Srpanj 07, 2025, 23:51:24 poslijepodneNajnoviji Član: lfrketic

Autor Tema: mjehurići  (Posjeta: 19752 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Brainman

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • **
  • Postova: 78
mjehurići
« Odgovori #75 u: Siječanj 18, 2007, 07:39:00 prijepodne »
Ovo je mali isecak jedne rasprave oko akvaristike, pa mislim da treba da se nadje i na ovom sajtu, jer zavrednjuje paznju, pricu vidi iz malo drugacijeg ugla. Prica je usko vezana sa kondicionalima, koji se povuzuju iz prijasnjih razgovora, ali samim tim ostaje nerazjasnjeno pitanje veze nekih AMK i DNR u vezi sa karbontnom tvrdocom i puferskim kapacitetima. Nadam se da prijatelj Bozidar nece zameriti, zbog prenetog razgovora...


BOZIDAR:


Dakle, nije bila teorija, jer ona iziskuje makar provjeru duzu, svestraniju,
dublju, tipa, teza - antiteza = sinteza, sto bi reko Hegel odnosno vrijeme,
posvecenost, uzorak ljudi i ljubimaca, da bi se doslo do eventualne metode koja
bi dala relevantan ukupan pocetak ociscen koliko toliko od generalizovanja, pa
mozda kasnije i pseudoslucajnim brojem pokusati potkrijepiti...itditditd, a ne
da mi se vec vi nudite da vam ko kaki vrac pogadjac odgonetnem vas karakter iz
akvarijuma, odnosno da apriori odbacujete minimalnu mogucnost

Iako ova moja neozbiljnost
nabacivanja ne mora da znaci i da je u pitanju puka trivijalnost. Ajde za
pocetak, kako sam zaboga uopste mogao tako nesto pomisliti?
Podjimo od
najprostijeg, od moguce premise kojom se u mnogo cemu kad su u pitanju relacije,
moze poci, ma kako bila opsta narodska - Sto zracis to privlacis. Supruznici
vremenom pocinju liciti jedni na druge, ne samo navikama, gestikulacijom, vec i
fizionomijom kazu psiholozi, a kamoli da upornog radisu ne upropasti
neambicioznost partnera lijenog ili da najdarovitiji ne postane osrednji ako mu
zena u svom karakteru privlaci osrednjeg, i obratno, cesto supruga uravnotezenog
dobrocudnog muskarca ma kako bila simpaticno neukrotiva i sklona avanturi prije
ili kasnije pripitomi se i zalivadi u ataru smirenja, i sa spokojstvom site
krave donosi na svijet zdrave telce iako je navikla bila cijeli zivot na
splavove i udri me do zore uz maybe baby zafrkancije.

E sad da ne bih objasnjavao nesto u
sto ni sam nisam ni priblizno siguran, a sto je na nivou nevidljivih energija,
pocicu, da svi mi vidimo da postoji u nama nesto sto vise preferira jednu zelju,
oblik, stvar, vrstu u odnosu na drugu, da neko voli baratati sustinom kroz
okeanografiju a neko preko detrimenta prigusenja oscilacije u elektricnom
mjerenju, neko voli oci boje ljubicice komsinice sa sprata iznad a neko
prodavacicu ljubicica iz Bergmanovog filma. Dakle, razliciti smo u mnogo cemu
kroz oblike karaktera, no ipak imamo zajednicko nesto osim sto idemo na dvije
noge i imamo hipotalamus, dal kao filantropi, ili mizantropi, estete, moralisti,
materijalisti, - mi nesvjesno biramo i zenu koja ce nas dovesti nekad do ocaja,
a nekad nam u vedroj noci podariti onako usput poljubac da se mi pitamo jesmo li
odabrani, bogovi ne zemlji, kada se i na osrednjeg klosara sam san i ljepota od
koje se moze umrijeti osvrnula ikad,..., a kamoli da ne biramo tamo neki hobi
koji nam dopunjuje monotonu svakodnevnicu ili raskalasnost u hedonizmu!

Pitanje je dal oblici duha mogu voljeti, upraznjavati slicno? Da'l tamo neki
Vili Sekspir i neki mesar iz juzne Kaledonije, kao dva koliko toliko razlicita
stila zivota mogu voljeti slicno? Dobro, reko je i Vilijam nekad nesto prosto a
tako istinito u svom zivotu iz dalekih visina duha, kao " da je najsladje medju
devojackim nogama" sto je vjerovatno blisko i nekom brkatom mesaru sto cijeli
zivot radi sa butkama i koljenicama - gledano animalnim, ali ipak otac od Vilija
na rijeci Ejvon pravi rukavice za dame i tim poslom upoznaje bogatu klijentelu
toga doba trudeci se biti kreativan predlazuci razlicitim karakterima drugu
varijantu, dakle Estetsko u pitanju, dok je otac mesara iz Kaledonije recimo
isto bio mesar ( da bi dobili crno i bijelo ), pa njihova djeca usvojise iz
takvog oblika zivota i svoje stilove. Sjekira po rebarci
S`postovanjem Misa

Offline razor blade

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • **
  • Postova: 61
mjehurići
« Odgovori #76 u: Siječanj 18, 2007, 09:26:00 prijepodne »
Ja sam u horoskopu riba.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #77 u: Siječanj 19, 2007, 00:10:00 prijepodne »
 Taman se ponadao da necu morati vise da se upisujem u ovu temu, ali, sta je tu je...
Savest jednog Tehnologa me nagoni da dam koje pojasnjenje svega o cemu se ovde prica.

 
Citat: Tompa
Preporuča gašenje zračne pumpe (airstone - raspršivač zraka, pretpostavljam da se radi o zračnoj pumpi?) preko noći kako ne bi došlo do gubitka kisika iz kisikom prezasićene vode. Pretpostavljam da se radi o gubitku putem mreškanja vode.


Da, bas tako. U slucaju da je neki rastvor prezasicen nekim gasom, visak tog gasa ce iz sistema ispariti ako jednostavno mesamo taj rastvor (sto upravo cini vazdusna pumpa)
Ma koliko to suludo zvucalo jer je ona ta koja akvarijumu daje kiseonik. Da, daje mu, ali kada je njega u vodi manje od tacke zasicenja, ali ne i kada ga je vise.  

Pojasnjenje:

Kada se kae da kiseonika ima 110% u vodi. Njega u stvari ima 10% vise nego sto bi mu ravnoteza za dati pritisak i temperaturu dozvolila. To je nestabilno stanje i ne moze se dugo odrzati. Nacin da se stanje vrati u normalu je mehanicko delovanje na same molekule sistema. (U nasem slucaju sve sto se ne moze nazvati mirna povrsina vode.)

Primer:

Za sve koji ne barataju sa fizikom i hemijom.
Zamislite da imate karton za 20 komada jaja.
U njega moze bez problema stati 15 loptica za stoni tenis.
Moze i 20, sto je ravno zasicenju sistema.
Ako naredjano odozgo, moze i 25 komada.
Ali tada vec ne smemo imati pormaju u sobi niti drmati nas karton, sve loptice koje su van lezista ce poispadati. Tada ce se sistem vratiti u zasiceno stanje od maksimalin 20 komada.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #78 u: Siječanj 19, 2007, 00:17:00 prijepodne »
 
Citat: Tuljan

Dok nisam imao CO2 na tajmer bojao sam se svako jutro šta ču nači u akvariju. Biljke po noči proizvode CO2  (poprilično) i ako ih je puno (a kod mene je) žderu kisik ko sumanute. Nisam jednom našao krepane ribe a ono malo preživjelih kako gutaju zrak na površini.
(poprilično)

Takozvano "celisko disnje biljaka" ili ti deo gde biljke koriste O2 a daju CO2 nije toliko zastupljen proces kao sama fotosinteza. Bilje nocu nebi trebalo da potrosi neku bitniju kolicinu kiseonika, nevezano sto ga ima u toj meri u akvarijumu.

Mada teorija pokazuje suprotno. Cudno !!!!
Ima li neki biolog da da objasnjenje ovo me zivo interesuje.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #79 u: Siječanj 19, 2007, 00:42:00 prijepodne »
 
Citat: Tuljan

Tompa postoji nekakvo fizikalno pravilo (fizičari nebi bilo loše da ga napišete i malo objasnite) koje govori da je parcijalni tlak nekog plina na površini tekučine jednak onom u tekučini. U cijeli sistem treba dodati i relativnu i apsolutnu topiviost nekog plina u tekučini (vodi).


Namerno sam naglasio nekakvo.
Pa to je osnova rastvorljivosti gasova u rastvorima. OSNOVA !!!!!!!
O cemu svi ovde pricaju kada ovo niko nije prokomentarisao???
Kada sada nisam pao u nesvest nikada necu.

Dakle da krenemo od pocetka.
Sve price o rastvoriljivosti kiseonika ovde se baziraju na cinjenici da mi uvek uznad te vode u kojoj se on rastvara imamo vazduh na atmosferskom pritisku. A u vazduhu kiseonika ima 20,8% i na tome se zasniva cela ova prica.
Kada kazemo da se kiseonik manje rastvara u toplijoj vodi, i dalje se misli da je iznad te vode ista koncentracija kiseonika u vazduhu i da vlada atmosferski pritisak.
Medjutim sta bi se desilo kada bi mi povecali pritisak iznad naseg akvarijuma, recimo da bude 2 atmosfere.Povecao bi se parcijlani pritisak kiseonika isto 2 puta pri cemu bi se u vodi u nasem akvarijumu povecala njegova rstvorljivost, znaci bilo bi ga vise.
To isto vazi i ako bismo oborili pritisak iznad akvarijuma, rastvorljivost bi se smnjila.

Primer:
Ako recimo zivimo na provrsini planete Mars.
Za primer cemo uzeti izmisljene faktore. Da vlada atmosferski pritisak, da u atmosferi nema kiseonika i da je temperatura 25C.
Da li bismo tamo na otvorenom mogli da cuvamo ribice i kako.
Pa bilo bi blago nemoguce.
Zasto?
Zato sto bi sav kiseonik koji proizvode biljke tezio automatski da napusti sistem i da napravi odredjeni parcijalni pritisak u atmosferi iznad akvarijuma.
Kako je atmosfera velika u odnosu na akvarijum, njegova koncentracija bi uvek bila 0%
On je dakle nerastvora u vodi ako ga u atmosferi iznad vode ima 0%.Automatski bi uvek tezio da napusti vodu.
Sve dok akvarijum nebismo hermeticki zatvorili odozgo.
A tada bismo vec imali jedan drugi problem. Bilje bi proizvodilo toliko kiseonika da bi se njegov parcijalni pritisak konstantno povecavao i povecavao. Tada bi se (u slicaju da nema ribica koje trose kiseonik) i koncentracija kiseonika u vodu povecavala i to stalno u zavisnosti od njegovog pritiska iznad povrsine vode.

I tako dalje i tako dalje....
Sat bi se desilo sa toliko mnogo kiseonika u vodi i kako bi biljke na to regaovale, to je vec suvise hipoteticko pitanje koje sa sobom vice milion podpitanja o uslovima takvog stanja stvari.


 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #80 u: Siječanj 19, 2007, 00:51:00 prijepodne »
 
Citat: Tuljan
Tu je koliko sam do sad našao moja prva pogreška: brzina topljenja plina u vodi je veča ako mu je koncentracija manje. Još tražim formule da vidim kolika je ta razlika stvarno i koliko može utjecati na pearlanje.

Ako mi je koncentracija manja u odnosu na koncentraciju zasicenja. I to vazi samo za jedan gas.
Znaci kiseonik ce se brze rastvarati ako ga ima 5% od koncentracije zasicenja nego sto ce se rasvarati ako ga ima 20% od koncentracije zasicenja.

Formule za to tesko da mogu da se nadju. Takvi proracuni se rade preko kompjutera odredjenim numerickim metodama.
A ne treba mesati brzinu rasvaranja kisonika i brzinu rastvaranja ugljen dioksida koje totalno nemaju veze jedna sa drgom.
Kako proste formule ne postoje, tesko da se moze porediti rastvorljivost kiseonika koga i nema u vodi i ugljen dioksida koji je mozda u nekoj velikoj koncentraciji.

Jos jedan od problema je taj sto je kisonik skoro inertan kada se rastvara u vodi, sto ugljen dioksid definitvno nije. Njegova rastavorljivost i njegova brzina rstvorljivosti u akvarijumskoj vodi zavise mnogo faktora, sto nije slucaj sa kiseonikom.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #81 u: Siječanj 19, 2007, 00:55:00 prijepodne »
 
Citat: Brainman

Prevod: Reci cu ti, prosto.Ja koristim DO metar, on meri precizno O2, jedini nacin da se dobije zasicenje vise od 100% je kroz biljke, kao proizvodjace.


U akvaristici mozda je to i jedini nacin, ali u hemiskoj laboratoriji definitivno nije.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #82 u: Siječanj 19, 2007, 01:06:00 prijepodne »
 
Citat: Tuljan
Krajten pearlanje je posljedica ubrzane fotosinteze. Neke biljke mogu bolje iskoristiti količine CO2 koje se normalno nalaze u vodi i samo im pojačaj svijetlo pearlat če ko lude dok druge i s puno svijetla i CO2 rastu sporo.
I dalje tvrdim da zasičenje vode s O2 nema skoro nikakvog utjecaja na pearlanje (na samu fotosintezu nema nikakvog osim što ju teoretski može usporiti), pročitaj zadnju rečenicu iz Tomovog posta.


Zasicenje vode kiseonikom je jedini razlog zato tako lako mozemo videti mehure kisonika koji napustaju biljku.
U onom eksperimentu akvarijma na Marsu, ako ima dovoljno svih faktora (svetlo, CO2....) Stalno bi smo videli parling i on nikada nebi stajao. Jer u tim uslovima je rstvorljivost kiseonika u vodi 0% i onda je on uvek prezasicen, pa bi tezio da napusta sistem.

A ovo teoretski da bi velika koncentracija kiseonika u vodi usporila fotosinetzu biljaka, voleo bih nekog Biologa da se javi. Mnogo dobra tema za novu diskusiju.
Ali u slucaju onog hipotetickog akvarijma gde omogucavamo veliku rastvoriljivost kiseoniku pomocu velikog parcijalnog pritiska iznad vode.
Inace u akvarijumskim uslovima nema ama bas nikakvih efekata.
 

Offline Krajten

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1974
    • http://www.akvarij.net
mjehurići
« Odgovori #83 u: Siječanj 19, 2007, 01:07:00 prijepodne »
zbilja sve objasnjeno u detalje, priznajem da sam se u djelovima gubio, ali sam uz vise citanja uspio shvatiti uglavnom sve...
ZG,Vrapče

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #84 u: Siječanj 19, 2007, 01:18:00 prijepodne »
 
Citat: Tuljan
Što ti na prvom citatu nije jasno? Promjenom vode dodaš hrpu CO2 u akvari i ako je on ograničavajuči faktor (a najčešče je) fotosinteza počinje funkcionirati brže.


Opet prica da promenom vode dodavanjem cesmovace u sistem dovodi veliku kolicinu CO2.

Da se ja lagano vratim na onaj deo gde sam pricao o uticaju rastvorljivosti gasova u vodu u odnosu na njihov parcijalan pritisak koji je u vazduhu iznad te iste vode.
Ugljen dioksida u vazduhu ima 0,003%. I kako ce sada njega biti toliko mnogo u toj cemovaci u odnosu akvarijumsku vodu u kojoj njegovu koncentraciju odrzavate dodavanjem iz boce.
Ne vezano sto sama rastvorljivost CO2 ima veza i sa jonima koji su trenutno u vodi i sa pH vrednoscu i sa jos gomilom kojekakvih hemijskih zavrzalama.
Hocu objasnjenje odakle u cemosvaci toliko mnogo CO2 da ga ima vise negu u akvarijumu u koji se on dodaje iz boce?
Pa makar u cevovodima i zevele te milijarde mikroba koji trose kiseonik a daju ugljen dioskid. (A oni ne zive tamo)
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #85 u: Siječanj 19, 2007, 01:32:00 prijepodne »
 Krajten, drago mi je da sam uspeo bar nesto objasniti, i nadam se da ce i ostali pohvatati hemijski deo ove price.
Trebalo bi manje paznje da pridajemo tome sta sta kaze Tom ili Karen Randall,a vise paznje da posvetimo tome da nadjemo nacin da se svi negde uzivo okupimo i o ovome prodiskutujemo.
Ziva rec je mnogo bolja nego svo ovo kucanje.
Ovo moze da lici i na prozivku i na nekulturu ili sta vec, a to u stvari nije. Cudne su ove virtulene rasprave gde svako trza na svoju stranu.
Opet je uz pivo i rostilj sve mnogo lakse i lepse.
Ali sta da se radi. Daljina cini cuda. Tako blizu a opet suvise daleko.
 

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #86 u: Siječanj 19, 2007, 09:39:00 prijepodne »
Nalaženje na kavi i nije loša ideja ali teško izvediva.
S obzirom da sami nemamo mogučnosti provoditi različita mjerenja (što zbog vremena, što zbog pomanjkanja novaca i znanja) ne ostaje nam ništa drugo nego se pouzdati u ono što su napisali oni koji su ih radili.
Ako je moguče vidjeti pearlanje (izvini što ču vjerovati čovjeku koji neprestano radi hrpu pokusa u svojim i tuđim akvarijima i radi kao profesor biologije na (zaboravih kojem) faksu prije nego tebi) a da zasičenost vode kisikom nije 100%,  sve se svodi na brzinu fotosinteze koja s zasičenjem vode s kisikom nema veze.
 
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #87 u: Siječanj 19, 2007, 09:48:00 prijepodne »
 
Citat: radmanovac
 
Citat: Tuljan

Dok nisam imao CO2 na tajmer bojao sam se svako jutro šta ču nači u akvariju. Biljke po noči proizvode CO2  (poprilično) i ako ih je puno (a kod mene je) žderu kisik ko sumanute. Nisam jednom našao krepane ribe a ono malo preživjelih kako gutaju zrak na površini.
(poprilično)

Takozvano "celisko disnje biljaka" ili ti deo gde biljke koriste O2 a daju CO2 nije toliko zastupljen proces kao sama fotosinteza. Bilje nocu nebi trebalo da potrosi neku bitniju kolicinu kiseonika, nevezano sto ga ima u toj meri u akvarijumu.

Mada teorija pokazuje suprotno. Cudno !!!!
Ima li neki biolog da da objasnjenje ovo me zivo interesuje.


Praksa dokazuje da si u krivu. U svim sistemima (i prirodnim i akvarijima) bogatim biljnom masom zabilježene su velike razlike u nočnom i dnevnom pH. Istina je da pad pH ne pokazuje pomanjkanje kisika ali ukazuje na povečanu količinu CO2 kao posljedicu disanja.
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #88 u: Siječanj 19, 2007, 09:58:00 prijepodne »
 
Citat: radmanovac
 
Citat: Tuljan
Tu je koliko sam do sad našao moja prva pogreška: brzina topljenja plina u vodi je veča ako mu je koncentracija manje. Još tražim formule da vidim kolika je ta razlika stvarno i koliko može utjecati na pearlanje.

Ako mi je koncentracija manja u odnosu na koncentraciju zasicenja. I to vazi samo za jedan gas.
Znaci kiseonik ce se brze rastvarati ako ga ima 5% od koncentracije zasicenja nego sto ce se rasvarati ako ga ima 20% od koncentracije zasicenja.

Formule za to tesko da mogu da se nadju. Takvi proracuni se rade preko kompjutera odredjenim numerickim metodama.
A ne treba mesati brzinu rasvaranja kisonika i brzinu rastvaranja ugljen dioksida koje totalno nemaju veze jedna sa drgom.
Kako proste formule ne postoje, tesko da se moze porediti rastvorljivost kiseonika koga i nema u vodi i ugljen dioksida koji je mozda u nekoj velikoj koncentraciji.

Jos jedan od problema je taj sto je kisonik skoro inertan kada se rastvara u vodi, sto ugljen dioksid definitvno nije. Njegova rastavorljivost i njegova brzina rstvorljivosti u akvarijumskoj vodi zavise mnogo faktora, sto nije slucaj sa kiseonikom.


Netrebaš biti neki osobiti genije da utvrdiš da je topivost CO2 višestruko veča nego O2.
Za pretpostaviti je da je zasičenost vode u akvariju i jednim i drugim plinom oko 100% (zbog fizikalnog pravila koje si objasnio). U nutrafinovu ljestvicu prvo pust mjehurič CO2 a onda O2. Mjehurič CO2 če do završetka ljestvice skoro nestati a mjehurič O2 se neče bitnije promjeniti.
Ista stvar je i kod pearlanja, ako se zbog brzine fotosinteze iz lista ispusti malo veči mjehurič kisika (ovo malo veči uzeti s rezervom   ) neče se stiči otopiti do površine bez obzira na zasičenost vode kisikom.
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #89 u: Siječanj 19, 2007, 10:07:00 prijepodne »
 
Citat: radmanovac
 
Citat: Tuljan
Krajten pearlanje je posljedica ubrzane fotosinteze. Neke biljke mogu bolje iskoristiti količine CO2 koje se normalno nalaze u vodi i samo im pojačaj svijetlo pearlat če ko lude dok druge i s puno svijetla i CO2 rastu sporo.
I dalje tvrdim da zasičenje vode s O2 nema skoro nikakvog utjecaja na pearlanje (na samu fotosintezu nema nikakvog osim što ju teoretski može usporiti), pročitaj zadnju rečenicu iz Tomovog posta.


Zasicenje vode kiseonikom je jedini razlog zato tako lako mozemo videti mehure kisonika koji napustaju biljku.
U onom eksperimentu akvarijma na Marsu, ako ima dovoljno svih faktora (svetlo, CO2....) Stalno bi smo videli parling i on nikada nebi stajao. Jer u tim uslovima je rstvorljivost kiseonika u vodi 0% i onda je on uvek prezasicen, pa bi tezio da napusta sistem.

A ovo teoretski da bi velika koncentracija kiseonika u vodi usporila fotosinetzu biljaka, voleo bih nekog Biologa da se javi. Mnogo dobra tema za novu diskusiju.
Ali u slucaju onog hipotetickog akvarijma gde omogucavamo veliku rastvoriljivost kiseoniku pomocu velikog parcijalnog pritiska iznad vode.
Inace u akvarijumskim uslovima nema ama bas nikakvih efekata.

Velika količina kisika u biljci usporava fotosintezu zbog tog što rubisco, enzim zadužen za transport CO2 nije strogo specifičan i ima jednaki afinitet prema O2 i CO2. To je činjenica koja se uči na biologiji i neznam koliko tu ima mjesta za raspravu   .
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #90 u: Siječanj 19, 2007, 10:17:00 prijepodne »
 
Citat: radmanovac
 
Citat: Tuljan
Što ti na prvom citatu nije jasno? Promjenom vode dodaš hrpu CO2 u akvari i ako je on ograničavajuči faktor (a najčešče je) fotosinteza počinje funkcionirati brže.


Opet prica da promenom vode dodavanjem cesmovace u sistem dovodi veliku kolicinu CO2.

Da se ja lagano vratim na onaj deo gde sam pricao o uticaju rastvorljivosti gasova u vodu u odnosu na njihov parcijalan pritisak koji je u vazduhu iznad te iste vode.
Ugljen dioksida u vazduhu ima 0,003%. I kako ce sada njega biti toliko mnogo u toj cemovaci u odnosu akvarijumsku vodu u kojoj njegovu koncentraciju odrzavate dodavanjem iz boce.
Ne vezano sto sama rastvorljivost CO2 ima veza i sa jonima koji su trenutno u vodi i sa pH vrednoscu i sa jos gomilom kojekakvih hemijskih zavrzalama.
Hocu objasnjenje odakle u cemosvaci toliko mnogo CO2 da ga ima vise negu u akvarijumu u koji se on dodaje iz boce?
Pa makar u cevovodima i zevele te milijarde mikroba koji trose kiseonik a daju ugljen dioskid. (A oni ne zive tamo)

Sve stoji što si gore napisao i količinski CO2 zbilja nema puno (par postova prije sam to več rekao) ali i ako je tih 0,003% povečano što zbog mikrobiološkog djelovanja, što zbog čiste fizike (kako si prije objasnio) na 0.0045% biljkama je to povečanje od 50% znači ogromno.
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #91 u: Siječanj 19, 2007, 11:59:00 prijepodne »
 Uh staga reci...
Da krenem od pozadi.
 - Kao sto si napisao kada bi se u cesmovaci desilo tih 50% povecanja CO2. U akvarijumu je njegova koncentracija i dalje mnogostruko veca. Mozad i za red velicine.
Tih 50% ne menja nista.
Mora da se napravi razlika koliko je ugljen dioksiada malo u vazduhu, a koliko ga ima u akvarijumu u koji se dodaje CO2 iz boce. To su neverovatno velike razlike. I cemovaca nikada nece imati toliko CO2.
 - Sto se tice enzima koji regulisu fotosintezu u samoj biljci i prema cemu imaju afinitete to nisam strucan, sto ne znaci da nema ljudi ovde koji i o tome mogu pisati. Ja sam pricao o koncentraciji kiseonika u vodi oko biljke. A koja je sprega izmedju njegove koncentracije u vodi i u listu biljke, to je vec nova nauka. I o tome nisam pricao .
 -  "Netrebaš biti neki osobiti genije da utvrdiš da je topivost CO2 višestruko veča nego O2"
Polako, ovde bih samo da naglasim da se ne radi o rastvorljivosti, vec o brzini rastvorljivosti. I to su dva razlicita pojma. Izgleda da si kroz nekoliko primera do sada mesao ta dva pojma, a ja u predhodnom tekstu nisam uspeo da pojasnim stvari.
Na primeru koji si naveo mozemo videti da je brzina rastavaranja za CO2 mnogo veca od brzine rastavara O2. A sto se tice same rstvorljivosti i jednog i drugog, tu postoji jedna velika zackoljica. Kiseonik se samo rastvara. Dok kod ugljen dioskida ne dolazi samo da rastvaranja. Ali to je vec druga prica.
 - "U svim sistemima (i prirodnim i akvarijima) bogatim biljnom masom zabilježene su velike razlike u nočnom i dnevnom pH"
Tu se vrsti jos jedan od velikih problema. Zato sam tu i ostao skeptican po celom pitanju. LJudi mere pH a mi pricamo o rastvorljivosti CO2 i O2. To je suvise kompleksno objasniti u par recenica. Mozda su i tome i krije kljuc cele ove zagonetke. Zasto ribice idu na povrsinu i crkavaju a imaju dovoljno kiseonika.
 - "Ako je moguče vidjeti pearlanje a da zasičenost vode kisikom nije 100%, sve se svodi na brzinu fotosinteze koja s zasičenjem vode s kisikom nema veze."
Evo i tu da prokomentarisem. Brzina fotosinteze i nema veze za kolicinom kiseonika u vodi(valjda, nikako da se javi neki biolog i da kaze nesto) A bas kao sto si i rekao pre toga, kiseonik se sporije rastvara od CO2 u vodi, dakle, daj brzu fotosintezu,(tj proizvodnju O2) i on nece stici da se rastvara u vodi toliko brzo, pa ce se videti kako mali mehurovi izlaze.
Medjutim ako je voda zasicena kiseonikom, on ce definitvno morati da se izdvaja u obliku mehurova i da izlazi na povrsinu, koliko mu to vec prezasicenost sistema i nestabilnost povrsina u vodi dozvoljava.
 

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #92 u: Siječanj 19, 2007, 12:07:00 poslijepodne »
 Vidim da cu i ja morati da naguram osvetljenje i CO2 na akvarijum da malo eksperimentisem. Ako nista drugo bar imam dobru pozadinu sa hemijkse strane da bi dobro razumeno neke procese. Zivo me interesuje cime se precizno meri rastvorljivost kiseonika u vodi. To cu morati negde da iskopam. Ali, otom potom.
Zivot je prelep, covek samo nesme da stane. Jer tada vise nije covek.
 

Offline Brainman

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • **
  • Postova: 78
mjehurići
« Odgovori #93 u: Siječanj 19, 2007, 13:06:00 poslijepodne »
Hajde da probam da postavim pitanje koje ce zvucati ovako, jer vidim da mi neko izvrce reci:

U akvarijumu imam veoma bogatu podlogu, mikro i makro elementi su SIGURNO prisutni, jer djubrivo dodajem na dnevnoj dozi (PMDD), ZNACI HRANLJIVA MATERIJU SU SIGURNO ZADOVOLJENE, P se takodje dodaje u prehranu da se ne dodje do krivog zakljucka da je P ogranicavajuci faktor. Osvetljenje (450w) trenutno ukljucuno 300w MH rasvete, na akvarijum od 330L. CO2 se nalazi na oko 40mg/l (po ribama se vidi da im vec smeta veca kolicina CO2), laboratoriskim testom je utvrdjena karbonatna tvrdoca (testeri kapljice pokazuju priblizne vrednosti), dok se merenje pH vrednosti vrsi lutronovim digitalnim pH metrom sa dve decimale. Da ne pricamo o zavisnosti kH, Ph i CO2, mislim da je dosta poznato. Iz Tuljanove izjave koju sam citirao sam izdvojio da vecini biljaka ne znaci nista preko 30ppm, znaci da i ako dovedem CO2 (pod uslovom da je u vodi), koji je u vecim kolicinama, biljke ga nece upotrebiti.

MENE INTERESUJE ZASTO MI JE PEARLING POVECAN PRILIKOM PROMENE VODE, AKO BILJKE UNETI CO2 NE MOGU DA UPOTREBE, TJ. NE ZNACI IM NISTA??

OPET PONAVLJAM PITANJE, DA LI JE MOGUCE DA JE U PITANJU VECA PROZIRNOST VODE, A NE VECA KOLICINA CO2 ??

S`postovanjem Misa

Offline Tuljan

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1504
mjehurići
« Odgovori #94 u: Siječanj 19, 2007, 16:41:00 poslijepodne »
Prvo Brainmanu:
Ako sam ja u pravu (još uvijek mislim da jesam ali više nisam baš 100% ziher   ) i te kako je moguče. Več sam ranije napisao da je najvjerojatnije uzrok perlanju nakon promjene vode više CO2, veča prozirnost i čiščenje vode or raznih kemikalija koje su svojim metabolizmom ispustile i biljke i životinje.

radmanovac:
Mogao bi se dosta jednostavno napraviti pokus koji če pokazati koliko je kod perlanja u pitanju prezasičenje vode kisikom a koliko brzina fotosinteze. Neče biti pretjerano znanstven ali uz običan DO metar više nego dovoljan za našu raspravu. Jednostavno u vodu ubaciti jednu ili dvije oxi tablete od Sere (šumeče tablete koje oslobačaju kisik u vodu, ima ih i od drugih proizvođača ali s obzirom da nisam vidio nekakvu upotrebu za njih nisam se ni previše interesirao) i gledati jel če bilje i koliko če mu trebati da počne pearlati.
Sam nisam rasdio takav pokus ali nisam nigdje na netu do sad pročitao da im je nuspojava pojačano pearlanje.

Nisam mješao brzinu i količinu topljivosti kisika u vodi. Cijelo vrijeme i tvrdim da je sporost topivosti kisika u vodi jedan od razloga zašto vidimo pearlanje i ako je zasičenost vode kisikom manja od 100%

Ribice love zrak (u ovoj našoj raspravi) bez obzira na količinu kisika u vodi ako je razlika u tlakovima između O2 i CO2 premala, ali ko što i sam veliš to je več jedna sasvim druga priča.

Da nebi došlo do zabune nisam govorio o količini kisika izvan biljke kao nečem što može ograničiti fotosintezu jer neznam točno način na koji kisik ulazi u biljku (aktivno ili pasivno), znači visoka koncentracija kisika izvan vode može i nemora (ne znam) djelovati na fotosintezu ali kad se jednom kisik nađe u biljci sigurno djeluje usporavajuče.
ZAGREB-SESV. KRALJEVEC/HRVATSKA

Offline radmanovac

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 25
mjehurići
« Odgovori #95 u: Siječanj 20, 2007, 19:32:00 poslijepodne »
 
Citat: Tuljan

Jednostavno u vodu ubaciti jednu ili dvije oxi tablete od Sere i gledati jel če bilje i koliko če mu trebati da počne pearlati.

Opasna ideja. Koja ce bas fino da pojasni sta se stvarno desava zamenom vode. (Ili ce tek da nas zbuni jos vise)
Zao mi je sto nemam akvarijum sa opremom na kom bi ovo mogao peobati.

Nadam se da ce neko jednog dana od ove teme napraviti dobar i kvalitetan teksat, da ljudi nebi citali sva ova nasa nadmudrivanja, vec samo nasli srz cele stvari o perlanju i dobrim uslovima za njega.
 

Offline ada

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 31
  • Spol: Muški  
Odg: mjehurići
« Odgovori #96 u: Siječanj 09, 2009, 15:35:28 poslijepodne »
di su ribe

Offline cigo

  • Trade Count: (+3)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2453
Odg: mjehurići
« Odgovori #97 u: Siječanj 09, 2009, 17:23:09 poslijepodne »
Ova tema je stara dvije godine.... i kakve tebe ribe spopale...

Offline Faber

  • Trade Count: (+1)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 4055
  • Spol: Muški   Dob: 42
  • Lokacija: 7 Nm SZ od Dubrovnika
  • Lega iz Dubrovnika 8)
Odg: mjehurići
« Odgovori #98 u: Siječanj 11, 2009, 21:33:49 poslijepodne »
di su ribe

:D :D ajme di si ovo iskopo  :o :o
a di su ribe? pa to je biljni akvarij..biljni akvariji imaju minimalno riba kako to do sad niste skužili sa tim izrazima? :o :D :D
N.multifasciatus
 Cayman60
Tanganyika  Watt Wolln Wir Trinken? so ein durst

Offline wickerman999

  • Član redakcije
  • Trade Count: (+7)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2041
  • Spol: Muški   Dob: 34
  • Rain can't soak what is not there...
Odg: mjehurići
« Odgovori #99 u: Siječanj 17, 2009, 01:36:00 prijepodne »
Ali ipak...hvala ada kaj si iskopala/o ovu temu...ovako nešto poučno i zanimljivo već dugo nisam čitao na forumu... :)
Hmmm...ima li kolega Tuljan (ako nas prati) ili itko drugi kakva nova saznaja po tom pitanju...o čemu ovisi pojava perlinga?
Neki od mojih akvarija:
1 2 3 4 5 6 7 8