"ja sam to mislio ovako ... imas recimo 10 riba koje dnevno proizvedu 10 amonijaka, i taman toliki kapacitet (bakterijski) pretvorbe, a ako dodas odjednom jos 10 riba onda dnevno ima 20 amonijaka ... a bakterija samo za 10, sutre 30, od kojeg se samo deset preradi, znaci umjesto 0 ostaje 20, preksutra jos vise, itd .... ovo vrijedi za konstantnu filtraciju, isti filter prije i nakon dodavanja riba ... za istu podlogu i istu kolicinu bilja ... dodajemo samo ribe"
Pod uvjetom da imamo deset riba koje su relativno otporne pa neee krepati odma prvi dan zbog tolikog amonijaka i medi kojeg bakterije mogu kolonizirati raeunica ti ne štima. Vee prvog dana raste broj bakterija i nemaš u suvišku baš sav amonijak. S kumuliranjem amonijaka raste i broj bakterija do trenutka kad se namnoži toliko bakterija da potroše sav kumulirani i dnevno proizvedeni biološki otpad. Od tog trenutka dalje pada broj mikroorganizama jer više nemaju od ranije kumulirane hrane a dnevna proizvodnja ih nemože sve zadovoljiti i sistem se vraea u ravnotežu.
U cjeloj priei je najbitnija podloga(e) koja ogranieava maksimalan broj mikroorganizama.
" akvarij ima neki kapacitet cikliranja koji je odredjen masom ciklirajucih bakterija u njemu, a ona je odredjena masom riba ... "
Trenutni kapacitet cikliranja je odre?en masom bakterija ali one nikako nisu odre?ene masom riba nego kolieinom energije izvana unjete u sistem. Teoretski akvari samo s biljkama kojima dajemo energiju u vidu svjetla, temperature, CO2 i recimo tekueih gnojiva zbog života biljaka isto ima priliean kapacitet cikliranja.
"podloga - medij za bakterije, o njoj ovisi pretvorba tocno ... ali kapacitet i nje je toliki koliko bakt. ona sadrzava"
Prevedimo repliku na tvoj jezik: kad iz krigle od pola litre popiješ sve pivo kapacitet krigle nije 0 nego i dalje 1/2l bez obzira što je prazna
Obrnuto mikroorganizama (namjerno ne kažem bakterija jer u zasa?enom akvariju veliku ulgu imaju i glivice i kvasci)može biti (iako ih u datom trenutku nema) toliko koliko to podloga omoguaava, pa tako pijesak po svom kvadratnom centimetru može sadržavati 100 puta manje bakterija nego zemlja a glina je negdje na pola puta. Jednom uspostavljena populacija mikrooranizama reagira relativno brzo na promjene u kolieini hranjivih tvari pod uvjetom da ima gdje "stanovati". No slažem se s tobom da ako danas ima 10 riba a sutra 20 nikakav mikroorganizam nemože kolonizirati podlogu takvom brzinom.
" bilje- neko koristi amonijak, neko nitrate .. ali recimo i da je biljna potrosnja dusika u tom akvariju konstantna" sve bilje ee prvo "posegnuti" za NH3 jednostavno zato što on zbog svoje elektriene nenabijenosti lakše prolazi kroz stanienu stijenku. Velkia veeina bilja ima moguenost akumulirati ga u sebi i kasnije iskoristiti za izgradnju vlastitih bjelaneevina(bez obzira na to što je i za biljke vrlo toksiean). U dobro zacikliranom akvariju vodi se neprestana borbe za NH4 i NH3 izme?u biljaka i bakterija i ni jednog od ta dva spoja nema u suvišku,(bar ga nebi smjelo biti) pa ee nagli porast u kolieini nekog od njih biljke donekle kompenzirati.
skladištenjem.
"pH-u alkalnoj vodi je u slobodnom obliku- NH3, a kao takav je otrovniji za ribe, pozeljniji je amonijev ioh NH4- kakav je u kiseloj vodi
svjetlo - ne znam, ali tamo gdje ima svjetla nema bakterija. tk?. bilje treba dobro svjetlo da bi raslo i koristilo taj dusik"
Toeno, ovi faktori kao i mnoštvo drugih imaju indirektan utjecaj na život mikroorganizama.