Mravi kao kucni ljubimci

[Therion]

zanima me kak izgleda taj tvoj mikro mravinjak

A baš je mikro, mama i par mravaca!  Manje više nemaš što vidjet, ali budem poslikao! 

fotodokumentacija, ako uspiješ

koji točno dio te zanima?

Sve od pocetka

Inače, sve sam radio prema uputama od AntsCanada:
na tom videu je opisan postupak pripreme epruvete. 
Hrpa tutorijala jako lijepo objašnjenih! http://www.youtube.com/user/AntsCanada

[T-boy144]

Therion vam je dao odlican link za sve pocetnike. Preporucujem da pogledate sve videe na kanalu. Evo bacam se na pisanje guida oko prvih par tjedana kolonije. 

[gaby123]

Therion vam je dao odlican link za sve pocetnike. Preporucujem da pogledate sve videe na kanalu. Evo bacam se na pisanje guida oko prvih par tjedana kolonije. 

Jel imas ti neke egzoticne mrave? Ako da gdje si nabavio?
I pozuri s guidom!

[T-boy144]

MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI-GUIDE

Ovo ce biti guide za one koji zele cuvati mrave kao kucne ljubimce. Cuvanje mrava moze biti vrlo jeftino, ali ponekad i skupo, ovisno o zeljama. U ovom guidu cu opisivati cuvanje kolonija po stadijima razvoja te sve sto trebate znati o njima.
Osobno cuvam mrave vec 6 godina te znam dosta o njima. Sve tehnike koje cu opisati u ovog guidu osobno koristim i imao sam dobre rezultate sa istima. Ogradujem se od Vaseg neuspjeha ako cete koristiti ove metode ali toga vjerojatno nece biti.

Generalni podaci o mravima :

Mravi (lat. Formicidae) su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama. Pripadaju redu opnokrilaca, dio su nadporodice žalčara (Aculeatoidea) iz podreda utegnutozačanih (Apocrita). U porodicu mrava se ubraja 16 podporodica s 296 poznatih rodova, u koje spada ukupno 12 445 do sada opisanih vrsta mrava. Kako sigurno postoji još puno vrsta koje nisu poznate, entomolozi procjenjuju ukupan broj vrsta na oko 15 000. Mravi se mogu naci na svim kontinetima osim Antarktike. Velika vecina vrsti mrava zivi u tropskim i suptropskim stanistima. Ukupno masa svih mrava cini 11% ukupne zemljine biomase. Ovaj podatak nam govori da su mravi izrazito korisni i neophodni za prirodu. Mravi se veoma razlikuju u velicini. Najmanji mrav je radnik vrste Solenopsis molesta. Dug je 0.3mm. Najveci mrav na svijetu je kraljica mrava vojnika iz roda Dorylus koja je duga 4cm.

Cuvanje mrava - nova kraljica

Ovdje cu poceti pisati o prvim stadijima kolonije. Neki od vas se pitaju: Kako da zapocnem sa cuvanjem mrava? Odgovor je: prva i najvaznija stvar je da nademo kraljicu(maticu). Matica je jedina zenka u koloniji koja je plodna i sposobna lijegati OPLODENA jaja. Naglasujem oplodena jaja jer iz neoplodenih jajasaca izlaze muski mravi koji sluze samo za oplodivanje zenki tijekom svadbenih letova. Radnici nekih vrsti mrava, npr. vrste iz roda Mymrecia (takoder rod sa najvecim radnicima na svijetu, oko 3.5mm) lijezu neoplodena jajasca koja su prva hrana malim licinkama. Vecina ljudi misli da je tesko naci maticu. Vjerujte mi, ako znate gdje i kada gledati vrlo je lagano. Osobno uhvatim oko 300 kraljica godisnje od kojih sacuvam samo mali dio. Nove neoplodene matice i muski mravi lete u takozvanim *svadbenim letovima* u kojima se pare sa krilatim mravima iz drugih kolonija. Svadbeni letovi se desavaju od ozujka pa do rujna, ovisi o vrsti mrava. Najbolje je traziti mrave poslije velikih kisa na tople dane sa malo vjetra. Na takve dane cete skoro sigurno naci kraljice. Ako uhvatite neoplodenu kraljicu necete dobiti koloniju. Vecina kraljica skine krila nakon parenja ali neke ih zadrze te ih skine u epruveti.

Ovako izgledaju kraljice sa krilima: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=iKetg1xg7eqVrM:&imgrefurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ants.htm&docid=3dnw8I1YrzwOTM&imgurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ant-winged-carpenter-05.jpg&w=585&h=330&ei=7HVbULXuBsjCtAbcg4DIAg&zoom=1&iact=hc&vpx=184&vpy=462&dur=659&hovh=168&hovw=299&tx=199&ty=108&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=148&tbnw=227&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:36,s:0,i:184

Kada uhvatimo nasu kraljicu moramo je staviti u epruvetu sa vodom na kraju. Ovdje je slika takvog setupa: http://www.google.hr/imgres?num=10&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=WUx71YxMJr-JaM:&imgrefurl=http://forums.somethingawful.com/showthread.php%3Fthreadid%3D3474165%26userid%3D0%26perpage%3D40%26pagenumber%3D21&docid=xIzCHnLT0NallM&imgurl=http://i.imgur.com/E8A6Z.jpg&w=640&h=480&ei=hH5bUJ6dKojvsgbA5YD4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=274&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=142&tbnw=189&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:22,s:0,i:140&tx=86&ty=105
Kao sto vidite na kraju epruvete nalazi se voda koja je blokirana vatom. Ta voda osigurava vlagu nasim mravcima tijekom prve godine njihova zivota. Kraljica se stavlja u takve setupe te je moramo pustiti oko tjedan dana da se navikne na svoj novi dom. Preporucljivo ih je staviti na toplo i u mrak kako bi se sto brze smjestile. Probajte ih ne gledati jedno tjedan dana da se smire.

Kraljice mrava se dijele u 3 skupine: potpuno klaustrialne kraljice, polu-klaustrialne kraljice i socijalni paraziti. Setup sa epruvetom je jedino efektivan kod potpuno klaustrialnih kraljica. Takve kraljice se nemoraju hraniti dok se prvi radnici ne rode. Umijesto hranjenja misici koje su koristile za letenje tijekom svadbenih letova pretvoree u energiju. Ti misici nisu vise potrebni jer je kraljica skinula krila prije pocetka kopanja rupe u kojoj ce poloziti prva jaja. Znaci ponavljam: potpuno klaustrialne kraljie NETREBAJU hranu dok se prvi radnici ne rode. Ako cete im nuditi hranu mogli bi ih iznervirati ili uplasiti. Jednostavno nemojte ih hraniti dok se ne pojave prvi radnici. OBILJEZJA POTPUNO KLAUSTRIALNIH KRALJICA: mala glava i ogroman abdomen(zadnji dio tijela).

Polu-klaustrialne kraljice moraju traziti hranu iznad povrsine zemlje prije nego sto im se prvi radnici izlegu. Ovo se smatra primitivan nacin osnutka kolonije. Kod ovakvih kraljica mozemo koristi setup sa epruvetom ali epruveta mora biti u nekoj kutijici u kojoj ce kraljica moci traziti hranu.  OBILJEZJA POLU-KLAUSTRIALNIH KRALJICA: velika glava koja im sluzi u lovu na male insekte i mali abdomen jer nemaju zalihe hrane kao potpuno klaustrialne kraljice.

 Treca vrsta kraljica su socijalni paraziti. Skupina socijalnih parazita nadalje se dijeli na 3 nacina paratisizma. Prvi su privremeni paraziti. Ovakve kraljice nadu koloniju domadara i preuzmu je. Nakon nekog vremena radaju se radnici socijalnih parazita koji se mogu brinuti sami o sebi. Druga vrsta su mravi pljackasi(slave-raiders). Ovi mravi su toliko evolucijarno razvijeni za pljackanje da sami nemogu traziti hranu i brinuti se za mlade. Takve vrste moraju konstanto pljackati druge kolonije i krasti im kukuljice iz kojih ce se razviti mravi koji ce im sluziti do kraja zivota. Primjer ovakvog nacina parasitizma je vrsta Polyergus rufescens. Treca vrsta su vrste mrava koji nemaju radnike nego samo kraljice ali ovakve su vrste iznimno rijetke i gotovo ih je nemoguce imati u zatocenistvu.  Nacin na koji kraljice socijalnih parazita osnuju koloniju je da nadu vec osnovanu koloniju svoga domadara te udu u nju, lociraju njihovu kraljicu i ubiju je. Tada salju propagadnu radnicima i natjerava ih da ju prihvate kao svoju kraljicu. Tada kraljica socijalnih parazita pocinje lijegati svoja jaja i nakon nekog vremena radnici socijalnih parazita zamijene sve radnike domadara. Ove kraljicu su JAKO teske za cuvanje i preporucam da ni ne pokusavate to u zatocenistvu. Nakon 6 godina iskustva cak i meni 99% vremena takve kraljicu umru. Vjerujte mi, rade ih nemojte ni uzimati. Kada steknete godine iskustva mozete pokusati. OBILJEZJA KRALJICA SOCIJALNIH PARAZITA: velike glave sa ostrim mandibelama kojima ubijaju kraljicu domadara.

Primjer potpuno klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=XXHD4hMYf1zz1M:&imgrefurl=http://myrmecos.wordpress.com/2010/04/04/prenolepis-queen/&docid=oIXy_LHAISnDkM&imgurl=http://myrmecos.files.wordpress.com/2010/04/imparis14.jpg%253Fw%253D500%2526h%253D333&w=500&h=333&ei=BHhbUOfbIMHatAa9poBo&zoom=1&iact=rc&dur=412&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=184&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:28,s:0,i:155&tx=87&ty=62
Mozete primjetiti velik abdomen u kojem su zalihe hrane i organi za proizvodnju jajasaca.

Primjer polu-klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=yC2Rz1UWLkIjtM:&imgrefurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/hooper.htm&docid=DsQOAlKMvHTvPM&imgurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/HarvesterAntQueen.jpg&w=501&h=318&ei=J3lbUOn4Ac3ltQbKo4HwDQ&zoom=1&iact=hc&vpx=498&vpy=215&dur=77&hovh=179&hovw=282&tx=131&ty=66&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=127&tbnw=187&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73
Mozete primjetiti veliku glavu i mali abdomen.

Primjer kraljice socijalnih parazita: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=fRKbNgTeN3LUiM:&imgrefurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.html&docid=0y0iwUHTln4nQM&imgurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.JPG&w=600&h=324&ei=53pbULa1MI3HsgaX_YC4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=530&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=144&tbnw=216&start=0&ndsp=41&ved=1t:429,r:14,s:0,i:107&tx=101&ty=99
Mozete primjetiti veliku glavu sa ostrim mandibelama koje sluze da ubiju kraljicu domadara.

Nakon 3-20 dana u epruveti kraljica ce lijegnuti prva jajasca. Ta ce se jajasca razviti u licinke nakon 2-4 tjedna ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kraljica je konstanto cistiti licinke i jaja. Licinke ce jesti i presvuci se ukupno 3 puta te 4 put se pretvoriti u pupu. Stadij licinke je najkraci i traje od 1-3 tjedna, opet oviso o vrsti, temperaturi i vlazi. Treci stadij razvoja je pupa. Neke vrste mrava ne predu kukuljice nego metarmofozu obave nezasticeni. Stadij pupe traje od 2-4 tjedna, ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kada ce vasa kraljica imati pupe preporucam da joj date MALU kapljicu meda, ne vecu od njene glave. To ce jos dati energiju potrebnu za otvaranje kukuljica.

Primjer stadija pupe vrste mrava koja prede kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=gBQXP_q14VqNxM:&imgrefurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/index.php/photos/8373&docid=-U8H6xCJfR2SMM&imgurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/var/resizes/Hymenoptera,%252520Bijen,%252520Wespen%252520%252526%252520Mieren,%252520Bees,%252520Wasps%252520%252526%252520Ants/Lasius%252520niger,%252520Black%252520Garden%252520Ant/Lasius%252520niger%2525202,%252520Zwartbruine%252520wegmier,%252520cocoons,%252520Saxifraga-Pieter%252520van%252520Breugel.jpg%253Fm%253D1306785547&w=640&h=406&ei=8nxbUKOPGYjetAaq_YDwCA&zoom=1&iact=hc&vpx=535&vpy=214&dur=2453&hovh=179&hovw=282&tx=124&ty=122&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=107&tbnw=168&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73

Primjer stadija pupe vste mrava koji NE predu kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=OSNmGIJRag-2ZM:&imgrefurl=http://www.antzzz.org/fourmis.php%3Ffourmis%3Dfourmis_developpement%26stade%3Dnymphe&docid=vTosRDF2JhmHEM&imgurl=http://www.antzzz.org/images/encyclopedie/nymphe.jpg&w=382&h=271&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=191&vpy=165&dur=394&hovh=169&hovw=233&tx=132&ty=111&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=145&tbnw=193&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:0,s:0,i:64

Ovako ce izgledati vasa kraljica nakon par tjedana u epruveti: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=AGKc-jIR8JxfFM:&imgrefurl=http://antfarm.yuku.com/topic/9990&docid=Ubz0WvCyvNfogM&imgurl=http://i655.photobucket.com/albums/uu272/Ctthacker/C_pennsylvanicus_rl/4321.jpg&w=1022&h=413&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=923&vpy=504&dur=4832&hovh=143&hovw=353&tx=150&ty=68&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=92&tbnw=228&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:22,s:0,i:136

KRAJ

Nadam se da ste zadovoljni. Ovo je prvi dio guida. Uskoro cu napisati i drugi dio. 

T-boy144

[T-boy144]

Therion vam je dao odlican link za sve pocetnike. Preporucujem da pogledate sve videe na kanalu. Evo bacam se na pisanje guida oko prvih par tjedana kolonije. 

Jel imas ti neke egzoticne mrave? Ako da gdje si nabavio?
I pozuri s guidom!

Imao sam par egzoticnim vrsta mrava ali preporucam da se prvo 'izvjezbate' sa domacim jer su egzoticni dosta skupi i jako osjetljivi. 

[Werther]

Fantastično! Svaka čast, samo tako i dalje...

[T-boy144]

Fantastično! Svaka čast, samo tako i dalje...

Hvala! Nastavit cu pisati ako ce biti interesa, nije uopce problem. Volio bi da se ovaj hobi rasiri kod nas, vani je puno popularniji.

[Therion]

Lijepo opisano, čestitam na trudu! 

[cicovspu]

ti imaš 14?!?!

svaka čast

[T-boy144]

Hvala. Da,imam 15 godina.
Ako imate jos kakvih pitanja u vezi mrava slobodno pitajte. Kad ulovim vremena napisati cu drugi dio guida o kolonijama od prvog radnika do prve hibernacije.

[T-boy144]

MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI-GUIDE

Ovo ce biti guide za one koji zele cuvati mrave kao kucne ljubimce. Cuvanje mrava moze biti vrlo jeftino, ali ponekad i skupo, ovisno o zeljama. U ovom guidu cu opisivati cuvanje kolonija po stadijima razvoja te sve sto trebate znati o njima.
Osobno cuvam mrave vec 6 godina te znam dosta o njima. Sve tehnike koje cu opisati u ovog guidu osobno koristim i imao sam dobre rezultate sa istima. Ogradujem se od Vaseg neuspjeha ako cete koristiti ove metode ali toga vjerojatno nece biti.

Generalni podaci o mravima :

Mravi (lat. Formicidae) su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama. Pripadaju redu opnokrilaca, dio su nadporodice žalčara (Aculeatoidea) iz podreda utegnutozačanih (Apocrita). U porodicu mrava se ubraja 16 podporodica s 296 poznatih rodova, u koje spada ukupno 12 445 do sada opisanih vrsta mrava. Kako sigurno postoji još puno vrsta koje nisu poznate, entomolozi procjenjuju ukupan broj vrsta na oko 15 000. Mravi se mogu naci na svim kontinetima osim Antarktike. Velika vecina vrsti mrava zivi u tropskim i suptropskim stanistima. Ukupno masa svih mrava cini 11% ukupne zemljine biomase. Ovaj podatak nam govori da su mravi izrazito korisni i neophodni za prirodu. Mravi se veoma razlikuju u velicini. Najmanji mrav je radnik vrste Solenopsis molesta. Dug je 0.3mm. Najveci mrav na svijetu je kraljica mrava vojnika iz roda Dorylus koja je duga 4cm.

Cuvanje mrava - nova kraljica

Ovdje cu poceti pisati o prvim stadijima kolonije. Neki od vas se pitaju: Kako da zapocnem sa cuvanjem mrava? Odgovor je: prva i najvaznija stvar je da nademo kraljicu(maticu). Matica je jedina zenka u koloniji koja je plodna i sposobna lijegati OPLODENA jaja. Naglasujem oplodena jaja jer iz neoplodenih jajasaca izlaze muski mravi koji sluze samo za oplodivanje zenki tijekom svadbenih letova. Radnici nekih vrsti mrava, npr. vrste iz roda Mymrecia (takoder rod sa najvecim radnicima na svijetu, oko 3.5mm) lijezu neoplodena jajasca koja su prva hrana malim licinkama. Vecina ljudi misli da je tesko naci maticu. Vjerujte mi, ako znate gdje i kada gledati vrlo je lagano. Osobno uhvatim oko 300 kraljica godisnje od kojih sacuvam samo mali dio. Nove neoplodene matice i muski mravi lete u takozvanim *svadbenim letovima* u kojima se pare sa krilatim mravima iz drugih kolonija. Svadbeni letovi se desavaju od ozujka pa do rujna, ovisi o vrsti mrava. Najbolje je traziti mrave poslije velikih kisa na tople dane sa malo vjetra. Na takve dane cete skoro sigurno naci kraljice. Ako uhvatite neoplodenu kraljicu necete dobiti koloniju. Vecina kraljica skine krila nakon parenja ali neke ih zadrze te ih skine u epruveti.

Ovako izgledaju kraljice sa krilima: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=iKetg1xg7eqVrM:&imgrefurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ants.htm&docid=3dnw8I1YrzwOTM&imgurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ant-winged-carpenter-05.jpg&w=585&h=330&ei=7HVbULXuBsjCtAbcg4DIAg&zoom=1&iact=hc&vpx=184&vpy=462&dur=659&hovh=168&hovw=299&tx=199&ty=108&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=148&tbnw=227&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:36,s:0,i:184

Kada uhvatimo nasu kraljicu moramo je staviti u epruvetu sa vodom na kraju. Ovdje je slika takvog setupa: http://www.google.hr/imgres?num=10&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=WUx71YxMJr-JaM:&imgrefurl=http://forums.somethingawful.com/showthread.php%3Fthreadid%3D3474165%26userid%3D0%26perpage%3D40%26pagenumber%3D21&docid=xIzCHnLT0NallM&imgurl=http://i.imgur.com/E8A6Z.jpg&w=640&h=480&ei=hH5bUJ6dKojvsgbA5YD4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=274&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=142&tbnw=189&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:22,s:0,i:140&tx=86&ty=105
Kao sto vidite na kraju epruvete nalazi se voda koja je blokirana vatom. Ta voda osigurava vlagu nasim mravcima tijekom prve godine njihova zivota. Kraljica se stavlja u takve setupe te je moramo pustiti oko tjedan dana da se navikne na svoj novi dom. Preporucljivo ih je staviti na toplo i u mrak kako bi se sto brze smjestile. Probajte ih ne gledati jedno tjedan dana da se smire.

Kraljice mrava se dijele u 3 skupine: potpuno klaustrialne kraljice, polu-klaustrialne kraljice i socijalni paraziti. Setup sa epruvetom je jedino efektivan kod potpuno klaustrialnih kraljica. Takve kraljice se nemoraju hraniti dok se prvi radnici ne rode. Umijesto hranjenja misici koje su koristile za letenje tijekom svadbenih letova pretvoree u energiju. Ti misici nisu vise potrebni jer je kraljica skinula krila prije pocetka kopanja rupe u kojoj ce poloziti prva jaja. Znaci ponavljam: potpuno klaustrialne kraljie NETREBAJU hranu dok se prvi radnici ne rode. Ako cete im nuditi hranu mogli bi ih iznervirati ili uplasiti. Jednostavno nemojte ih hraniti dok se ne pojave prvi radnici. OBILJEZJA POTPUNO KLAUSTRIALNIH KRALJICA: mala glava i ogroman abdomen(zadnji dio tijela).

Polu-klaustrialne kraljice moraju traziti hranu iznad povrsine zemlje prije nego sto im se prvi radnici izlegu. Ovo se smatra primitivan nacin osnutka kolonije. Kod ovakvih kraljica mozemo koristi setup sa epruvetom ali epruveta mora biti u nekoj kutijici u kojoj ce kraljica moci traziti hranu.  OBILJEZJA POLU-KLAUSTRIALNIH KRALJICA: velika glava koja im sluzi u lovu na male insekte i mali abdomen jer nemaju zalihe hrane kao potpuno klaustrialne kraljice.

 Treca vrsta kraljica su socijalni paraziti. Skupina socijalnih parazita nadalje se dijeli na 3 nacina paratisizma. Prvi su privremeni paraziti. Ovakve kraljice nadu koloniju domadara i preuzmu je. Nakon nekog vremena radaju se radnici socijalnih parazita koji se mogu brinuti sami o sebi. Druga vrsta su mravi pljackasi(slave-raiders). Ovi mravi su toliko evolucijarno razvijeni za pljackanje da sami nemogu traziti hranu i brinuti se za mlade. Takve vrste moraju konstanto pljackati druge kolonije i krasti im kukuljice iz kojih ce se razviti mravi koji ce im sluziti do kraja zivota. Primjer ovakvog nacina parasitizma je vrsta Polyergus rufescens. Treca vrsta su vrste mrava koji nemaju radnike nego samo kraljice ali ovakve su vrste iznimno rijetke i gotovo ih je nemoguce imati u zatocenistvu.  Nacin na koji kraljice socijalnih parazita osnuju koloniju je da nadu vec osnovanu koloniju svoga domadara te udu u nju, lociraju njihovu kraljicu i ubiju je. Tada salju propagadnu radnicima i natjerava ih da ju prihvate kao svoju kraljicu. Tada kraljica socijalnih parazita pocinje lijegati svoja jaja i nakon nekog vremena radnici socijalnih parazita zamijene sve radnike domadara. Ove kraljicu su JAKO teske za cuvanje i preporucam da ni ne pokusavate to u zatocenistvu. Nakon 6 godina iskustva cak i meni 99% vremena takve kraljicu umru. Vjerujte mi, rade ih nemojte ni uzimati. Kada steknete godine iskustva mozete pokusati. OBILJEZJA KRALJICA SOCIJALNIH PARAZITA: velike glave sa ostrim mandibelama kojima ubijaju kraljicu domadara.

Primjer potpuno klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=XXHD4hMYf1zz1M:&imgrefurl=http://myrmecos.wordpress.com/2010/04/04/prenolepis-queen/&docid=oIXy_LHAISnDkM&imgurl=http://myrmecos.files.wordpress.com/2010/04/imparis14.jpg%253Fw%253D500%2526h%253D333&w=500&h=333&ei=BHhbUOfbIMHatAa9poBo&zoom=1&iact=rc&dur=412&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=184&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:28,s:0,i:155&tx=87&ty=62
Mozete primjetiti velik abdomen u kojem su zalihe hrane i organi za proizvodnju jajasaca.

Primjer polu-klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=yC2Rz1UWLkIjtM:&imgrefurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/hooper.htm&docid=DsQOAlKMvHTvPM&imgurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/HarvesterAntQueen.jpg&w=501&h=318&ei=J3lbUOn4Ac3ltQbKo4HwDQ&zoom=1&iact=hc&vpx=498&vpy=215&dur=77&hovh=179&hovw=282&tx=131&ty=66&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=127&tbnw=187&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73
Mozete primjetiti veliku glavu i mali abdomen.

Primjer kraljice socijalnih parazita: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=fRKbNgTeN3LUiM:&imgrefurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.html&docid=0y0iwUHTln4nQM&imgurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.JPG&w=600&h=324&ei=53pbULa1MI3HsgaX_YC4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=530&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=144&tbnw=216&start=0&ndsp=41&ved=1t:429,r:14,s:0,i:107&tx=101&ty=99
Mozete primjetiti veliku glavu sa ostrim mandibelama koje sluze da ubiju kraljicu domadara.

Nakon 3-20 dana u epruveti kraljica ce lijegnuti prva jajasca. Ta ce se jajasca razviti u licinke nakon 2-4 tjedna ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kraljica je konstanto cistiti licinke i jaja. Licinke ce jesti i presvuci se ukupno 3 puta te 4 put se pretvoriti u pupu. Stadij licinke je najkraci i traje od 1-3 tjedna, opet oviso o vrsti, temperaturi i vlazi. Treci stadij razvoja je pupa. Neke vrste mrava ne predu kukuljice nego metarmofozu obave nezasticeni. Stadij pupe traje od 2-4 tjedna, ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kada ce vasa kraljica imati pupe preporucam da joj date MALU kapljicu meda, ne vecu od njene glave. To ce jos dati energiju potrebnu za otvaranje kukuljica.

Primjer stadija pupe vrste mrava koja prede kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=gBQXP_q14VqNxM:&imgrefurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/index.php/photos/8373&docid=-U8H6xCJfR2SMM&imgurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/var/resizes/Hymenoptera,%252520Bijen,%252520Wespen%252520%252526%252520Mieren,%252520Bees,%252520Wasps%252520%252526%252520Ants/Lasius%252520niger,%252520Black%252520Garden%252520Ant/Lasius%252520niger%2525202,%252520Zwartbruine%252520wegmier,%252520cocoons,%252520Saxifraga-Pieter%252520van%252520Breugel.jpg%253Fm%253D1306785547&w=640&h=406&ei=8nxbUKOPGYjetAaq_YDwCA&zoom=1&iact=hc&vpx=535&vpy=214&dur=2453&hovh=179&hovw=282&tx=124&ty=122&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=107&tbnw=168&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73

Primjer stadija pupe vste mrava koji NE predu kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=OSNmGIJRag-2ZM:&imgrefurl=http://www.antzzz.org/fourmis.php%3Ffourmis%3Dfourmis_developpement%26stade%3Dnymphe&docid=vTosRDF2JhmHEM&imgurl=http://www.antzzz.org/images/encyclopedie/nymphe.jpg&w=382&h=271&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=191&vpy=165&dur=394&hovh=169&hovw=233&tx=132&ty=111&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=145&tbnw=193&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:0,s:0,i:64

Ovako ce izgledati vasa kraljica nakon par tjedana u epruveti: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=AGKc-jIR8JxfFM:&imgrefurl=http://antfarm.yuku.com/topic/9990&docid=Ubz0WvCyvNfogM&imgurl=http://i655.photobucket.com/albums/uu272/Ctthacker/C_pennsylvanicus_rl/4321.jpg&w=1022&h=413&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=923&vpy=504&dur=4832&hovh=143&hovw=353&tx=150&ty=68&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=92&tbnw=228&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:22,s:0,i:136

KRAJ

Nadam se da ste zadovoljni. Ovo je prvi dio guida. Uskoro cu napisati i drugi dio. 

T-boy144

Samo da se ispravim nisam vidio pogresku jednu. Na mjestu gdje pise o rodu Mymrecia i njegovim radnicima pise da su dugi 3.5mm. To je greska, dugi su 3.5cm. Krivo sam napisao, sorry.

[T-boy144]

MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI-GUIDE 2.dio

Malo sam provjeravao svoj prvi guide i vidio sam da nisam pisao o vrstama mrava koje su dobre za pocetnike. U ovom dijelu cu pisati samo o vrstama mrava koje se mogu naci kod nas i koje su prigodne za pocetnike.

Vrste prigodne za pocetnike

Do danasnjeg dana znastvenici su opisali 12 445 vrsti mrava. Moramo znati da puno vrsti mrava su nemoguci ili jako teski za cuvanje u zatocenistvu. Za primjer uzmimo mrave rezace listova (leafcuter ants) iz roda Atta i Acromymrex. Vrste koje pripadaju ovim rodovima dolaze iz tropskih predjela gdje se temperatura krece od 28-32 stupnja Celzija, a vlaga je konstantna 90%. U tim uvjetima ovi mravi sijeku lisce biljaka te ih unose u svoj mravinjak. Tamo manji radnici zvacu listove i koriste ih za uzgajanje posebne vrste gljivica kojom se hrane. Razinu temperature i vlage nije problem postici. Problem je u tome sto se ovakve kolonije sastoje od 3-8 milijuna jedinki, a mravinjaci ovakvih mega kolonija zauzimaju ogromne prostore. Vjerojatno bi trebali imati oko 20 metara kvadratnih pretvorenih u ogroman terarij kako bi oni imali dosta mjesta. Vecina nas si to nemoze priustiti. Drugi primjer su mravi vojnici (army ants) iz porodica Cheliomyrmecin, Ecitonini, Aenictini i Dorylini. Ovi mravi nemaju stalan mravinjak nego se stalno sele u ogromnim kolonama od 3-5 milijuna jedinki. U nekim zooloskim vrtovima su ih uspjesno drzali na prostorima od 60m kvadratnih ali ne dugo.

Vrste koje su prigodne za pocetnike moraju biti sjedilacke (imati jedan mravinjak i ne seliti se), srednje do velike velicine jer mali mravi pobjegnu kroz vrlo male rupice, biti neotrovni te neosjetljivi.

NAJBOLJA vrsta za pocetak je Lasius niger. Vjerojatno ste svi vidjeli ovoga mrava bar jednom u zivotu, a neki ga vidaju svakodnevno. Mali crni mrav iz vaseg vrta velik oko 4mm. Postoje i malo veci crni mravi Formica fusca ali oni su 6mm dugi i nesmijemo ih mijesati sa Lasius nigerima. Vrsta Lasius niger vrlo je lagana za pronaci, osobno svake godine svjedocim desetcima svadbenih letova. Kraljice ove vrste su oko 9mm velike i tamno smede su boje. Obicno imaju svadbene letove kroz cijelo ljeto. NAPOMENA: osobno imam 2 kraljice i jednu mini koloniju ove vrste za poklanjanje ako netko zeli.
Sada se pitate: zasto je ova vrsta toliko dobra za pocetnike? Ovo je odgovor: kolonije rastu jako brzo, moja kolonija od ove godine vec ima oko 100 mravaca, sljedece godine ocekujem oko 1000 mrava u koloniji. Takoder su neagresivni i nemaju zalac. Mogu spricati mravlju kiselinu ali skoro nikada to ne rade. Pokusati ce ugristi ali ugriz nije bolan. Svima preporucujem da pocnu sa ovom vrstom. Kraljice ove vrste su potpuno klaustrijalne sto ih cini laganima za cuvanje. Radnici su svi iste velicine, oni su monomorfni. Postoje i polimorfne vrste koje imaju nekoliko velicina radnika i vojnika. Nakon 2 mjeseca Vasa kraljica ce imati oko 15 radnika. NAPOMENA :u rodu Lasius postoje mnoge vrste koji su socijaln paraziti, npr. Lasius claviger i Lasius umbratus. Kao sto sam i prije rekao ovakve vrste nisu prigodne za pocetnike. Pogledajte na googlu slike i bit ce vam jasno kako ih raspoznati. Vrsta Lasius niger obozava slatku hranu. Jedu med, secernu vodu, mrvice od torte, nekada zele itd. Naravno moramo im osigurati proteine u obliku mrtvih kukaca. Prije nego sto hranimo nase kolonije kukcima pozeljno je umociti kukce u kipucu vodu na par sekundi da se ubiju svi nametnici i grinje na njima.

Slika Lasius niger kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=WebUN6S1DB0keM:&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lasius_Niger_wingless_queen.jpg&docid=W8zaVfGB6v6b5M&imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4c/Lasius_Niger_wingless_queen.jpg&w=800&h=600&ei=ZSFcUNDbJM_ltQbKu4CYCw&zoom=1

Slika Lasius niger radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=1P2IWTMjrCrCrM:&imgrefurl=http://users.v-lo.krakow.pl/~locutus/data/lasius.niger.html&docid=gRXoVbkkFhPHdM&imgurl=http://users.v-lo.krakow.pl/~locutus/ln2.jpg&w=600&h=447&ei=sCFcUPf_OsbitQbHh4GoCA&zoom=1&iact=hc&vpx=186&vpy=310&dur=304&hovh=194&hovw=260&tx=116&ty=115&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=148&tbnw=192&start=0&ndsp=43&ved=1t:429,r:8,s:0,i:92

Kada ste uspjesno svladali cuvanje ove vrste mozete prijeci na malo kompliciranije vrste iz rodova Formica i Camponotus. Vrste iz roda Formica trebaju vrlo slicne uvjete kao Lasius niger ali su puno brze, vece, i mogu spricati mravlju kiselinu. Takoder vrste kao Formica rufibarbis (trenutno imam koloniju ove vrste) JAKO su agresivni i svako malo cete biti pospricani kiselinom pH vrijednosti 1. Mislim da mozete zakljuciti kako ovo nije bas najugodnije iskustvo. Vrste iz roda Formica su 6-10mm veliki. Kraljice su oko 10-12mm.
Kolonije rastu sporije nego kod Lasius nigera. NAPOMENA: u rodu Formica postoje brojne vrste socijalnih parazita. Primjeri su Formica rufa i Formica pergandei. Ponavljam, ovakve vrste nisu primjerene za pocetnika.

Slika Formica rufibarbis kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=Db0xnCRt7Zn01M:&imgrefurl=http://formsanguineatpe.canalblog.com/albums/formica__serviformica__rufibarbis___elevees_/photos/61234675-dsc_5984.html&docid=vhzm4GjXd9dG_M&imgurl=http://storage.canalblog.com/14/75/791356/61234675.jpg&w=800&h=559&ei=hCVcUKWvGYiPswb_pIFw&zoom=1&iact=hc&vpx=574&vpy=639&dur=741&hovh=188&hovw=269&tx=154&ty=103&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=220&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:28,s:0,i:159

Slika Formica rufibarbis radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=y_VcrkeDT6aefM:&imgrefurl=http://bussorah.3owl.com/busjan07.html&docid=orUF9z00Sy3QWM&imgurl=http://bussorah.3owl.com/busjan07_files/0,,389235,00.jpg&w=300&h=199&ei=qSVcUJy8NoHbtAbRsYG4DQ&zoom=1&iact=hc&vpx=760&vpy=496&dur=1497&hovh=159&hovw=240&tx=123&ty=77&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=187&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:20,s:0,i:134

Treci rod pogodan za malo naprednije je Camponotus. Puno ljudi ih voli jer osim radnika u kolonijama postoje i jedninke sa velikim glavama, 'vojnici'. Ovakve jedinke sluze za rezanje velike hrane i pohranjivanje tekuce hrane, a ne za obranu kao sto mnogi misle. Ovakve jedinke su vrlo vazne i 'skupe' za produkciju sto se tice proteina te ih kolonija pokusava maksimalno sacuvati. Takoder vrste iz ovog roda su jako velike, radnici su oko 1.5cm a kraljice do 2cm. Osobno imam koloniju najveceg mrava u Europi, Camponotus ligniperdus.
Vrste iz ovog roda vole suha gnijezda i nastanjuju se u drvu. To je potencijalni problem ako pobjegnu iz terarija. Kolonije ovih vrsta rastu jako sporo. U prvoj godini bit ce samo oko 10 radnika. Takoder bilo bi pozeljno grijati dio terarija ako cemo cuvati ove vrste jer im je razvoj na niskim temperaturama jako spor.

Slika Camponotus lignperdus kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=gbf6b5erlbl4yM:&imgrefurl=http://www.meloidae.com/en/pictures/7566/&docid=nfqU4P9GBLjz5M&imgurl=http://data.meloidae.com/zivocichove-00110/Hymenoptera%252520189.JPG&w=680&h=453&ei=kidcUKiDGYXdtAaAlIFo&zoom=1&iact=hc&vpx=1429&vpy=161&dur=1834&hovh=183&hovw=275&tx=181&ty=109&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=200&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:6,s:0,i:85

Slika Camponotus ligniperdus radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=_ChcMbDa867ibM:&imgrefurl=http://flickrhivemind.net/Tags/camponotus/Recent&docid=D1VPUeb05_VABM&imgurl=http://farm8.static.flickr.com/7078/7177808197_946698ba8f.jpg&w=500&h=342&ei=yCdcULzjJcbPtAbDv4CgDQ&zoom=1&iact=hc&vpx=1435&vpy=579&dur=911&hovh=186&hovw=272&tx=100&ty=89&sig=102419482407330972027&page=2&tbnh=147&tbnw=196&start=42&ndsp=51&ved=1t:429,r:15,s:42,i:250

Slika Camponotus ligniperdus 'vojnika': http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=RtjnUo9Np5uIXM:&imgrefurl=http://photos.fourmis.free.fr/media/95/&docid=ggi0TYNgoU4VaM&imgurl=http://photos.fourmis.free.fr/media/95/major_camponotus_ligniperdus_2.jpg&w=617&h=667&ei=kydcUJ7kIs3IsgbUsoCIDg&zoom=1&iact=hc&vpx=1146&vpy=614&dur=2458&hovh=233&hovw=216&tx=124&ty=149&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=151&tbnw=140&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:29,s:0,i:162

KRAJ

Nadam se da ste zadovoljni. Ovo je bio drugi dio guida posvecen pocetnickim vrstama. Uskoro dolazi treci dio. 

T-boy144

[Werther]

Slažem se s tobom, šteta da ovaj hobby kod nas nije rašireniji. A bit će fora vidjeti i taj mravinjak koji će biti izložen na AkTer-u... Daj stavi koju fotku svojih mravinjaka da vidimo kako to izgleda.

Uh, ubit će me žena ako joj još i mrave donesem doma! S druge strane mojoj djeci bi to bilo vrlo zanimljivo proučavati...

[T-boy144]

Stavil bum slikice cim skuzim kak, nes mi ne stima haha.
Kaj se tice mojim formikaria stavit cu slikice al nemam trenutacno velike kolonije. Bas prosle sam pustio 2 ogromne kolonije u vrt jos uvijek su zive.

[gaby123]

Odlican guaid!!
I ja zelim kraljicu koju poklanjas!

[Mislav1]

Svaka cast na iscrpnosti. Cekam nastavak.
Od cega se prave formikariji danas?

[Aqarius]

Svaka čast! 
Očekujem nastavak, fotke...Ti si profić za ovo!!!   

[leopard gecko Trevor]

Ljepo napisano! Svaka cast!

cekam treci dio sa nestrpljenjem...

[T-boy144]

Svaka čast! 
Očekujem nastavak, fotke...Ti si profić za ovo!!!   

Haha hvala. Nisam bas profic ali nakon 6 godina cuvanja mrava te stotine procitanih akademskih clanaka o mravima dosta sam tog zapamtio.
Kaj se tice fotka stavil bum ih uskoro, cim dodem doma.

Kak se tice formikaria(njihovih gnijezda) radim ih od siporexa, poroznog kamena koji odlicno upija vodu. Budem stavil slikice gnijezda. Takva gnijezda takoder prodajem. Dosta ih je tesko izraditi bez alata koji su nekad skupi.

Ako imate ikakve zelje, pitanja ili bilo sto samo recite.

[Mislav1]

Imas li nekakvu skicu kako izgleda formikarij, s cime je poklopljen?

Kad je u epruveti kraljica, kako se drzi epruveta, polegnuto ili uspravno? Na slici je polegnuta pa mi nije jasno kako voda ne izadje kroz vatu.

Ajde jos malo opisi kako se nadje kraljica. Gdje je nadjes, u gradu ili izvan grada, na travi, na betonu???
Moze li je se uzeti iz postojeceg mravinjaka?

[frga]

Mene sad interesira kak to da si prije napisao da već 22 godine se baviš mravima a sad samo 6?

Pozdrav svim zaljubljenicima u mrave. Ja mrave cuvam vec oko 22 godine i imam preko 40 kolonija razlicitih vrsta,neke su cak i tropske kao P.diversus. Matica se drzi u epruveti dok nema 2 generaciju radnika,tada ih ja prebacim u formikarij. Jos jedna stvar, onaj Antworks je sranje i samo ce ubiti mrave. Bjezite od toga sto je dalje moguce. Rade sami napravite formikarij od siporexa i stakla i nemate problema za plijesni ili bilocime!

Iz ove teme... https://www.akvarij.net/forum/index.php?topic=62577.msg682134#msg682134

[T-boy144]

Imas li nekakvu skicu kako izgleda formikarij, s cime je poklopljen?

Kad je u epruveti kraljica, kako se drzi epruveta, polegnuto ili uspravno? Na slici je polegnuta pa mi nije jasno kako voda ne izadje kroz vatu.

Ajde jos malo opisi kako se nadje kraljica. Gdje je nadjes, u gradu ili izvan grada, na travi, na betonu???
Moze li je se uzeti iz postojeceg mravinjaka?

Evo uskoro cu uploadad slikice formikarija. Kaj se tice epruvete ona se drzi polegnuto. Ako je vata dosta 'gusto' zbijena voda nece curiti.  Kraljice mozes naci bilogdje ali samo nakon svadbenih letova. Ako uzmes samo kraljicu iz mravinjaka bez radnika ona ce umrijeti. Vjeruj mi nemoj iskopavati kolonije, to je mukotrpan posao a u 99% slucajeva ce kolonija umrijeti jer je to ogroman stres za njih. Ako netko zivo u zg i zeli kraljicu nek mi posalje pp ja ih imam viska.

@frga ma to sam napiso prije dok jos nisam htio da ljudi znaju da imam 15 god.

[frga]

@frga ma to sam napiso prije dok jos nisam htio da ljudi znaju da imam 15 god.

Super jedva čekam da vidim neke slike od tih "preko 40 kolonija".

[T-boy144]

Evo par slikica, nisu bas najbolje. Tu su slike od Camponotus ligniperdus kolonije, Lasius niger kolonije, Messor barbarus i slika formikaria jer su neki htjeli vidjeti kako izgledaju.

[T-boy144]

Nije se slika formikaria uploadala, nez zas pa evo je.