(https://www.akvarij.net/forum/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.vecernji-list.hr%2Fsystem%2Fgalleries%2Fpics%2F050617%2Fhrv_alge.jpg&hash=6a0797cb52ed31b46ab5156b74efffa2c22b22b4) |
|
|
Za deset godina more će biti plavo, a dno posve zeleno, prekriveno jednom jedinom kulturom – algom Caulerpom racemosom – najcrnja su predviđanja dr. Vladimira Onofrija iz dubrovačkog laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Sizifov posao
Stručnjaci iz Instituta, Prirodo-matematičkog fakulteta i Nacionalnog parka Mljet danas će, naime, u novo istraživanje podmorja Mljeta u kojemu, unatoč dosadašnjim akcijama, najnovija alga ubojica ugrožava ulaz i dio Velikog jezera na Mljetu.
No, to je samo jedna od 35 lokacija dosad registriranih u Jadranu, na kojima osim racemose ne živi više nijedan drugi organzam.
– Mljetska su jezera jedino što još možemo spasiti, a ostalo što Bog da – tvrdi Onofri, ističući kako je, zahvaljujući slabim strujama i maloj raširenosti, algu još jedino tu moguće kontrolirati.
Prioritet je koraljni greben u Velikom jezeru, koji je najveći u Sredozemlju, ističe znanstveni novak dr. Ante Žuljević iz splitskog Instituta. No, riječ je o Sizifovu poslu jer se alga, unatoč crnim folijama kojima su je lani prekrivali i usisavanju, iznova vraća u jezero.
U uvali Gonoturska, kod Solinskog kanala koji povezuje jezero s otvorenim morem, njezino se stanište proteže na dubinu od 40 metara, a u uvali Sobre uzduž obalne linije od 11,5 kilometara.
– Caulerpa taxifolia, koje smo se toliko bojali, beba je prema racemosi – tvrdi dr. Onofri, objašnjavajući kako se prva, koja se širi isključivo sidrima i mrežama, zadržala tek u Starogradskom zaljevu na Hvaru.
Rast 2,7 cm na dan
Pošast racemose, koja je u nas prvi put primijećena 2000. godine, kod otočića Marinkovca u skupini Paklenih otoka, širi se pak puno većom brzinom – i morskim strujama. Proširila se i do Biševa, Visa i Vrsara, a provjeravaju se i novi lokaliteti u Dubrovniku ispod Gorice, oko Šipana, Lokruma, Konavala, Prevlake...
– Alga na niskim temperaturama mora miruje, a na temperaturama iznad 25 Celzijevih stupnjeva raste i 2,7 centimetara na dan, pa više nema tako velike folije kojom bismo je prekrili i uništili – kaže dr. Onofri, objašnjavajući kako ta “metastaza” raste i na pijesku, okomiti
|
|