Svjetlo 0-24

[Malky]

jel bi imalo kakvog efekta da bilje brze raste i zgusne, akvarij je u fazi cikliranja bez riba

[Marko_Sp]

Ne, dapače - škodilo bi mu. Bilje treba mrak.

[Plava_ptica]

Meni svjetlo rado 10h dnevno

[Zorz]

Mislim da bi ti za par dana voda bila poprilicno zelena  i akvarij pun algi. Ubrzat ces rast jedino ako dobro nafrljis CO2 i svjetlo, ali to ukljucuje i dobro gnojenje.

Valjda

[bojan.c]

Ako hoćeš ubrzati rast biljaka možeš probati što su pametni "Niskozemci" napravili kod uzgoja salate. Svaki dan su sa rasvjetom simulirali sve kraći i kraći dan (zapravo da dan "ranije" dolazi).
Karikiram:
12h svjetlo, 12h noć, 11h dan, 11noć, 10h dan, 10h noć ... sve do 6h dan i 6h noć i navodno salata raste ko mutava

[tvsb]

Ako hoćeš ubrzati rast biljaka možeš probati što su pametni "Niskozemci" napravili kod uzgoja salate. Svaki dan su sa rasvjetom simulirali sve kraći i kraći dan (zapravo da dan "ranije" dolazi).
Karikiram:
12h svjetlo, 12h noć, 11h dan, 11noć, 10h dan, 10h noć ... sve do 6h dan i 6h noć i navodno salata raste ko mutava

Ovo je vrlo interesantno !  jel ima kakav link da se to procita ili ako negdje pise koja je to firma napravila pa da ih zatrpamo mailovima vezanim za uzgoj u akvariju ?

[bojan.c]

Negdje je to bilo na Dicsovery/National Geographicu, ali sam i na netu to negdje pročitao. Pudem malo prošvrljao

[majstor76]

Ovo je vrlo interesantno !  jel ima kakav link da se to procita ili ako negdje pise koja je to firma napravila pa da ih zatrpamo mailovima vezanim za uzgoj u akvariju ?

Vjerujem da se radi o fotoperiodizmu tj fizioloskim promjenama na biljci zbog razlicite duljine noci/dana. Sa manipulacijom fotoperioda se recimo biljka moze natjerati da pomisli da dolazi proljece/zima i da uslijed toga procvjeta. Za konkretno salatu, mislim da su nasli da je idealni fotoperiod oko 14 sati.

[div]

Meni svijetli 12 sati i bilje se ne buni .

[tomkranj]

meni je svijetlo upaljeno stalno otkad sam složio led rasvjetu...jel smeta to bilju il ribama?

[Renta]

meni je svijetlo upaljeno stalno otkad sam složio led rasvjetu...jel smeta to bilju il ribama?

Jel bi tebi smetao 24/7 dan?

[stomed]

nebi..vec je navikao na te metode dok ga je gestapo propitivao neke stvari

[stomed]

i zar biljke nerastu samo po noci dok uzimaju kisik?

[ovcica]

i zar biljke nerastu samo po noci dok uzimaju kisik?

Biljke rastu stalno kao i mi i životinje. To je proces koji se ne spauzira od - do. Za biljke je bitna izmjena i ravnoteža kemijskih procesa koji se događaju. Danju fotosinteza kada prerađuju CO2 i stvaraju kisik a noću je proces "staničnog disanja" i proizvode CO2 a troše kisik. Logično mi je onda da ako im se oduzme jedna stavka da propadaju. Ako propadaju u mraku mislim da propadaju i na svjetlu 24 sata.

[stomed]

jasno mi je zasto propadaju i da treba cijeli proces, ali to sto spominjes stanicno disanje, to je onaj pravi rast? tada se stanice razvijaju? ujutro mozes vidjeti da je biljka narasla preko noci, a predvecer ne..ako razumijes sto zelim reci? to je laicko objasnjenje..nisam bas bio previse pazljiv na biologiji

[ovcica]

  ma nisam ti ni ja biolog no kada nešto stalno gledaš niti ne vidiš kako raste. To ti je kao kad nekog klinca ne vidiš dva tjedna pa  se iznenadiš kako je narasao. Ako si sadio božićnu pšenicu i pogledao je ujutro i navečer, mogao si vidjeti koliko je narasla ( doduše ja sam frikuša gledala, još mi je samo metar falio ). Stanično disanje ti je samo negativ fotosinteze. Razlika je u oslobađanju drugih plinova po danu i drugih po noći. Zove se stanično disanje jer kao i ti "izdiše" CO2. I sve ostalo ti je bitno za rast (temperatura, količina elemenata u vodi, hrana....) a sve zajedno ti je kombinacija za uspjeh.

[Marko_Sp]

Meni se čini da bilje raste i preko dana 
Ali, preko dana se ako je sve dobro proizvede previše glukoze koja se onda skladišti u listu (pojednostavljeno) u obliku škroba. Po noći se taj škrob pretvara natrag u glukozu i onda može putovati tamo gdje treba, ponovo se uskladištiti u specijaliziranim organima, ili sagorjeti u energiju. Za cijeli taj proces treba kisik. Btw bilje troši kisik i preko dana ali ga fotosintezom više proizvede nego što treba.

[ovcica]

Meni se čini da bilje raste i preko dana 
Ali, preko dana se ako je sve dobro proizvede previše glukoze koja se onda skladišti u listu (pojednostavljeno) u obliku škroba. Po noći se taj škrob pretvara natrag u glukozu i onda može putovati tamo gdje treba, ponovo se uskladištiti u specijaliziranim organima, ili sagorjeti u energiju. Za cijeli taj proces treba kisik. Btw bilje troši kisik i preko dana ali ga fotosintezom više proizvede nego što treba.

Tako je. Kisik o kojem mi govorimo je zapravo višak. Bitno je da samo pravilnom izmjenom svjetla i mraka imamo ravnotežu. Ne treba petljati s prirodom previše.

[wickerman999]

Ovo sad nije direktno povezano s temom, možete i razdvojiti u drugu temu ako želite, ali pošto baš sad učim o svemu tome (u ponedjeljak imam usmeni ), osjećam potrebu da napišem malo duži tekst o fotosintezi i svemu tome tak da ljudima malo razjasnim kak se sve to skupa događa. Ta potreba vjerojatno dolazi iz činjenice da bi trebao učiti, a ne biti na akvarij.netu, pa mi je sad ovo opravdanje, kao učim o fotosintezi i tome, a ustvari samo visim na forumu

Fotosinteza se dijeli na svjetlosne reakcije i na tzv. "reakcije u tami" (Calvinov ciklus), iako to reakcije u tami nije točan pojam. Ustvari bi točan pojam bio "light-dependent reactions" i "light-independent reactions".

Reakcije na svjetlu (a i ove druge) događaju se u posebnom staničnom odjeljku biljne stanice koji se zove KLOROPLAST.
U reakcijama na svjetlu energija fotona koji pogodi list se rezonantno prenosi do dvije posebne molekule klorofila u centru kompleksa proteina koji se zove FOTOSUSTAV 2. Tamo energija 2 fotona pobuđuje 2 elektrona u tim molekulama klorofila i oni prelaze na prvi od nekoliko prenositelja elektrona. Elektroni koji se gube iz fotosustava 2 nadoknađuju se iz vode pri čemu nastaje molekularni kisik. Znači to je mjesto u fotosintezi u kojem se troši voda i stvara kisik koji je važan za cijeli život na Zemlji.
Visoko energizirani elektroni iz FS2 se zatim prenose preko 3 manja i 2 veća prenositelja, radi se o proteinima koji redovito sadrže par atoma metala koji su ključni u njihovoj funkciji, npr. željezo i bakar.
Pri svakom prijenosu im se pomalo smanjuje energija koja se upotrebljava za PUMPANJE PROTONA preko unutarnje membrane kloroplasta. Tijekom tog prijenosa elektroni se još jednom napune energijom koja potječe od drugih fotona na FOTOSUSTAVU 1. Na kraju tog puta elektroni se predaju jednom spoju koji se zove NADP+ i nastaje reducirani NADPH. To je spoj bogat energijom koji će se kasnije koristiti u Calvinovom ciklusu.
Napomenuo sam da se energija elektrona upotrebaljava za pumpanje protona preko membrane kloroplasta. Na taj se način na jednoj strani membrane nađe puno više protona nego na drugoj, tj. stvara se GRADIJENT PROTONA. Prirodno, protoni "žele" izjednačiti koncentraciju s obje strane membrane. Taj gradijent protona upotrebljava posebni protein koji se nalazi u membrani - ATP SINTAZA. Prolaskom protona kroz taj enzim (ovaj put u suprotnom smjeru) stvara se ATP-a koji je glavna "energetska valuta" stanice. 
Znači glavni produkti svjetlosnih reakcija fotosinteze su ATP i NADPH koji se koriste u drugom dijelu (Calvinov ciklus), a nusprodukt je kisik. Pri tome se još troši i voda, ali ne i CO2 (on se troši u drugom dijelu fotosinteze.)

Drugi dio fotosinteze je fiksacija ugljika i u njoj se "troši" CO2. Naziva se Calvinov ciklus po čovjeku koji ga je otkrio ili reakcije fotosinteze u tami, ali se ustvari događaju isključivo na svjetlu tako da je to pogrešan naziv. To je jasno ako razmislite da svi dodajemo CO2 po danu, a ne po noći. Calvinov ciklus se isto događa u kloroplastima, ali u drugom kloroplasta u odnosu na prijenos elektrona.
Ukratko, ugljik u Calvinov ciklus ulazi u obliku CO2, a napušta ga u obliku šećera. Kao izvor energije koristi se ATP, a kao izvor visokoenergiziranih elektrona NADPH, dakle spojevi koji nastaju u prvom dijelu fotosinteze. U tom procesu sudjeluje jako puno enzima i kofaktora, a najvažniji, najpoznatiji i k tome najobilniji enzim na Zemlji je RuBisCO (godišnje ga je potrebno 10 000 000 tona). To je enzim koji katalizira proces vezanja CO2 na molekulu supstrata što je prvi korak kod stvaranja šećera. Iako se često ta reakcija sumarno piše kao da nastaje glukoza (C6H12O6), ustvari su produkti tog ciklusa molekule koje sadrže 3 atoma ugljika, gliceraldehid-3-fosfat. Onda se on pretvara u glukozu ili druge šećere (škrob, saharozu, celulozu), ovisno o potrebama biljke. Calvinov ciklus se sumarno najtočnije može zapisati ovako: 3 CO2 + 6 NADPH + 5 H2O + 9 ATP → glyceraldehyde-3-phosphate (G3P) + 2 H+ + 6 NADP+ + 9 ADP + 8 Pi

I sad sve to ukratko:
1. Svjetlost daje energiju za stvaranje spojeva ATP i NADPH, troši se voda, a nusprodukt je O2
2. ATP i NADPH daju energiju za fiksaciju ugljika, troši se CO2, a nastaju razni šećeri koji služe kao spremište energije ili grade biljku

[wickerman999]

E sad malo o staničnom disanju

Stanično disanje je skroz odvojeno od fotosinteze, tj. događa se u drugom staničnom odjeljku, mitohondrijima. Za razliku od fotosinteze, događa se i kod životinja i kod biljaka. Ukratko, proces staničnog disanja obuhvaća niz reakcija i ciklusa kojima na kraju opet na kraju nastaje ATP, ali i niz drugih međuprodukata koji se mogu koristiti za biosintezu raznih primarnih i sekundarnih metabolita, za rast biljke itd. U stanično disanje ne ulazi samo glukoza, nego i brojni drugi šećeri, masti i aminokiseline. No, biljke najčešće koriste šećere (jer ih proizvode fotosintezom) pa ću ukratko opisati samo procese u koje ulaze šećeri, tj. glukoza.

Glukoza se prvo reakcijama GLIKOLIZE prevodi do piruvata. Taj korak se događa u citoplazmi stanice. Pri tome iz jedne molekule glukoze nastaju samo 2 molekule ATP-a, 2 NADH i 2 piruvata. No, piruvat ide u daljnje reakcije koje se događaju u mitohondriju i zovu se Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline (CLK).
Ukratko, u CLK nastaju brojne visokoenergizirane molekule NADH, a pritom se oslobađa CO2. Ukupno u CLK po molekuli glukoze nastaje 6 molekula NADH, 2 molekule ATPa i 4 molekule CO2 kao nusprodukt.
Zatim se nastali NADH upotrebljava u OKSIDATIVNOJ FOSFORILACIJI koja se također događa u mitohondriju. NADH donira elektrone koji se prenose lancom prijenosa elektrona slično kao u fotosintezi. Svrha tog prijenosa elektrona je opet prijenos energije na protone koji prelaze membranu i stvaraju gradijent. Taj gradijent opet služi za sintezu ATP-a kojeg proizvodi enzim ATP sintaza koja je strukturno jako slična onoj ATP sintazi u kloroplastu. Krajnji akceptor elektrona kod životinja i biljaka je kisik, pri čemu nastaje voda. Po jednoj molekuli NADH, nastaju prosječno 2.5 molekule ATPa, pa ukupno u oksidativnoj fosforilaciji po molekuli glukoze nastaje 15 molekula ATP-a.
Ukupno gledano, u cijelom procesu staničnog disanja od jedne molekule glukoze nastaje 36-38 molekula ATPa. Uz to nastaje i 6 molekula CO2 i 6 molekula vode, a troši se 6 molekula kisika.

Čestitam svima koji su došli do ovog dijela teksta
Sori kaj sam to tako razvukao, ali sad bi trebalo biti jasno kaj se točno događa u fotosintezi i u staničnom disanju od početka do kraja. Osim toga, nitko vas ne prisiljava da to čitate

Inače, stanično disanje nema nikakve veze sa svjetlom ili tamom, tj. može se događati i bez svjetla. U normalnim uvjetima danju fotosinteza proizvodi više glukoze nego što ju stanično disanje troši (višak se sprema). Noću fotosinteza prestaje, a stanično disanje se nastavlja. Fotosinteza proizvodi kisik kojeg stanično disanje odmah može trošiti (postoji ravnoteža), dok noću može doći do smanjenja koncentracije kisika zbog nastavljanja staničnog disanja. Stanično disanje je danju intenzivnije nego noću jer ima puno glukoze koju proizvodi fotosinteza.

Stanično disanje, strogo gledano, nije "rast biljke". Rast biljke bi bio niz biosinteza raznih molekula, npr. celuloze, klorofila i ostalih pigmenata, raznih lipida za membrane itd. Naravno, rast biljaka upotrebljava puno energije, tj. ATPa koji je proizvod staničnog disanja. I da, biljke rastu cijelo vrijeme, ne samo danju ili samo noću. Jedino što danju rastu brže zbog toga što je i stanično disanje intenzivnije zbog fotosinteze.

I sada konačno dolazimo do teme (ovo do sad je bio offtopic, ali nadam se poučni offtopic).

[wickerman999]

Da bismo povećali produkciju šećera koji nastaju fotosintezom (a time i stanično disanje i rast), možemo povećati intenzitet svjetlosti, duljinu osvjetljenja ili oboje. Svi znamo da ako povećamo intenzitet svjetlosti, moramo povećati i CO2 inače on ograničava fotosintezu. To je u našim podvodnim uvjetima puno teže nego u plinovitoj atmosferi pa je zato kod nas uvijek CO2 taj koji ograničava fotosintezu (jednostavno ga ne možemo otopiti dovoljno ako pojačamo svjetlost iznad neke razine). Uz to, intenzivno svjetlo može oštetiti fotosintetski aparat biljke.

Duljina dana utječe na razne ritmove biljke, pa npr. neke biljke počinju cvjetati nakon što osjete produženje u fotoperiodu. Čak i ako produžimo fotoperiod, biljka još uvijek ima svoj ritam kojega se drži. Taj ritam vjerojatno utječe na stopu fotosinteze bez obzira na svjetlosne uvjete. Zato se npr. neke biljke tipa Rotale i L. aromatice nekada doslovno zatvore prije nego kaj se svjetlo ugasi.

Ali kod nas u akvariju tak i tak biljke nisu u prirodnim uvjetima, nigdje u prirodi biljke nemaju toliko puno svjetlosti, CO2 i raznih nutrijenata kao u biljnom akvariju. Ko zna kak se sve te biljke iz svih dijelova svijeta ponašaju, pa čak i izgledaju u prirodi.

Kod nas još postoji i taj problem algi, ko zna kak bi one reagirale na extremno povećanje fotoperioda. Npr., ti povećaš fotoperiod na 18 sati. Nakon 12 sati biljke prestaju s fotosintezom zbog svojih unutarnjih ritmova, a ko zna kad bi alge prestale. Možda nakon 16 sati ili ne bi uopće.

Opet, znam da sam negdje čitao da se marihuana uzgaja s jako dugim fotoperiodima (18-20 sati, nekad čak i bez mraka, tj. 24 sata). Naravno, kada žele da procvjeta, onda vrate prirodan ritam dana i noći.  

Mislim da sam na jednom forumu čitao da je neki akvarist iz Srbije imao svjetlo 0-24. Možda je to bilo na MBA ili tak negdje, ne znam više. Možda Biobio zna.
Uglavnom, trebalo bi probati pa vidjeti kaj se događa. Ako ne staviš prejaku rasvjetu, otopiš dovoljno CO2 u vodi i adekvatno gnojiš, možda bi se biljke nakon nekog vremena navikle na duži fotoperiod. Tak bi najbolje potvrdio ili opovrgnuo svo ovo naše teoretiziranje

[cann]

joojj wick samo nemoj mi biokemiju spominjat

odlično si sročio 

[stomed]

ja taman mislio malo opustit mozak na pasu, kad ono..: ali super, bar su mi malo jasnije neke stvari 
-e, ali pazi sad, student, i sad jos on kaze, citao sam ja o mariuhani..znam ja kakvi vi citate, to s onih malih papirica sve procitano, jel da

[ovcica]

Super objašnjenje