Stršljen, ovdje prije svega Vespa crabo, se može vrlo dobro braniti, prije svega ako brani leglo. No, opasnost od stršljena za čovjeka i njegove životinje u pravilu se preuveličava, ona je bitno manja nego što se uobičajeno misli (poslovica: "sedam uboda ubija konja, tri čovjeka" je sasvim pogrešna).
Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no po sastavu nije jednak, čak je manje toksičan. No, sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. Razlog tome je što je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Pored toga, stršljenov žalac je deblji i duži, pa prodire u dublje, osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem većeg bola.
Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan; mogućom iznimkom moraju se smatrati alergičari, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti liječniku zbog opasnosti od naticanja. Da bi život bio ugrožen, bilo bi potrebno više od 500 intenzivnih stršljenovih uboda.[nedostaje izvor] Kako međutim ubada samo oko 10% stršljenova jednog gnijezda, ovaj broj se nikad ne dosiže.
Pogled odozgo, primjećuje se dubok izrez očiju u obliku slova C.
Ubodi stršljenova se gotovo uvijek uz pažljivo ophođenje mogu izbjeći. Pored toga, stršljenovi su u pravilu manje nervozni i skloni ubadanju nego manje ose istog područja.