scindapsus pitanja

[icek]

pozdrav



počeo sam pisati članak' o scindapsusu; najčešćoj i po mom mišljenu najboljoj
terariskoj biljci ...

i surfao sam po netu' i naišao na podatke koje sam i prije pročitao a nisam
znao izvor'

e sad nisam sve pronašao'



po mojem mišljenju vrlo kvalitetan lik;



http://www.anapsid.org/resources/edible.html



u kojem između ostalog piše;

Pothos što je eng. Scindapsus sadrži „oxalic acid“



…problem je da se sjećam gdje …ali da sam negdje' pročitao da ta kiselina
sprječava vezanje kalcija u tijelu gmaza…pa me zanima ako netko zna nešto više
o toj' oksalnoj kiselini i njenom djelovanju na „organizam“….



Pozdrav icekimam problem razlikovati ime scindapsus koje je kao' službeni Lat' odn' znanstveni naziv a često se navodi i kao Epipremnum aureum ???
pa ako netko može ponuditi rješenje

zahvalan icek

[icek]

monolog:

Štetna oksalna kiselina
 

Špinat ima i štetna svojstva. Naime, oksalne kiseline najviše ima u
peteljkama i rebrima listova, pa ih prilikom pripremanja treba
odstraniti. Štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam može se
ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom, jogurtom, kiselim
mlijekom i sirom. Oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka i stvara
nerastvorivi spoj kalcijev oksalat koji organizam izluèuje. Nitrati
podliježu brzoj oksidaciji (nastaju štetni oksidirajuæi nitrati -
nitrozamini koji su karcinogeni) te je potrebno špinat uvijek uzimati
svježe ubran i pripremljen.

 Stoga špinat ne smiju konzumirati bubrežni bolesnici jer se
kristaliæima oksalne kiseline mogu zaèepiti bubrežni kanali.
Kontraindiciran je i kod bolesti gihta, artritisa i reume, jer sadrži
dosta mokraæne i purinske kiseline, a ne smiju ga uzimati ni osobe koje
imaju kamence u žuèi ili bubregu, tj. mjehuru. Međutim, ni zdravim
osobama se ne preporuèa konzumiranje veæih kolièina špinata, osobito
kad je rijeè o dojenèadi. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se
fermentacijom, èak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrate pa su
poznata trovanja s odstajalim špinatom. Drugim rijeèima špinat se
priprema samo u onim kolièinama koje æe se odmah potrošit . . . .

http://www.hic.hr/zdrava-hrana34.htm

zahvaljujem Profa ..

[url]http://www.dietpharm.hr/?PiID=78&ItemSubID=24&back=2 4[/url]
uz to zanimljiv članak' o Kalciju...


Edited by: icek

[3nax]

Pozdrav Iceku i svima ostalima
 Ponukan tvojim zanimanje za ovu biljku malo sam istražio po knjigama i jedino kaj ti mogu reći da vlada poprilična zbrka u nomenklaturi po različitim autorima. Uglavnom se spominju vrste Scindapsu spp, Epipremnum spp, Pothos spp i Raphidophora spp.Ni samim botaničarima nije baš jasno o kojem se kad govori jer imaju vrlo sličan oblik rasta,oblik list ,staništa im se preklapaju a ivažan faktor identifikacije - cvijet i u prirodi se rijetko susreće.Epipremum se prodavao kao scindapsus do 1956 godine kad je prvi put viđen njegov cvijet! Kao sobne biljke zadržavaju svoj juvenilni oblik lista i rasta i gotovo nikad ne razviju odrasli oblik lista a kamo li da cvatu.Uz najpoznatiji oblik Epipremnumaureusa postoji nekoliko uzgojnih oblika koji se uglavnom razlikuju po boji šara na lisu,ponekad se može naići kod nas u trgovinama na Scindapsus pictus Za ostale zainteresirane u razlike posjetite vrlo dobar link vezan uz botaniku aroida ili ti kozlaca http://www.aroid.org
 Za sada toliko pozdrav

[icek]

Zahvaljujem 3nax

ponekad se osjećam kao da; „otkrivam toplu vodu“ …

sve mi je novo i sve me iznenađuje, a uzeo sam u zadatak' pisati članak' o biljci kojoj ime ne
razlikujem…strahi'….uvijek' me je sram' ne znanja, odnosno kako ću izgledati
tupav' ekipi koja stvarno kuži neko pitanje'

…

znam da nemaš' pristup u lektoriranje pa ću članak' postati ovdje;

- očito je da si „doma“ sa biljkama, ako se ne varam u prošlom susretu je bilo
pitanje bromelija ili orhideja …

Molio bi da ako si voljan napraviti neku „recenziju“ teksta koji je na lektoriranju;

………………………………………………………………………………………



SCINDAPSUS AUREUS



Porodica; Araceae



Potječe sa Solomonskih otoka i pripada pododici Araceae koja
uključuje više od 100 različitih vrsta (između ostalog difenbahiju i
filadendron)



Scindapsus je biljka penjačica (puzavac) srcolikih listova
koji su prošarani zlatno- žutim pjegama. Jedna je od najboljih biljaka za
terarije, vrlo je otporna i lagano se održava.

Drži se na svijetlom mjestu, ali ne odmah ispod reflektora (hot spot - basking spot)

Ako raste u sjeni izgubiti će prošaranost zlatno žutom bojom
i izrasti će samo jednolično zeleni listovi.

Vlaga ne smije biti niska pa se preporuča svakodnevno prskanje odstajalom
vodom', naravno treba izbjegavati i pretjeranu vlagu', konstantno „natopljena“
zemlja i vlaga u terariju mogu prouzročiti odumiranje mladih izboja'.

Naravno vlaga (u terariju) ovisi o temperaturi zraka, pa se u terarijima
građenim za životinje koje žive u pustinjskim uvjetima preporuča smještaj ove
biljke u hladniji' dio terarija.

Bitno je napomenuti da visoka vlaga i niža temperatura u terarijima građenim za
pustinjske vrste može dovesti do komplikacija dišnog sustava životinja i danje
komplikacije upale pluća, koja je dosta česti razlog umiranja gmazova u loše
dizajniranim' terarijima.

Stoga treba kontrolirati broj i veličinu Scindapsusa u terariu jel' velik broj
listova može uzrokovati povećanje vlage u cijelom terariju.

Scindapsus je umjereno toksičan, odnosno; sadrži određenu
količinu oksalne kiseline koja veže kalcij, no raznovrsnom prehranom i
povremenim dodavanjem vitaminsko mineralnih dodataka prehrani to se može
izbjeći, problem se uvećava kod iguana i biljojednih guštera koji u nedostatku druge hrane mogu pojesti veće
količine scindapsusa.

Scindapsus se razmnožava reznicama (pelcerima) duljine ~20cm koji se
vrlo lagano zakorjenjuju' kroz par tjedana u čaši odstajale vode, nakon čega se
presađuju u plitke i široke tegle.

Pogodan je za arborealne terarije, jel'
se uvija

[3nax]

Pozdrav
 Evo dodao bi nekoliko sugestija ...
Scindapsus nije baš najbolji izbor za pustinjske terarije jer je biljka sklona naglom isušivanju te gubi na svom izgledu te vrlo brzo igleda ofucano u pomanjkanju vlage.Uz pre suh zrak razvija smeđe rubove po listovima,a često je i novi izrast deformiran i sporo napreduje
 Zanimljiv oblik uzgoja može biti u hidrokulturi tj samo u vodi ,što vrlo dobro podnosi (opisano kao razmnožavanje).Čak je moguć kratkotrajan uzgoj kao akvarijske biljke .Naravno u hidrokulturi periodički dodajemo gnojivo s kojim moramo biti štedljivi ako želimo zadržati šare na listovima.Kod premale kolićine svijetlosti rast postaje izdužen,razmak listova velik a sami listovi manji.
 Biljka se sama hvata za površine arialnim korijenjem samo ako je površina vlažna.Svoje uzgajam na pozadini od kore drveta učvršćenoj na pozadini od kokosovih vlakana koja zadržavaju vlagu Slićno se može kupiti i u rasadnicima uzgojebe biljke na takvom štapu.Time se dobije prirodan oblik rasta tj svaki slijedeći list okrenut je prema izvoru svijetlosti i veći je ....zasad toliko

[icek]

HVALA 3nax
- posebno sam napomeno pustinjske guštere koji su "osjetljiviji" na povećanu vlagu u zraku' ... to je dosta delikatno pitanje'... čak' mislim da se scindapsus pokazao dobar za pustinjske guštere tipa Calyptratusa ili bradate, čak' i leoparda, mislim da se zaljevanjem jedne biljke ne može uzrokovati šteta nastala "svakodnevnim"(uvjetno) zaljevanjem' u nekoj manjoj teglici....ne znam ako netko "iskusniji" ima kakav prijedlog slobodno nek' predloži'
gnojenje je isto dosta delikatna tema osobno nisam nikada gnojio svoje biljke u terarijima već sam samo svake godine mijenjao zemlju'
problem je da neki gušteri znaju jesti zemlju iz tegli za cvijeće pa me strah da s time ne progutaju "otrovno" gnojivo (čak' i one štapiće koji se samo utaknu u zemlju)
sa gnojidbom terariskih biljaka nemam iskustva nikakvih jel' iz "sigurnosnih" razloga to nikad ne radim ... no to je dobro pitanje zato jel' klima terarija ubrzava rast biljke pa time i "osiromašuju" zemlju'...

-ostale sugestije prihvaćam i uvrstiti ću ih u ovaj tekst'
još' jednom zahvaljujem 3nax