Pozdrav svima – svim članovima i posetiocima Akvarij Net-a, posebno zaljubljenicima u morsku akvaristiku. Povremeno sam ovde i ranije gostovao, ali iskreno - bilo je to retko. To naravno ne znači da tu nema vrednih priloga i članaka, naprotiv – ovaj sajt je vrlo dobar. Nema se jednostavno dovoljno vremena za redovan obilazak svih zanimljivih adresa.
Međutim, ovo pitanje koje je ostalo bez odgovora,„nateralo“ me je da se registrujem i da se javim. Video sam ga tek pre neki dan kada sam navratio. To je na neki način bila „uzvratna poseta“ Scorpac-u, koji je skoro postavio lepo predstavljanje svog nano-reef-a na forumu koji češće posećujem. Dosta je vremena prošlo od kada je Stina postavio pitanje, tako da je on tražene informacije najverovatnije već pribavio na neki drugi način. Ipak, napisaću nešto o svom iskustvu sa rakom-kozicom Gnathophyllum (Drimo) elegans, pošto po meni ovaj spada u veoma simpatične i vrlo lepe stanovnike morskog akvarijuma.
Tokom mnogih godina održavao sam ovu vrstu u akvarijumu sa dosta uspeha. Pojedini prmerci koji su bili doneti kao sasvim, sasvim mladi, proživeli su bezmalo čitav potencijalni životni vek (koji nažalost nije jako dug) za jednog raka kozicu u akvarijumu i porasli do veličine „kapitalca“. Ovom raku je potrebna redovna ishrana svežom hranom životinjskog porekla (meso ribe, „plodovi mora“...). Uopšte ne „pase“ alge za razliku od mnogih drugih rakova kozica, ali se vremenom može navići i na poneku vrstu komercijalne hrane. U početku može biti malo problema sa navikavanjem na ishranu u akvarijumu, treba mu strpljivo nuditi komadiće mesa „na tacni“. Međutim kada pojede prvo parče – više nikakvih problema neće biti, juriće za obrokom ćim mu nešto „zamiriše“. U akvarijumu se mođe držati i grupno, bez isuviše čarki. Sesilne beskičmenjake nisam video da dira, mislim da je vrlo malo verovatno da bi nešto napadao i u koralnom akvarijumu. Primetio sam, kao i neki moji prijatelji, sumnjivo ponašanje ovog raka uz neke vrste morskih zvezdi, ali pak ne mogu ništa pouzdano u vezi toga da tvrdim. Da li se radi o samo o druženju, ili nečem opasnijem.....?
Što se tiče sposobnosti ovoga raka za adaptaciju na uslove u tropskom akvarijumu, smatram da nisu mnogo manje od onih u poznate jadranske kozice Palaemon elegans. To je prilično logično, u prirodi sam ih neretko nalazio i na „dubini“ od oko jednog metra. Tako, vrlo dobro su se držali i u mom tropskom akvarijumu - kombinaciji: riba, živog kamenja, makroalgi i drugih otpornijih beskičmenjaka. Svakako, treba voditi računa o tome da temperatura vode tokom letnjeg peroda ipak ne poraste isuviše. U odnosu na P. elegansa , osim atraktivnijeg izgleda, ma još i tu prednost što ga ne uznemiravaju ribe koje obično pomalo „maltretiraju“ pomenutu i neke druge vrste rakova kozica. Tome je sigurno uzrok njegov neobičan kolorit i „preteći ples“ koji započinje kada mu se potencijalna opasnost približi! Za raka te veličine (do oko 30 mm od vrha „nosa“ do kraja savijenog repa) ne krije se mnogo. tj relativno često je u vidnom polju. To mu je takođe značajna vrlina. Poznato je da neke vrste izuzetno lepih rakova kozica imaju jednu priličnu manu – isuviše se kriju, pa se neretko događa da prijatelji koji navrate mogu samo da veruju na reč da se životinja nalazi u našem akvarijumu! Tropska vrsta Lysmata debelius i jadranska Lysmata seticaudata su primeri za to.
Opis prirodnog staništa G. elegans-a koji je dat u tekstu na forumu mi je, moram da priznam, malo čudan. Naravno, ne tvrdim izričito da ovaj rak ne nastanjuje područja gusto obrasla morskm cvetnicama i algama, ali se ja ne sećam da sam ga na takvim mestima viđao. Možda se tamo i ne može uočiti..... Rak je nesumnjivo južnačka vrsta, ali ipak ne mogu da ni otprilike definišem gde se nalazi severna granica njegovog areala u Jadranu. Najgušće kolonije ovih rakova sam nalazio uzobalno na relativno položitom kamenitom dnu južnog i dela srednjeg Jadrana. To su bila mesta na kojima se nalaze gomile krupnijeg kamenja koje je ili sasvim golo ili delimično prekriveno kolonijama smeđih sunđera. Rakovi često dele stanište sa Cypraea--om lurida-om i Calcinus-om tubularis-om – lepim rakom samcem koji je isto zahvalan stanovnik akvarijuma. Takođe, radi se o obalama koje nisu direktno izložene jakim valovima, ali jesu jačoj struji. To su najčešće kanali u neposrednoj blizni otvorenog mora – neka prilično egzotična mesta. Primeri su kanal Soline koji spaja Veliko jezero na Mljetu i otvoreno more, kanal između južne obale Hvara i otoka Šćedro, neki položaji na ulazu u Boku Kotorsku..itd. Ja se na većini od tih divnih mesta nažalost nisam brčkao jako, jako dugo vremena, ali ne verujem da se u tom pogledu tamo nešto promenilo. Nadam se da će ovaj tekst pomoći zainteresovanim kolegama da ovog raka nabave za svoje akvarijume i uspešno održavaju ovo lepo i neobično stvorenje, što i jeste bio cilj pripreme ovog priloga.
Još jedan, srdačan pozdrav svima!
ZorK