Imaš nekoliko opcija (s bilokojom zemljom za cvijeće koja NE SADRŽI hormone i slične aditive koji štete ribama):
1. Mineralizacija na suncu ili kuhanje ili pecenje.. Al uvijek je upitno koliko se zemlja mineralizira s tim..
2. Prozračivanje (da amonijak prijeđe u nitrate, korisno ako nemaš biljne mase za ubiljiti odmah 70% površine ako gledaš odozgora).
3. Sirovu ju staviti u akvarij, uz REDOVITO mijenjanje vode kao da si stavio Akadamu (drži se te procedure i proći ćeš bez puno algi tijekom stabilizacije).
Biram uvijek ovo treće, jednom sam i 2. al' nije bilo značajno drugačije.
U svakom slučaju korisno je zemlju miješati s tresetom (kakvim god, radi rahlosti), vulkanitom, drobljenim lava kamenjem, stari aktivni ugljen iz filtera (ako nije bilo korišteno nakon lijekova), drobljenom pečenom glinom (cigla, ćup, crijep..max šaka za tebe) i čim sličnim što je jako porozno i gdje se mogu naseliti bakterije i što može razrahliti zemlju te ima visoki CEC. Takva pomiješana zemlja mora ti propadati kroz prste a ne biti kompaktna kao tijesto kad je suha.
U vezi izletavanja H2S iz podloge - podlogu lako ispikaš prije svake izmjene vode s pincetom ili čim sličnom. H2S izletava u većim mjehurićima i to prebrzo da bi se rastopio u vodi i naštetio organizmima a vodene biljke imaju prirodnu zaštitu protiv njega oko korijena, dakle nikakva novost za vodeni akvarijski svijet... Plinovi su normalni nusprodukti rada bakterija u podlozi.
Svaka kupovna zemlja sadrži i određenu količinu teških metala kao i doziranje mikroelementima (Seachem Trace, CSM + B, ...), a primjerice Ni je jako bitan prilikom sintetiziranja enzima ureaze u biljci koji joj omogućava da tijekom fotoperioda prvenstveno apsorbira amonijak, zatim nitrate, a i nitrite (no to ovisi o količini enzima u biljci, i o biljnoj vrsti).
Dakle dušikov ciklus nije jednosmjeran! Lako se nitrati vrate u amonijak ukoliko to biljkama ( i bakterijama) treba.
Ako imaš tvrdu vodu, tebi amonijak u tvom akvariju može doći do kritične i toksične količine prije nego nekome s mekom vodom i nemoj to smetnuti s uma tijekom stabilizacije akvarija i zasadi odmah velike potrošače makar ih kasnije nećeš zadržati (hygrophile, hydrocotyle, plutajuće po površini...) i doista redovito mijenjaj vodu na početku da ne bi pobrao staghorn i morao rezati inficirane listove na početnoj biljnoj masi. Anubiase, paprati i slično nemoj odmah ubaciti u tank jer će ti biljke radi ukorjenjivanja posisati koliko god fosfata uspiju naći pa ćeš dobiti i fuzz i točkastu odjednom (jer anubiasi i paprati žderu P) i vrag ti neće dati mira i počet ćeš nepotrebno s dodavanjem makroelemenata uz postojeću bogatu podlogu. Prva 3 mjeseca dovoljni su ti samo K i mikro, te CO2 ukoliko misliš gnojiti kroz vodeni stup. Za režim gnojenja imat ćeš 3 mjeseca mira da izabereš najbolje za sebe.
Naravno (neovisno o zemlji) očekuj ovim redom: diatomu i fuzz, končastu ako pretjeraš s mikro, da ti bilje stoji mjesec dana (radi prilagodbe), zatim točkastu, možda i zelenu prašnjavu ako ti bilje ždere puno Mg za rast...
I NE brkaj cirkulaciju u akvariju s protokom filtera. U vezi ovog prvog možeš samo pretjerati i naseliti si BBA koja voli amonijak, velike količine CO2 i jaki protok.
Oboružaj se ramshornima i kozama da smetneš čim više briga s uma. Alge su normalna pojava i misli na to od početka pa ih možda i nećeš vidjeti.
I daj si malo truda i prouči i ove linkove:
http://www.fishforums.net/index.php?/topic/299827-why-we-should-not-fishless-cycle-planted-tanks/http://dataguru.org/misc/aquarium/AmmoniaTox.html
Tema: Podloga od zemlje za cvječe (Posjeta: 5817 vremena)