Knjiga koju predstavljamo izrazito je vrijedan naslov koji nema izravnih veza s akvaristikom, ali je usko vezan uz ekologiju riba i zaštitu okoliša. Mnogo je puta u raspravama akvarista na forumu bilo spomenuto kako smo upoznati s ribama tropskih područja, a kako vrlo slabo poznajemo riblje vrste koje obitavaju na području Republike Hrvatske. Ovo će, dakle, biti literatura za one koji žele proširiti svoja znanja van užih područja akvaristike i upoznati se malo sa stanjem ribljih vrsta u svojoj zemlji. Tim više što knjiga obrađuje one vrste koje su u prirodi ugrožene i kojima treba posvetiti posebnu pažnju kako bi se sačuvale od izumiranja.

Ova je knjiga plod rada znanstvenika i trebala bi se tretirati kao znanstveni rad. Namijenjena je prije svega institucijama Republike Hrvatske koje imaju bilo kakav utjecaj na zaštitu okoliša i vodnog bogatstva naše zemlje, ali isto tako i hrvatskoj javnosti. Brojke koje donosi ova knjiga su sa stajališta zaštite prirode uznemiravajuće. Hrvatska broji oko 150 različitih slatkovodnih ribljih vrsta, od kojih je 17 stenoendema. Po tim podacima, Hrvatska je jedna od ihtiološki najraznolikijih zemalja Europe. Od ukupnog broja vrsta 88 se nalaze na tzv. Crvenom popisu (svjetski popis ugroženih vrsta), 6 vrsta je nestalo s naših vodotoka, a 69 vrsta smatra se ugroženima. Crveni popis je sastavila Svjetska udruga za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN), a predložene su i mjere zaštite.

Knjiga broji nekoliko zanimljivih poglavlja – uvod, regionalno izumrle vrste, kritično ugrožene vrste, ugrožene vrste, osjetljive vrste, nedovoljno poznate vrste, gotovo ugrožene vrste, najmanje zabrinjavajuće vrste, priloge i literaturu.

U uvodu se daju podaci o gospodarskom značenju riba, raznolikosti slatkovodnih riba Hrvatske, endemima, ugroženosti ihtiofaune, razlozima ugroženosti slatkovodnih riba Hrvatske (alohtone vrste, kakvoća vode, regulacija vodotoka i melioracija, hidroakumulacije, prelov i ribolov, klimatske promjene, vađenje šljunka i pijeska, nestanak i uništavanje šuma, pastrvska ribogojilišta, turizam, ihtiofagne ptice), strategijama zaštite ribe, stanju zaštite ribljih zajednica u Hrvatskoj, značajkama zajednica riba dunavskog i jadranskog slijeva, kategorijama rizičnosti od izumiranja i prilagođavanje kriterija te o osnovnoj koncepciji obrade vrsta. U narednim poglavljima vrste se predstavljaju kvalitetnim fotografijama, kartom rasprostranjenosti (UTM projekcija – univerzalna poprečna Mercatorova), latinskim imenom i sinonimima, sistematskom pripadnošću (taksonomija – porodica, red, nadred i razred), hrvatskim i drugim imenima, podrijetlom vrste, IUCN kategorijom i kriterijima, uzrocima ugroženosti, rasprostranjenošću, učestalošću, opisom i biologijom vrste, staništem, zaštitnim mjerama i izvorima podataka.

Knjiga je izrazito informativna i krcata podacima te uz izvrsnu opremu (prijelom, tisak, uvez) postaje pravo malo blago u ihtiološkoj literaturi pisanoj na hrvatskom jeziku. Preporučam je svim naprednijim akvaristima, ribičima pogotovo, ali i svima onima koji na bilo koji način dolaze u izravni kontakt s hrvatskim vodnim bogatstvom.