.

[RobiR]

Ne brini se, naći će se još netko tko će reći 'Ne slažem se s vama jer....'.





 

[Rastaman]

Hvala na iscrpnim objasnjenjima. Nekazem da je ovo bolje od orig. ref. sto je nemoguce, jer sama povrsina folije nije toliko ispolirana kao kod orig. ref..Htio sam samo reci da se intenzitetsvjetlostilampe pojacava (sl. razlika intenziteta svjetlosti) mozete se sami uvjeriti tako dana jednu polovicu lampe stavite tu traku i usporedite lijevu i desnu stranu. Razlika je ocita i bez mjerenja svjetlomjetrom. Ovo za nagadjanje nisam mislio nanikoga osobnonego da se ne nagadja oko podataka jacine svjetlosti bez dokaza sa svjetlometra.

[Rastaman]

@RobiR:Da se svjetlost stvara na stijenkama cijevi se slazem.Ali mislim da se svjetlost siri tako da udaljenost izmedju dvije tocke prijedje za minimalno vrijeme. U ovom slucaju je to okomica na stijenku cijevi, pa bi to ovako trebao ispraviti





Kod refleksije upadni kut zrakejednak jekutuodbijenezrake.


@Cuvitar: Onaj primjer sa farom od auta i nije najbolji primjer jer se tamo radi o parabolicnomodbijanju svjetlosti, sto nema veze sa ovim.

[Cuvitar]

E, pa kako i sam kažeš radi se samo o primjeru, koji se ti očito ponovo krivo protumačio. Poanta je bila da skužiš razliku između sjenila i reflektora, te što će se dogoditi ako osjenćiš polovicu rasvijetnog tijela.


I pazi sad ovo, pa razmisli što si napisao:


Prva rečenica:


" Kod refleksije upadni kut zrakejednak jekutuodbijenezrake. "


Druga rečenica:


" Onaj primjer sa farom od auta i nije najbolji primjer jer se tamo radi o parabolicnomodbijanju svjetlosti, sto nema veze sa ovim. "

[Rastaman]

Sve ti je nacrtano na slici iznad. Kod parabolicnog reflertiranja zrake su reflekrirane paralelno sa osi parabole. Zrake se odbijeju iz jedne tocke (fokus parabole) u slucaju kod fara odauta to je halogena lampica. Na slici mozes vidjeti foliju (sjenilo) koju si ti usporedio sa folijomna neonki. Mozes vidjeti da ta folija ne dopustaupucenimzrakama da se odbiju od parabolu i rade "rupu" u intenzitetu svjetlosti (sjenu).


Na slici neonske cijevi nema fokusa (zrake se odbijalu sa cijele povrsine cijevi) i zato se nemoze govoriti o sjenilu jer odbijene zrake pojacavaju intenzitet svjetlosti.