•  Kriza srednjih godina i hobby

    Kriza srednjih godina i hobby

    Srednje godine...tesko je to definirati..ja se naravno svojih godina ne sramim....neznam im tocan broj, taman kada ga uspijem zapamtiti...oni mi ga promjene. Da bude lakse...koga interesira..i tko zeli racunati..rodjen sam 1969 godine. Izgleda davno.. Read More
  • U posjeti ciklidima

    U posjeti ciklidima

    Urugvaj je zemlja u jugoistočnom dijelu Južne Amerike. Ima oko 3.5 milijuna stanovnika. S površinom od 176 215 km2, druga je najmanja južnoamerička država, nakon Surinama. Klima je subtropska sa zimskim temperaturama od 5 do 12 C.... Read More
  • Dedine crtice i slike

    Dedine crtice i slike

    .. prošla su tri dana i nekoliko godina dok tebe dočekam... Ja ovo idem krpat..sve ispočetka, sve novo, izgubit ću mjesece da ovo dovedem u red, a ti se izvoli primit posla, pozvat ekipu, posložit članke, riješit SVE što si inače rješavao, jer inače, majkemi, ubit'ću te ko zeca.. Read More
  • Ivan Mikolji - Intervju

    Ivan Mikolji - Intervju

    Jasno se sjećam da me je majka svako jutro vozila u Caracas u školu. Promet je bio očajno spor, auto do auta. Tada sam imao 5 - 6 godina i svaki dan smo se vozili preko mostova, prelazeći puno malih potoka..

    Read More
  • Vodič za početnike

    Vodič za početnike

    Zaronite u čudesan svijet akvaristike uz Akvarij.NET vodič za početnike. Što je proces kruženja duškia, koliko često mijenjati vodu? Odgovore na ta i druga pitanja saznajte u našem vodiču.

    Read More
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • All
  • Aegagropila
  • Betta
  • Ciklidi
  • CIklidi
  • Deda
  • Delbi
  • Kolumna
  • Kribenzis
  • Monty
  • Svertovi
  • Tanganjika
  • Default
  • Title
  • Date
  • Random
  • Pelvicachromis pulcher

    Miroljubive su i mogu se držati s drugim vrstama riba. Vole gusto zabiljen akvarij sa što više pećina i zaklona. Ponekad premještaju podlogu pa je dobro biljke dodatno učvrstiti ili
    Read More
    • Ciklidi
    • Kribenzis
  • Tanganicodus irsacae

    Jedna od tri grupe patuljastih ciklida iz jezera Tanganyika (spathodus, eretmodus, tanganicodus) ujedno i veličinom najmanji (narastu do 7cm). U akvaristici su poznatiji pod nadimkom gobi ciklidi...
    Read More
    • Ciklidi
    • Tanganjika
  • delbi sa malim 'd'

    Stari sam magarac..i ne jeno malo, ja ne razumijem puno toga...ali, pokusavam se nauciti plivati. Prvo, sokiran sam, moje se ime pise malim slovom, delbi...sa malim 'd' pa i ovim
    Read More
    • Delbi
    • Kolumna
  • Xiphophorus montezumae

    Originalno potiče iz Meksika i to iz rijeka Rio Tamasopo, Rio Ojo Caliente i Rio Ojo Frio. Najpoznatija izgledom, pa i veličinom je populacija iz Rio Tamosopo čiji su primjerci
    Read More
    • Monty
  • Priručnik za određivanje kvalitete betta

    Uvijek vas je zanimalo što sve gledaju suci na akvarističkim izložbama? U ovom ćete priručniku moći naći apsolutno sve detalje vezane uz ocjenjivanje betta.
    Read More
    • Betta
  • O švertovima

    Švert (lat.: Xiphophorus ; eng: Swordtail) je slatkovodna živorodna riba iz roda Xiphophorus, porodice Poeciliidae. U prirodi obitavaju u vodama Meksika,…
    Read More
    • Svertovi
load more / hold SHIFT key to load all load all

Osnovni kriteriji prema kojima se kombiniraju biljke:


A) zahtjevi za svjetlom – ako akvarij ima jaku rasvjetu (3-6 neonskih lampi po cijeloj dužini akvarija) kombiniraju se samo biljke koje traže jaču svjetlost i one koje rastu relativno brzo – kod spororastućih postoji mogućnost da ih opsjednu alge

B) zahtjevi za kvalitetnom podlogom – biljke s jakim korijenom (one koje većinu hrane crpe iz podloge) traže visoko hranjivu podlogu, tj. supstrat; najhranjivija podloga je zemlja, a kao izvor nutrijenata poslužit će svaki originalni hranjivi supstrat za akvarijsko bilje (mineralna podloga, laterit). Postoje i biljke koje većinu svojih potreba zadovoljavaju crpeći hranjive spojeve kroz lišće. Neke biljke traže puno željeza u podlozi ili kiseliji supstrat. O tome se treba informirati.

Image
Mineralna podloga


Image
Hranjiva podloga stavlja se ispod pijeska ili šljunka


C) temperatura – većina akvarijskog bilja uspijeva dobro na temperaturama između 20 i 30 C, ali neke su biljne vrste osjetljive na promjene temperature ili na visoke temperature. Ako kanite imati takve biljke, valja ih kombinirati pametno (tako da se temperaturni zahtjevi poklapaju).

D) zahtjevi za prihranom – ako sadite biljke sa slabijim korijenom, morate biti svjesni da one traže dodatnu prihranu putem tekućih gnojiva (i mikro i makro elementi)

E) tvrdoća vode – ovisno iz kojeg biotopa dolaze, neke biljke dobro, a neke loše podnose našu tvrdu vodu. Uz određenu tvrdoću vode u međuodnosu s pH vrijednošću valja kombinirati biljke s otprilike sličnim zahtjevima za tvrdoćom vode. Kod pretvrde vode dolazi do kalcifikacije ili ovapnjivanja na listovima (bijeli tvrdi sloj kalcijevih soli koji se talože u biljci) te takvi listovi propadaju. S druge strane, jako mekana voda nepogodna je za stabilnost pH vrijednosti (koja može jako pasti, tako da se kiselost vode naglo poveća), a i voda bez kalcijevih i magnezijevih soli u sebi nije previše hranjiva za bilje. Uglavnom, osjetljivije i zahtjevnije biljke traže mekšu vodu.

F) pH vrijednost – kombinirajte biljke koje traže otprilike sličnu pH vrijednost za dobar rast – većini bilja odgovara neutralna voda (pH = 7,0), tj. voda pH vrijednosti između 6,0 i 8,0; bilje iz potoka ili jezera s tresetnom, muljevitom ili zemljanom podlogom više voli blago kiselu vodu, a bilje iz kamenitih i stjenovitih jezera više voli blago lužnatu vodu.

G) brzina rasta – vodite brigu o tome kakve su vam vrste s obzirom na brzinu rasta – brzorastuće biljke brzo troše nutrijente iz vode i podloge, spororastuće pak sporo. Ako imate akvarij opterećen ribama, brzorastuće bilje je dobro jer će snažnije sudjelovati u iskorištavanju ribljeg otpada. Nedostatak brzorastućeg bilja jest taj što ga treba relativno često rezati (možda čak i svaki tjedan) te iziskuje puno brige. Imajte to na umu kad nabavljate bilje. Spororastuće biljke su česta meta algi jer im je lišće dugovječnije i dulji je period izloženo svjetlosti pa je to pogodna površina za razvoj algi.

H) veličina biljaka – vrlo je važno znati kako biljka izgleda kad je odrasla (u punoj veličini). Neke biljke narastu do visine 50 i više cm, imaju ogromno lišće, vrlo snažan, razgranat i velik korijenov sustav te nisu pogodne za akvarije visine ispod 50 ili 60 cm i zapremine manje od 200-300 litara. Kad se takve biljke kupuju (kao mladice) one su male i akvarist početnik može se prevariti – to zna biti nezgodno, jer kad biljka zauzme većinu zapremine akvarija teško ju je iščupati jer joj je i korijen izrazito jak i velik pa se mora raskopati čitav akvarij. Kod nabavke bilja za manje akvarije valja izabirati bilje čim nježnije građe i adekvatne veličine (visine i širine). U akvariju je dobro kombinirati niske (2 – 6 cm), srednje (7 – 15 cm) i visoke biljke (16 – 60 cm). Vrlo visoke biljke koriste se za otvorene i velike akvarije.
Kod odabira bilja u trgovinama ili od kolega akvarista, uvijek uzimajte zdrave primjerke biljaka. Bilje u lošem stanju vjerojatno neće uspjeti u vašem akvariju i tako će ga onečistiti. Zdravu biljku prepoznat ćete po zdravom zelenom (ili crvenom ili smeđem ili narančastom) lišću koje je bez oštećenja (rupica, trulih dijelova) te po snažnom bijelom korijenju. Ako je korijenje smeđe i trulo, biljka je u lošem stanju i bolje je takvu biljku ne kupovati. Nemojte kupovati niti biljku koja je prekrivena algama – moguće je da su joj listovi zbog blokiranja svjetla u lošem stanju.


2. Transport i sađenje bilja


Biljka se u pravilu transportira u dobro zatvorenim vrećicama koje nisu ispunjene vodom nego zrakom (važno je da je zrak vlažan u vrećici kako ne bi došlo do isušivanja). Plutajuće bilje može se prenositi u vodi. Biljka bi trebala biti zasađena u posebnu malu plastičnu košaricu koja je ispunjena spužvom ili vatom. Neke niže biljke samo su omotane olovnom trakom koja je podstavljena tankom spužvicom.

Image
Košarica s biljem


Image
Čišćenje korijenja od vate


Ako je biljka osjetljiva na nedostatak svjetla bilo bi dobro da transport bude čim kraći. Većina nezahtjevnog bilja može preživjeti transport i od više dana. Temperatura pri transportu ne smije previše odstupati od prosječne temperature u akvariju (20 – 30 C). Kad biljku dovedete do svog akvarija možete ju odmah pripremiti za sadnju; izvaditi iz košarice i očistiti je od vate i smeća. Neki akvaristi biljku kratko potope u otopini hipermangana kako bi je dezinficirali (očistili od algi i jaja puževa). Korijen se ne bi trebao uranjati u hipermangan. Nakon tretmana hipermanganom biljku valja dobro isplahnuti. Dobro je pregledati lišće (odispod) i fizički uništiti jajašca puževa (stisnuti ih i ukloniti). Svo trulo korjenje treba odstraniti, isto tako i svaki truli i oštećeni list (pa makar bio i djelomično truo). Korijenje se mora podrezati na otprilike dužinu 2-3 cm. Dobro je novu biljku tako pripremljenu i očišćenu staviti da pluta u akvariju dan – dva. Na taj način će se malo prilagoditi novim uvjetima i početi puštati korijenje.


Dolazimo do faze sadnje biljke. Ovisno o kojoj se vrsti radi, sadnja se obavlja na sljedeće načine:


A) reznice – biljka se jednostavno zapikne (uloži) u podlogu okomito. Ako «isplovi» može se opteretiti olovnom trakom, manjim kamenčićima i sl. Biljka će pustiti korijenje u podlogu – u pravilu se sade bez korijenja.

B) biljke s korijenom – sade se korijenom okomito položenim u podlogu tako da je ukopan samo korijen – rizom mora biti iznad podloge inače će biljka trunuti

C) biljke s rizomom – one se u pravilu ne sade u podlogu, nego se samo pričvrste za panj ili za kamen (koncem ili flaksom). Ako ih posadite u podlogu, rizom mora biti iznad podloge jer će u protivnom biljka istrunuti.

D) mahovine – za početak se samo puste u akvarij na nekoliko dana ili mjeseci za prilagodbu, a onda se mogu koncem pričvrstiti za neku grublju površinu (kamen ili panj). Nakon nekog vremena konac se ukloni, a biljka se lišćem pričvrsti za podlogu.

Image
Sadnja reznice, biljke s korijenom, biljke s rizomom te mahovine.

Tehnike sađenja

A) pomoću ruke – biljka se uhvati za donji dio (s korijenom ili bez njega) pomoću kažiprsta i srednjeg prsta (palac može pomoći kod osobito velikih biljaka) i utakne okomito u podlogu. Polako se otpušta i po potrebi se drugom rukom pridrži dok se prsti vade iz podloge. Biljka se ne smije posaditi preduboko jer će istrunuti. Početak korijena mora biti na razini površine podloge. Nakon sađenja biljku treba izvući toliko koliko je potrebno da početak korijena dođe do površine podloge.

1. Biljka se pridržava kažiprstom i srednjim prstom

Image

2. Okomito se ugura u podlogu

Image

3. Nakon vađenja prstiju podloga se izravna i biljka se malo izvuče

Image


B) pomoću velike plastične hvataljke – ovo je osobito koristan alat za dublje i veće akvarije – plastična hvataljka zamjenjuje ruke i prste. Kad se biljka upikne u podlogu lagani se trzajima hvataljka izvadi iz podloge. Kad jednom savladate tehniku sađenja hvataljkom, vjerojatno će vam postati draža od tehnike sadnje pomoću ruka i prstiju.

1. Biljka se uhvati za donji dio i dovede do podloge

Image

2. Pomoću hvataljke biljka se ugura okomito i duboko u podlogu

Image

3. Hvataljka se laganim trzajima izvadi iz podloge tako da biljka ostane na svom mjestu

Image


C) pomoću pincete – ako kanite saditi biljke sitnije i osjetljive građe (pogotovo ako ih imate u dovoljnoj količini i morate ih posaditi gusto) pinceta je nezamjenjiva. Prstima je nemoguće posaditi glossostigmu, HC, i slične biljke.

Image



D) pomoću mrežice – Ricciu fluitans možemo saditi u mrežicu ako je kanimo stavljati na dno.

Nakon što je biljka posađena ne možemo odmah očekivati čuda i čudesa. Biljci treba ponekad i nekoliko mjeseci prilagodbe na nov okoliš. Mnogi zaboravljaju da su i biljke živa bića i da su osjetljive i zahtjevne na svoj način. S biljem treba strpljenja. Kad jednom «krene», bilje u akvariju će vam vratiti sav trud koji ste uložili u njega.

Osnove održavanja

Bilje treba znati održavati da bi se pokazalo u čim ljepšem svjetlu. Zdravo bilje nije samo rezultat pravilnog odabira, pripreme podloge i sadnje, nego je prvenstveno rezultat svakodnevne brige o njemu. Istina – najbolji biljni akvariji iziskuju svakodnevne sitne intervencije i tjedne opsežnije intervencije oko održavanja.
Da bi bilje raslo zdravo treba mu osigurati vodu, kvalitetno svjetlo, određenu stabilnu temperaturu, prihranu (preko supstrata, tekućeg gnojiva i dovoljne koncentracije CO2), redovito rezuckanje i čišćenje.

Image

Tjedno rezanje bilja


Image
Listovi koji počnu truliti trebaju biti odmah odstranjeni jer uzimaju hranu zdravom lišću i opterećuju biološku filtraciju truljenjem.


Voda pogodna za bilje trebala bi biti dobro i kvalitetno filtrirana (pogotovo biološki), dakle zrela, čista, svježa. Biljni akvariji se kemijski ne filtriraju (kroz recimo medij aktivnog ugljena) jer se tako voda previše čisti i bilju se uzimaju nutrijenti potrebni za rast i razvoj. Kemijski parametri vode (GH, KH, pH, količina nitrata i fosfata) moraju biti prilagođeni zahtjevima većine akvarijskog bilja u postavi. Redovite djelomične izmjene vode su bitne za bilje jer svježa voda sadržava niz kemijskih elmenata i spojeva koje biljke troše svakodnevno – redovita izmjena vode je zapravo na neki način i prihrana biljaka. Redovito iz vode treba vaditi i otpalo i trulo lišće jer filter to lišće ne može pokupiti, a truljenje vrlo jako zagađuje vodu.
Kvalitetno svjetlo i dovoljna količina svjetla je od presudne važnosti za bilje. O tome je mnogo pisano pa ne bih ovdje duljio o tome.
Stabilna temperatura važna je kako za ribe, tako i za bilje. Temperatura od otprilike 25 C je nekakva srednja vrijednost koju prihvaća velika većina riba i biljaka. U ljetnim mjesecima bilje često propada zbog povišenja temperature u akvariju (ponekad i do preko 30 C).
Prihrana bilja je priča za sebe. Važno je napomenuti da je bolje stavljati premalo nego previše gnojiva u akvarijsku vodu. U sve više biljnih akvarija danas ćemo vidjeti neki CO2 sustav – ugljik je osnovni gradbeni element strukture biljke pa je osiguravanje dovoljne količine otopljenog CO2 u vodi od presudne važnosti za dnevne potrebe biljaka vezane uz fotosintezu. U zahtjevnije biljne akvarije osim gnojiva s mikroelementima i željezom, dodaju se još i makroelementi (NPK gnojiva). I to je složeno pitanje rezervirano za poseban članak.
Redovito rezanje bilja važno je za uspjeh biljnog akvarija. Svaki listić koji počne truliti ili je napadnut od puževa ili prekriven algama, svaku stabljiku koja je slaba treba dnevno rezati i vaditi iz akvarija, jer bolestan list uzima hranu zdravom. Redovitim rezanjem bilja dobit ćemo zdravije i jače primjerke. List uvijek treba odrezati u potpunosti – stabljika lista će istrunuti i prljati vodu. Ako je biljka u jako lošem stanju nije uputno odrezati baš svo lišće – tako ćemo onemogućiti fotosintezu i biljka će propasti. Primjetit ćete da bilje raste gušće i zdravije ako ga redovito obrezujete. Periferno korjenje nije uputno rezati iako nam ne djeluje baš privlačno – preko njega biljka crpi nutrijente i hrani se. Ako se pojavi puno perifernog korijenja to je znak da s prihranom nešto nije u redu (najčešće da je nedostaje).


Image
Anubiasi napadnuti smeđom algom čest su prizor jer anubias raste vrlo sporo. Staro lišće može se izrezati ili se cijela biljka izvadi iz akvarija i umoči u otopinu hipermangana (samo lišće)


Pod čišćenjem bilja podrazumijeva se čišćenje od nakupljenog sitnog otpada ili algi koje su se nastanile na lišću. Ako je akvarij gusto zasađen ili ako imate biljke s vrlo tankim i gustim listićima (ceratophylum, cabomba, mirophylum i sl.) potrebno je «ručno» čistiti bilje (recimo jednom do dva puta tjedno). Bilje se može plastičnim štapom lagano protresti kako bi se sitan otpad uklonio s lišća (taj otpad može poslužiti kao hrana algama koje uništavaju bilje zaklanjajući mu svjetlo). Sitni otpad tada ili pada na dno gdje se iskorištava kao hrana bilju ili ga povuče filter i mehanički ga zadrži. Bilju godi povremeno premještanje lišća (tako više listića dobije pristup svjetlu). Algojedi su isto jedno od rješenja u biljnom akvariju. Sijamci su posebno dobri čistači lišća, a kozice osim što su izvrsni algojedi izgledaju izrazito zanimljivo.

Razmnožavanje bilja

Kad se već odlučimo za biljni akvarij poželjet ćemo da nam se biljčice koje smo nabavili prošire po akvariju. Biljke će sigurno, ako se uspiju prilagoditi uvjetima u akvariju početi razmnožavati.
Bilje se može razmnožavati seksualno ili aseksualno.

Seksualno razmnožavanje podrazumijeva cvijetanje, oplodnju (oprašivanje) cvjetova, pojavu sjemenki ili spora i rast nove biljke iz sjemena. Bilje u akvariju rijetko se razmnožava na ovaj način. To podrazumijeva poticanje biljke da procvjeta iznad vode (namještanje temperature, snižavanje razine vode za neke vrste), istodobno cvjetanje barem dvije biljke, umjetno oprašivanje pomoću kistića (u prirodi to obavljaju kukci), izdvajanje sjemenki i sadnja u zemlju pod vodom. Tim načinom razmnožavanja miješa se genetski materjal «muške» i «ženske» biljke.
Aseksualno razmnožavanje vodenog bilja je puno češće i u akvarijskim uvjetima, ali i u prirodi. Tim razmnožavanjem biljka «roditelj» stvara genetski identičnu biljku «dijete». Bilje se u akvariju može aseksualno razmnožavati na prirodan i na umjetan način.


Prirodno aseksualno razmnožavanje (bez intervencije čovjeka):


A) Runneri iliti vriježice. Biljke kao što su sagittaria, echinodorusi, pistia stratia stvaraju novu biljku pomoću vriježica. Vriježice su poveznice između dvije biljke koje s vremenom odumiru. Vriježice se bacaju ili malo iznad površine podloge ili nekoliko centimetara ispod površine podloge. Najčešće su duge između 6 i 15 cm. Nove biljke se ispočetka hrane preko vriježice iz matične biljke i ubrzo puštaju korjenje. Tada vriježica polako odumire. Na taj se način matična biljka može relativno brzo proširiti po velikoj površini i na taj se način bori za opstanak (svjetlo, hranu, prostor).

B) Offsets iliti bočni izdanci, mladice. Razmnožavanje pomoću bočnih izdanaka vrlo je slično razmnožavanju vriježicama, samo što je mladica puno bliža matičnoj biljci. Na taj način je širenje biljke u prostoru nešto sporije od razmnožavanja vriježicama. Na taj se način razmnožava većina cryptocoryna, neki echinodorusi.

C) Adventitious plantlets iliti iznenadne mlade biljčice. Neke biljke proizvedu mladu biljku na matičnoj stabljici ili na vrhu lista. To je mlada biljka koja ima svoj korijen i koja se jednostavno odvoji od matične biljke za neko vrijeme i zakorjeni se na nekom drugom mjestu. Javanska paparat, mnoge hygrophile razmnožavaju se na taj način.

Umjetno aseksualno razmnožavanje (uz intervenciju čovjeka):

A) Rezanje. To je vrlo česta metoda aseksualnog razmnožavanja kojom se od matične stabljike biljke odreže neka bočna grana. Ta se reznica zatim jednostavno usadi u podlogu i ona se nakon nekog vremena zakorjeni. Matična stabljika može se prerezati i na svojoj polovici iako nema bočne grane. Na taj se način može poticati formiranje grmolikog rasta jer biljka će potjerati dvije ili tri grane na mjestu gdje je rezana. Na taj se način razmnožavaju i oblikuju cabombe, ceratophylum, hygrophile, myrophyllum, ludwigie, limnophila, lagarosiphon, heteranthera, elodea, egeria, bacopa, alternanthera.

Image
Ovu Cabombu možemo odrezati na polovici pošto je došla do vrha vodenog stupa. Gornji dio biljke jednostavno zapiknemo u podlogu

Image
Biljke se režu oštrim škarama - mogu biti i obične, ove na dugom štapu rješavaju vas problema mokrih ruku


Image
Biljku možemo izrezati i tik iznad mjesta gdje je potjerala bočni izdanak (novu granu) kao ovaj Myrophilum


Image
Ova Cabomba izrasla je iz kratke stabljike kao nova grana i pustila korijenje - to je znak da je možemo odrezati (tako da korijenje ostane) i posaditi kao i ostale reznice



B) Cijepanje rizoma. Najčešće se na taj način razmnožavaju anubiasi. Rizom se razreže tako da se dobiju dvije biljke od po najmanje 5 listića. Ispod tog broja listova nemojte cijepati rizom jer postoji velika vjerojatnost da se biljke neće primiti.
C) Dijeljenje glavnog korijena. Ako je matična biljka dobro razvijena i ima velik i jak korijen s mnogo listova taj se glavni korijen može jednostavno razdijeliti na dva dijela. To se može napraviti ili rukom ili oštrim nožićem. Nedostatak ove metode jest taj što dobro zakorijenjenu biljku morate vaditi iz akvarija (što je nekad jako teško). Na ovaj način mogu se razmnožavati dobro razvijeni echinodorusi, mnoge grmolike cryptocoryne, javanska paprat.

Ako imate biljni akvarij velika je vjerojatnost da ćete poželjeti razmnožavati svoje bilje. U relativno kratkom vremenu postat ćete dosta iskusni u umjetnom aseksualnom razmnožavanju bilja jer to je jedna od sastavnica tjednog održavanja akvarija i uređivanja akvarijskog setupa. Budite strpljivi i promatrajte svoje bilje – ono će vam puno toga reći svojim rastom, razvojem, širenjem, razmnožavanjem. Petljanje po biljnom akvariju smiruje. Može se reći da čak i djeluje terapeutski, a i poučno je. Prije svega, neka vam poslovi s biljem budu veselje, a ne opterećenje.

Zadnje na forumu

  • Odg: Prekomjerna sječa šuma
    23 Ožujak 2019
    Evo baš jutros u Večernjaku članak o Medvednici na tu temu

    ...
  • Odg: Što se sluša?
    22 Ožujak 2019