Eto, nakon par godina planiranja da sastavim neki aq, konačno sam ga i sastavil. Kak se iz naslova vidi, probal bi složiti mješavinu dravskog ekosustava,
u koji sam uključil rijeku Plitvicu i potok Črnec, gornji tok Bednje i krajobraz planine Ivanščice (Točnije Vražji stolček).
Plitvica teče kraj mog kvarta. Ona je desni pritok Drave, dugačka je 65km, potok Črnec desni pritok plitvice, dužine cca 5km. To je rječica koja uglavnom teče kroz polja
(onečiščenost nitriti/nitrati, teški metali), kanalizirana je, tj ubijeni su joj rukavci i onečišćena šutom, najlonom, karoseijama itd... (pravi Hrv. prosjek). Gornji tok Bednje je ista prića, razlika je u dužini, dužina joj je 133km. Bednju moram spomenuti jer se u njoj još daju naći komadi vulkanskog tufa, kojeg u ostalim vodama nema.
Pošto sam planinar, biciklist i radil na kojekakvim projektima "konzervacije prirode" na Ivanščici, naravno da nisam mogel izostaviti njezin krajobraz.
Na Ivanščici postoje fosilni, ugasli vulkani (Gaveznica -Lepoglava i još neki manje poznati) koji su imali manje žile lave koje su se protezale po Ivanščici i mjesta gdje se taložil vulkanski pepel, pa se na tim mijestima da naći vulkanit (tuf, dijabaz i ostale vulkanske stjene). I naravno predivan Ahat. Veći dio ostalih stijena su vapnenci, nakon kasnijeg nabiranja, Ivanščica kao i Alpe bila je dio koraljnog grebena.
Podloga u aq je lomljeni dijabaz (0-6mm, uzel iz kamenoloma), pokazala se dobra i za sad iz nje raste bilje ko ludo, kamen je tuf koji je jako porozni, i nadam se da je povoljan za naseljavanje kultura bakterija.
Za početak sam sastavil aq 180L (145x35x35), za sad je nutarnji filter (1800L/H), polu home made CO2 sistem (karbonat/kiselina).
Dio vode je uzet iz Plitvice, i naknadno preventivno stavljeno malo nejodirane soli da ubije vanjske parazite na ribicama.
Ribe koje su za sad nutra: Gaovica (Rhodeus sericeus amarus), Uklija (Alburnus alburnus), Gaga (Phoxinus Phoxinus),Sunčanica (Lepomis gibbosus), dvije vrste koje nisam uspel determinirati i čistač Piškor (Cobitis taneia). Dva Gupy-ja su isto nutra, kaj neznam ni zakaj, ali tu su. Uglavnom Gaovica rastura alge, a jedna od onih za je neznam vrstu (slična mreni) jede i crnu algu.
Punih 5 min s njima je bila Riječna paklara (Lampetra fluviatilis), ali moral sam ju vratiti natrag u prirodu jer je prekopala cijeli aq i jako zamutila vodu. Paklara (kružnousta) je jako zanimljiva prijelazna vrsta s hrskavičnjača prema koštunjačama, ostala je nepromijenjena proteklih 500 mil. god.(živi fosil). Zanimljivo da podnosi slanu vodu i svojim kružnim ustima (rožnati zubi) se
priljepi za drugu ribu i siše joj krv. Nema škržne poklopce, nego sa svake strane 6 škržnih rupica. Postoje podaci da može narasti do 1,5m.
Bilje moram determinirati, i pričekati još malo da krene vegetacija.
Paklara na slici ispod...