Razgovor s Tomom Barrom - ocem EI metode

• Ispis

Detalji

Hitova: 25212

Želio bih vam se zahvaliti što ste odvojili vrijeme da biste dali intervju Akvarij.net-u. Možete li se predstaviti našim čitateljima? Tko je Tom Barr?

U stvari, prvo sam bio samo hobist. Više sam se zainteresirao upoznavajući biljke, prvenstveno da bi ih dodao uz moje potopljeno (naplavljeno) drvo koje volim više nego kamenje. Mnogo kasnije sam se odlučio školovati usmjerivši se na botaniku i vodene biljke kao specijalnost. Pretpostavljam da sam prilično sretan u tom pogledu.

Znam da ste kao dijete kratko živjeli u Dubrovniku. Imate li lijepe uspomene na to vrijeme?

Mnogo. Igranje nogometa u starom gradu, šetnje po zidinama, profinjen rad filigrana, vuneni pokrivači i naravno, sjajna hrana! Sjećam se da su me znali zamijeniti i za njemačkog turista (amerikanci tada doslovno nikad nisu bili viđeni tamo), sjećam se prekrasnog grada, socijalističke države koju niti SAD niti SSSR nisu mogli kontrolirati, krasnih ljudi, povijesti i kulture. Mostar (šetali smo se preko Starog mosta, koji više ne postoji, koliko znam), Sarajevo, Kotor, putovali smo po zemlji, ali ne toliko na sjever i istok. Tada je tamo bilo daleko sigurnije nego u SAD!

Osim akvaristike, postoje još neki hobiji kojima se bavite? Svirate bas gitaru?

Vožnja mountain bikeom, sviranje bas gitare, fotografiranje prirodnih sustava, pitanja i politika zaštite okoliša, prava voda i izvora, poljoprivrede, život na farmi, hrana, kuhanje...

Uzgojem biljaka ste se profesionalno bavili. Radite li to još uvijek? To je prilično težak posao, imate li nekoga tko vam pomaže?

I dalje to radim, iako relativno rijetko imam nekoga da mi pomaže. Radije ću raditi za druge ljude po ugovoru. Mislim da to jest težak posao na neki način.

Kako izgleda vaš prosječni dan?

Radim puno različitih stvari: škola, podučavanje, klijenti, prodaja drugih stvari, pisanje članaka za časopise, prodaja akvarističkog bilja, sve što donosi novce, ne!?

Koliko biljnih akvarija imate i koji vam je najdraži?

Pet je moja granica. A najdraži... nisam siguran – to se mijenja!

Ljudi iz hobija najviše vas poznaju kao autora Estimate Index-a koji omogućuje dodavanje gnojiva bez uporabe hrpe testera. Koji je bio razlog da napišete EI?

Pa, bilo je praktično i jednostavno, ali je također pojednostavilo točne provjere vode na pojedine sastojke.
Akvaristi su i dalje previše zabrinuti i čak opsjednuti hranjivim sastojcima što ja, s hortikulturnog gledišta, smatram prilično dosadnim. Dodajete dovoljno da spriječite ograničenja. To je sve! Svjetlo i CO2 su sve u tome. To je jako važno upamtiti. EI u stvari nije moja ideja, mnogi akvaristi čine to isto ili slično, ali većina to nije stavila na hrpu i borila se to kao ja te sam iskoristio šansu da predložim odbacivanje testera. Dilution infinite serije također nije moja ideja kao ni većina doziranja. Oko 90% toga je preuzeto od PMDD sa Krib.com članka autora Paula Searsa i Kevina Conlina. Paul je mnogo pametniji nego što sam ja ikada bio. Ali, ja nastojim biti tip čovjeka koji će pokušati učiniti nešto, baviti se nečim, mislilac. Tako da sam na kraju utvrdio da je teorija potpuno u redu i to objavio, što mnogi akvaristi ne čine.

Radili ste mnogo znanstvenih istraživanja, eksperimenata i slično. Za koji dio toga smatrate da je najizazovniji?

CO2. Teško ga je izmjeriti, teško ga je pratiti, teško je reći je li u plinskom ili tekućem stanju u vodi, pratiti više nego ostale parametre, najčešće krivo procijenjen, i tako dalje.

S više od 10.000 postova na Barrreport-u i mnogo više na ostalim svjetskim forumima, vaš je doprinos ovom hobiju neizmjeran. Zamorite li se nekad ponavljajući iste stvari ponovno i ponovno?

Da, pisao sam još mnogo više na drugim forumima 10 god prije Barrreporta i da, stalno ponovno i ponovno odgovaram mnogim istim starim argumentima. Svaka nova skupina novih hobista pomoći će drugim hobistima u budućnosti. Tako da su nove generacije i novi ljudi ključni za ovaj hobi.
Također sam naučio i promislio o starim idejama i unaprijedio ih, te zapravo našao nova gledišta na njih. Tako da sam i ja nešto iz toga profitirao.

Mislite li na mnogi akvaristi danas pretjeruju s rasvjetom?

Dodaju previše svjetla, zabrinuti da nemaju dovoljno, pa se onda brinu jesu li dodali previše ili premalo hranjivih tvari. To je razumljivo jer većina savjeta oko biljaka ponavlja nanovo i nanovo neke stare mitove. Često kažem „dobar mit je teško ubiti“.

Mnogi ljudi traže pomoć na forumima za rješavanje algi u svojim akavrijima. Što mislite što je glavni razlog za većinu tih problema s algama?

Previše svjetla i nedovoljno pažljivo dodavanje CO2.

U vaše akvarije dodajete dosta fosfata (Po4). Jeste li imali teškoća uvjeriti ljude da Po4 nije direktan okidač za nastanak algi?

Ne baš. Rezultati govore sami za sebe. Nije potrebno nikoga uvjeravati, to već znam. Ljudi moraju uvjeriti sami sebe. To je ono što ja očekujem, a ne neke jake argumente. Činjenice su već prisutne.

Postoji dosta fertilizacijskih/anti-alge metoda koje su fokusirane na mnogo „idealnih“ omjera hranjivih tvari. Po vašem iskustvu, koliko je važno održavati određene omjere hranjivih tvari?

Omjeri nisu bitni, bitan je Liebigov zakon minimuma. Svaka hranjiva tvar ima svoju zasebnu maksimalnu količinu (ppm) koja je neovisna od drugih hranjivih tvari u najvećem broju slučajeva. Mnoge znanstvene knjige o biljkama ili mineralnom dohranjivanju također vrlo jasno to tvrde. Te se tvrdnje također mogu vrlo jasno potvrditi i ispitati. Sve što je potrebno je staviti neograničene količine pojedinih hranjivih tvari, a zatim povećati jedan koji nas zanima i preko razumne količine. Nisam našao niti jedan činjenični dokaz koji bi podržao teoriju o međusobnim omjerima do danas u niti jednom svom ispitivanju.
Ljudi bi se trebali usredotočiti na neograničene razine hranjivih tvari, a zatim se mogu više fokusirati na svjetlo i CO2, koji imaju mnogo važniju ulogu u rastu i održavanju akvarijskih biljaka.
Jednadžba fotosinteze je svjetlo + 6CO2 i 6H2O => C6H12+O6. Hranjive tvari igraju ulogu tek nakon što su biljke dobro i održavaju ih dajući im što one trebaju iz vode ili podloge.

Iako je EI povezan s dodavanjem mnogo CO2, također propagirate i Walstad non-CO2 metodu?

Da, ali imam drugi pristup ovome. Odlučio sam koristiti vodeni stupac umjesto zemlje. Znam da i zemlja također čini dobro, ali nitko zapravo nije testirao vodeni stupac i neki su preporučivali ograničavanje hranjivih sastojaka radi kontrole algi u sustavu bez dodavanja CO2. Ja sam shvatio da to ne može biti slučaj u sustavima koji se obogaćuju sa CO2. To je bilo pogrešno. Mislim da mnogi hobisti trebaju razmisliti o metodi ne dodavanja CO2. To je dobra metoda i za napredne i novije hobiste.
Mislim da mjerenje CO2 u sustavu bez dodavanja CO2 treba biti vrlo ozbiljno i uredno, za što imamo mnogo dobrih alata. To je nešto što treba kasnije pokušati.

Pitanje filtracije. Za biljne akvarije, mislite li da je jako važno imati vrlo dobru biološku filtraciju?

Općenito gledajući, da. U stvari, mnogo strujanja i visoki O2 su važniji nego išta. Filter igra ulogu back-up sustava u slučaju usporenog rasta biljaka ili ako nešto krene po zlu.

Što su vaši planovi za budućnost? Priča se da dolazi knjiga?

Da. Shaun Witherton i ja smo počeku rad na velikoj dobroj knjizi – on o klasifikaciji, a ja o fiziologiji i ekologiji. Trebat će čekati još godinu ili dvije.

I, pitanje uredništva: Koja je vaša mala tajna u održavanju biljaka da izgledaju tako lijepe?

Dobra opća briga o njima. Ne brinem se o algama, niti sam to ikad. Brinem se da biljke lijepo rastu, budu zdrave i najvažnije je biti fokusiran na njih, a ne na strah od algi.

www.BarrReport.com