Ožujak 28, 2024, 17:32:40 poslijepodneNajnoviji Član: [email protected]

Autor Tema: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema  (Posjeta: 11763 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« u: Srpanj 12, 2015, 00:08:11 prijepodne »
Pozdrav ljudi,evo nije me dugo bilo na forumu ali nadam se da nas ima jos koji cuvamo mravce. Prosla tema je bila zakljucana zbog razgovora o hvatanju matica iz prirode,pa molim lijepo da se NE prica o uzimanju mrava iz prirode nego samo o cuvanju mrava, kako tema opet nebi zaradila lock. Znaci ja sam tu za sva pitanja,moze u inbox ili ovdje na temi,meni svejedno.

Tu cu kopirat cijeli guide u jednom dijelu kako bi bio pregledniji. U njemu je sve napisano sto se tice najtezeg dijela osnutka kolonije,a dalje ide lakse. Tako da evo,nadam se da ovaj put mozemo sve po pravilima foruma izvesti.   :D

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #1 u: Srpanj 12, 2015, 00:11:20 prijepodne »
MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI-GUIDE

Ovo ce biti guide za one koji zele cuvati mrave kao kucne ljubimce. Cuvanje mrava moze biti vrlo jeftino, ali ponekad i skupo, ovisno o zeljama. U ovom guidu cu opisivati cuvanje kolonija po stadijima razvoja te sve sto trebate znati o njima.
Osobno cuvam mrave vec 6 godina te znam dosta o njima. Sve tehnike koje cu opisati u ovog guidu osobno koristim i imao sam dobre rezultate sa istima. Ogradujem se od Vaseg neuspjeha ako cete koristiti ove metode ali toga vjerojatno nece biti.

Generalni podaci o mravima :

Mravi (lat. Formicidae) su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama. Pripadaju redu opnokrilaca, dio su nadporodice žalčara (Aculeatoidea) iz podreda utegnutozačanih (Apocrita). U porodicu mrava se ubraja 16 podporodica s 296 poznatih rodova, u koje spada ukupno 12 445 do sada opisanih vrsta mrava. Kako sigurno postoji još puno vrsta koje nisu poznate, entomolozi procjenjuju ukupan broj vrsta na oko 15 000. Mravi se mogu naci na svim kontinetima osim Antarktike. Velika vecina vrsti mrava zivi u tropskim i suptropskim stanistima. Ukupno masa svih mrava cini 11% ukupne zemljine biomase. Ovaj podatak nam govori da su mravi izrazito korisni i neophodni za prirodu. Mravi se veoma razlikuju u velicini. Najmanji mrav je radnik vrste Solenopsis molesta. Dug je 0.3mm. Najveci mrav na svijetu je kraljica mrava vojnika iz roda Dorylus koja je duga 4cm.

Cuvanje mrava - nova kraljica

Ovdje cu poceti pisati o prvim stadijima kolonije. Neki od vas se pitaju: Kako da zapocnem sa cuvanjem mrava? Odgovor je: prva i najvaznija stvar je da nademo kraljicu(maticu). Matica je jedina zenka u koloniji koja je plodna i sposobna lijegati OPLODENA jaja. Naglasujem oplodena jaja jer iz neoplodenih jajasaca izlaze muski mravi koji sluze samo za oplodivanje zenki tijekom svadbenih letova. Radnici nekih vrsti mrava, npr. vrste iz roda Mymrecia (takoder rod sa najvecim radnicima na svijetu, oko 3.5mm) lijezu neoplodena jajasca koja su prva hrana malim licinkama. Vecina ljudi misli da je tesko naci maticu. Vjerujte mi, ako znate gdje i kada gledati vrlo je lagano. Osobno uhvatim oko 300 kraljica godisnje od kojih sacuvam samo mali dio. Nove neoplodene matice i muski mravi lete u takozvanim *svadbenim letovima* u kojima se pare sa krilatim mravima iz drugih kolonija. Svadbeni letovi se desavaju od ozujka pa do rujna, ovisi o vrsti mrava. Najbolje je traziti mrave poslije velikih kisa na tople dane sa malo vjetra. Na takve dane cete skoro sigurno naci kraljice. Ako uhvatite neoplodenu kraljicu necete dobiti koloniju. Vecina kraljica skine krila nakon parenja ali neke ih zadrze te ih skine u epruveti.

Ovako izgledaju kraljice sa krilima: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=iKetg1xg7eqVrM:&imgrefurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ants.htm&docid=3dnw8I1YrzwOTM&imgurl=http://www.flyfishusa.com/flies/ant-winged-carpenter-05.jpg&w=585&h=330&ei=7HVbULXuBsjCtAbcg4DIAg&zoom=1&iact=hc&vpx=184&vpy=462&dur=659&hovh=168&hovw=299&tx=199&ty=108&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=148&tbnw=227&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:36,s:0,i:184

Kada uhvatimo nasu kraljicu moramo je staviti u epruvetu sa vodom na kraju. Ovdje je slika takvog setupa: http://www.google.hr/imgres?num=10&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=WUx71YxMJr-JaM:&imgrefurl=http://forums.somethingawful.com/showthread.php%3Fthreadid%3D3474165%26userid%3D0%26perpage%3D40%26pagenumber%3D21&docid=xIzCHnLT0NallM&imgurl=http://i.imgur.com/E8A6Z.jpg&w=640&h=480&ei=hH5bUJ6dKojvsgbA5YD4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=274&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=142&tbnw=189&start=0&ndsp=45&ved=1t:429,r:22,s:0,i:140&tx=86&ty=105
Kao sto vidite na kraju epruvete nalazi se voda koja je blokirana vatom. Ta voda osigurava vlagu nasim mravcima tijekom prve godine njihova zivota. Kraljica se stavlja u takve setupe te je moramo pustiti oko tjedan dana da se navikne na svoj novi dom. Preporucljivo ih je staviti na toplo i u mrak kako bi se sto brze smjestile. Probajte ih ne gledati jedno tjedan dana da se smire.

Kraljice mrava se dijele u 3 skupine: potpuno klaustrialne kraljice, polu-klaustrialne kraljice i socijalni paraziti. Setup sa epruvetom je jedino efektivan kod potpuno klaustrialnih kraljica. Takve kraljice se nemoraju hraniti dok se prvi radnici ne rode. Umijesto hranjenja misici koje su koristile za letenje tijekom svadbenih letova pretvoree u energiju. Ti misici nisu vise potrebni jer je kraljica skinula krila prije pocetka kopanja rupe u kojoj ce poloziti prva jaja. Znaci ponavljam: potpuno klaustrialne kraljie NETREBAJU hranu dok se prvi radnici ne rode. Ako cete im nuditi hranu mogli bi ih iznervirati ili uplasiti. Jednostavno nemojte ih hraniti dok se ne pojave prvi radnici. OBILJEZJA POTPUNO KLAUSTRIALNIH KRALJICA: mala glava i ogroman abdomen(zadnji dio tijela).

Polu-klaustrialne kraljice moraju traziti hranu iznad povrsine zemlje prije nego sto im se prvi radnici izlegu. Ovo se smatra primitivan nacin osnutka kolonije. Kod ovakvih kraljica mozemo koristi setup sa epruvetom ali epruveta mora biti u nekoj kutijici u kojoj ce kraljica moci traziti hranu.  OBILJEZJA POLU-KLAUSTRIALNIH KRALJICA: velika glava koja im sluzi u lovu na male insekte i mali abdomen jer nemaju zalihe hrane kao potpuno klaustrialne kraljice.

 Treca vrsta kraljica su socijalni paraziti. Skupina socijalnih parazita nadalje se dijeli na 3 nacina paratisizma. Prvi su privremeni paraziti. Ovakve kraljice nadu koloniju domadara i preuzmu je. Nakon nekog vremena radaju se radnici socijalnih parazita koji se mogu brinuti sami o sebi. Druga vrsta su mravi pljackasi(slave-raiders). Ovi mravi su toliko evolucijarno razvijeni za pljackanje da sami nemogu traziti hranu i brinuti se za mlade. Takve vrste moraju konstanto pljackati druge kolonije i krasti im kukuljice iz kojih ce se razviti mravi koji ce im sluziti do kraja zivota. Primjer ovakvog nacina parasitizma je vrsta Polyergus rufescens. Treca vrsta su vrste mrava koji nemaju radnike nego samo kraljice ali ovakve su vrste iznimno rijetke i gotovo ih je nemoguce imati u zatocenistvu.  Nacin na koji kraljice socijalnih parazita osnuju koloniju je da nadu vec osnovanu koloniju svoga domadara te udu u nju, lociraju njihovu kraljicu i ubiju je. Tada salju propagadnu radnicima i natjerava ih da ju prihvate kao svoju kraljicu. Tada kraljica socijalnih parazita pocinje lijegati svoja jaja i nakon nekog vremena radnici socijalnih parazita zamijene sve radnike domadara. Ove kraljicu su JAKO teske za cuvanje i preporucam da ni ne pokusavate to u zatocenistvu. Nakon 6 godina iskustva cak i meni 99% vremena takve kraljicu umru. Vjerujte mi, rade ih nemojte ni uzimati. Kada steknete godine iskustva mozete pokusati. OBILJEZJA KRALJICA SOCIJALNIH PARAZITA: velike glave sa ostrim mandibelama kojima ubijaju kraljicu domadara.

Primjer potpuno klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=XXHD4hMYf1zz1M:&imgrefurl=http://myrmecos.wordpress.com/2010/04/04/prenolepis-queen/&docid=oIXy_LHAISnDkM&imgurl=http://myrmecos.files.wordpress.com/2010/04/imparis14.jpg%253Fw%253D500%2526h%253D333&w=500&h=333&ei=BHhbUOfbIMHatAa9poBo&zoom=1&iact=rc&dur=412&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=184&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:28,s:0,i:155&tx=87&ty=62
Mozete primjetiti velik abdomen u kojem su zalihe hrane i organi za proizvodnju jajasaca.

Primjer polu-klaustrialne kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=yC2Rz1UWLkIjtM:&imgrefurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/hooper.htm&docid=DsQOAlKMvHTvPM&imgurl=http://www.entomology.lsu.edu/faculty/hooper_files/HarvesterAntQueen.jpg&w=501&h=318&ei=J3lbUOn4Ac3ltQbKo4HwDQ&zoom=1&iact=hc&vpx=498&vpy=215&dur=77&hovh=179&hovw=282&tx=131&ty=66&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=127&tbnw=187&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73
Mozete primjetiti veliku glavu i mali abdomen.

Primjer kraljice socijalnih parazita: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=fRKbNgTeN3LUiM:&imgrefurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.html&docid=0y0iwUHTln4nQM&imgurl=http://www.myrmecos.net/formicinae/PolBre6.JPG&w=600&h=324&ei=53pbULa1MI3HsgaX_YC4DQ&zoom=1&iact=rc&dur=530&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=144&tbnw=216&start=0&ndsp=41&ved=1t:429,r:14,s:0,i:107&tx=101&ty=99
Mozete primjetiti veliku glavu sa ostrim mandibelama koje sluze da ubiju kraljicu domadara.

Nakon 3-20 dana u epruveti kraljica ce lijegnuti prva jajasca. Ta ce se jajasca razviti u licinke nakon 2-4 tjedna ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kraljica je konstanto cistiti licinke i jaja. Licinke ce jesti i presvuci se ukupno 3 puta te 4 put se pretvoriti u pupu. Stadij licinke je najkraci i traje od 1-3 tjedna, opet oviso o vrsti, temperaturi i vlazi. Treci stadij razvoja je pupa. Neke vrste mrava ne predu kukuljice nego metarmofozu obave nezasticeni. Stadij pupe traje od 2-4 tjedna, ovisno o temperaturi i vrsti mrava. Kada ce vasa kraljica imati pupe preporucam da joj date MALU kapljicu meda, ne vecu od njene glave. To ce jos dati energiju potrebnu za otvaranje kukuljica.

Primjer stadija pupe vrste mrava koja prede kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=gBQXP_q14VqNxM:&imgrefurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/index.php/photos/8373&docid=-U8H6xCJfR2SMM&imgurl=http://www.freenatureimages.eu/animals/var/resizes/Hymenoptera,%252520Bijen,%252520Wespen%252520%252526%252520Mieren,%252520Bees,%252520Wasps%252520%252526%252520Ants/Lasius%252520niger,%252520Black%252520Garden%252520Ant/Lasius%252520niger%2525202,%252520Zwartbruine%252520wegmier,%252520cocoons,%252520Saxifraga-Pieter%252520van%252520Breugel.jpg%253Fm%253D1306785547&w=640&h=406&ei=8nxbUKOPGYjetAaq_YDwCA&zoom=1&iact=hc&vpx=535&vpy=214&dur=2453&hovh=179&hovw=282&tx=124&ty=122&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=107&tbnw=168&start=0&ndsp=44&ved=1t:429,r:2,s:0,i:73

Primjer stadija pupe vste mrava koji NE predu kukuljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=OSNmGIJRag-2ZM:&imgrefurl=http://www.antzzz.org/fourmis.php%3Ffourmis%3Dfourmis_developpement%26stade%3Dnymphe&docid=vTosRDF2JhmHEM&imgurl=http://www.antzzz.org/images/encyclopedie/nymphe.jpg&w=382&h=271&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=191&vpy=165&dur=394&hovh=169&hovw=233&tx=132&ty=111&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=145&tbnw=193&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:0,s:0,i:64

Ovako ce izgledati vasa kraljica nakon par tjedana u epruveti: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=AGKc-jIR8JxfFM:&imgrefurl=http://antfarm.yuku.com/topic/9990&docid=Ubz0WvCyvNfogM&imgurl=http://i655.photobucket.com/albums/uu272/Ctthacker/C_pennsylvanicus_rl/4321.jpg&w=1022&h=413&ei=Jn1bUOvyMsbRtAaypoGADA&zoom=1&iact=hc&vpx=923&vpy=504&dur=4832&hovh=143&hovw=353&tx=150&ty=68&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=92&tbnw=228&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:22,s:0,i:136

MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI-GUIDE 2.dio

Vrste prigodne za pocetnike

Do danasnjeg dana znastvenici su opisali 12 445 vrsti mrava. Moramo znati da puno vrsti mrava su nemoguci ili jako teski za cuvanje u zatocenistvu. Za primjer uzmimo mrave rezace listova (leafcuter ants) iz roda Atta i Acromymrex. Vrste koje pripadaju ovim rodovima dolaze iz tropskih predjela gdje se temperatura krece od 28-32 stupnja Celzija, a vlaga je konstantna 90%. U tim uvjetima ovi mravi sijeku lisce biljaka te ih unose u svoj mravinjak. Tamo manji radnici zvacu listove i koriste ih za uzgajanje posebne vrste gljivica kojom se hrane. Razinu temperature i vlage nije problem postici. Problem je u tome sto se ovakve kolonije sastoje od 3-8 milijuna jedinki, a mravinjaci ovakvih mega kolonija zauzimaju ogromne prostore. Vjerojatno bi trebali imati oko 20 metara kvadratnih pretvorenih u ogroman terarij kako bi oni imali dosta mjesta. Vecina nas si to nemoze priustiti. Drugi primjer su mravi vojnici (army ants) iz porodica Cheliomyrmecin, Ecitonini, Aenictini i Dorylini. Ovi mravi nemaju stalan mravinjak nego se stalno sele u ogromnim kolonama od 3-5 milijuna jedinki. U nekim zooloskim vrtovima su ih uspjesno drzali na prostorima od 60m kvadratnih ali ne dugo.

Vrste koje su prigodne za pocetnike moraju biti sjedilacke (imati jedan mravinjak i ne seliti se), srednje do velike velicine jer mali mravi pobjegnu kroz vrlo male rupice, biti neotrovni te neosjetljivi.

NAJBOLJA vrsta za pocetak je Lasius niger. Vjerojatno ste svi vidjeli ovoga mrava bar jednom u zivotu, a neki ga vidaju svakodnevno. Mali crni mrav iz vaseg vrta velik oko 4mm. Postoje i malo veci crni mravi Formica fusca ali oni su 6mm dugi i nesmijemo ih mijesati sa Lasius nigerima. Vrsta Lasius niger vrlo je lagana za pronaci, osobno svake godine svjedocim desetcima svadbenih letova. Kraljice ove vrste su oko 9mm velike i tamno smede su boje. Obicno imaju svadbene letove kroz cijelo ljeto.
Sada se pitate: zasto je ova vrsta toliko dobra za pocetnike? Ovo je odgovor: kolonije rastu jako brzo, moja kolonija od ove godine vec ima oko 100 mravaca, sljedece godine ocekujem oko 1000 mrava u koloniji. Takoder su neagresivni i nemaju zalac. Mogu spricati mravlju kiselinu ali skoro nikada to ne rade. Pokusati ce ugristi ali ugriz nije bolan. Svima preporucujem da pocnu sa ovom vrstom. Kraljice ove vrste su potpuno klaustrijalne sto ih cini laganima za cuvanje. Radnici su svi iste velicine, oni su monomorfni. Postoje i polimorfne vrste koje imaju nekoliko velicina radnika i vojnika. Nakon 2 mjeseca Vasa kraljica ce imati oko 15 radnika. NAPOMENA :u rodu Lasius postoje mnoge vrste koji su socijaln paraziti, npr. Lasius claviger i Lasius umbratus. Kao sto sam i prije rekao ovakve vrste nisu prigodne za pocetnike. Pogledajte na googlu slike i bit ce vam jasno kako ih raspoznati. Vrsta Lasius niger obozava slatku hranu. Jedu med, secernu vodu, mrvice od torte, nekada zele itd. Naravno moramo im osigurati proteine u obliku mrtvih kukaca. Prije nego sto hranimo nase kolonije kukcima pozeljno je umociti kukce u kipucu vodu na par sekundi da se ubiju svi nametnici i grinje na njima.

Slika Lasius niger kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=WebUN6S1DB0keM:&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lasius_Niger_wingless_queen.jpg&docid=W8zaVfGB6v6b5M&imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4c/Lasius_Niger_wingless_queen.jpg&w=800&h=600&ei=ZSFcUNDbJM_ltQbKu4CYCw&zoom=1

Slika Lasius niger radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=1P2IWTMjrCrCrM:&imgrefurl=http://users.v-lo.krakow.pl/~locutus/data/lasius.niger.html&docid=gRXoVbkkFhPHdM&imgurl=http://users.v-lo.krakow.pl/~locutus/ln2.jpg&w=600&h=447&ei=sCFcUPf_OsbitQbHh4GoCA&zoom=1&iact=hc&vpx=186&vpy=310&dur=304&hovh=194&hovw=260&tx=116&ty=115&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=148&tbnw=192&start=0&ndsp=43&ved=1t:429,r:8,s:0,i:92

Kada ste uspjesno svladali cuvanje ove vrste mozete prijeci na malo kompliciranije vrste iz rodova Formica i Camponotus. Vrste iz roda Formica trebaju vrlo slicne uvjete kao Lasius niger ali su puno brze, vece, i mogu spricati mravlju kiselinu. Takoder vrste kao Formica rufibarbis (trenutno imam koloniju ove vrste) JAKO su agresivni i svako malo cete biti pospricani kiselinom pH vrijednosti 1. Mislim da mozete zakljuciti kako ovo nije bas najugodnije iskustvo. Vrste iz roda Formica su 6-10mm veliki. Kraljice su oko 10-12mm.
Kolonije rastu sporije nego kod Lasius nigera. NAPOMENA: u rodu Formica postoje brojne vrste socijalnih parazita. Primjeri su Formica rufa i Formica pergandei. Ponavljam, ovakve vrste nisu primjerene za pocetnika.

Slika Formica rufibarbis kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=Db0xnCRt7Zn01M:&imgrefurl=http://formsanguineatpe.canalblog.com/albums/formica__serviformica__rufibarbis___elevees_/photos/61234675-dsc_5984.html&docid=vhzm4GjXd9dG_M&imgurl=http://storage.canalblog.com/14/75/791356/61234675.jpg&w=800&h=559&ei=hCVcUKWvGYiPswb_pIFw&zoom=1&iact=hc&vpx=574&vpy=639&dur=741&hovh=188&hovw=269&tx=154&ty=103&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=220&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:28,s:0,i:159

Slika Formica rufibarbis radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=y_VcrkeDT6aefM:&imgrefurl=http://bussorah.3owl.com/busjan07.html&docid=orUF9z00Sy3QWM&imgurl=http://bussorah.3owl.com/busjan07_files/0,,389235,00.jpg&w=300&h=199&ei=qSVcUJy8NoHbtAbRsYG4DQ&zoom=1&iact=hc&vpx=760&vpy=496&dur=1497&hovh=159&hovw=240&tx=123&ty=77&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=187&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:20,s:0,i:134

Treci rod pogodan za malo naprednije je Camponotus. Puno ljudi ih voli jer osim radnika u kolonijama postoje i jedninke sa velikim glavama, 'vojnici'. Ovakve jedinke sluze za rezanje velike hrane i pohranjivanje tekuce hrane, a ne za obranu kao sto mnogi misle. Ovakve jedinke su vrlo vazne i 'skupe' za produkciju sto se tice proteina te ih kolonija pokusava maksimalno sacuvati. Takoder vrste iz ovog roda su jako velike, radnici su oko 1.5cm a kraljice do 2cm. Osobno imam koloniju najveceg mrava u Europi, Camponotus ligniperdus.
Vrste iz ovog roda vole suha gnijezda i nastanjuju se u drvu. To je potencijalni problem ako pobjegnu iz terarija. Kolonije ovih vrsta rastu jako sporo. U prvoj godini bit ce samo oko 10 radnika. Takoder bilo bi pozeljno grijati dio terarija ako cemo cuvati ove vrste jer im je razvoj na niskim temperaturama jako spor.

Slika Camponotus lignperdus kraljice: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=gbf6b5erlbl4yM:&imgrefurl=http://www.meloidae.com/en/pictures/7566/&docid=nfqU4P9GBLjz5M&imgurl=http://data.meloidae.com/zivocichove-00110/Hymenoptera%252520189.JPG&w=680&h=453&ei=kidcUKiDGYXdtAaAlIFo&zoom=1&iact=hc&vpx=1429&vpy=161&dur=1834&hovh=183&hovw=275&tx=181&ty=109&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=146&tbnw=200&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:6,s:0,i:85

Slika Camponotus ligniperdus radnika: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=_ChcMbDa867ibM:&imgrefurl=http://flickrhivemind.net/Tags/camponotus/Recent&docid=D1VPUeb05_VABM&imgurl=http://farm8.static.flickr.com/7078/7177808197_946698ba8f.jpg&w=500&h=342&ei=yCdcULzjJcbPtAbDv4CgDQ&zoom=1&iact=hc&vpx=1435&vpy=579&dur=911&hovh=186&hovw=272&tx=100&ty=89&sig=102419482407330972027&page=2&tbnh=147&tbnw=196&start=42&ndsp=51&ved=1t:429,r:15,s:42,i:250

Slika Camponotus ligniperdus 'vojnika': http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=RtjnUo9Np5uIXM:&imgrefurl=http://photos.fourmis.free.fr/media/95/&docid=ggi0TYNgoU4VaM&imgurl=http://photos.fourmis.free.fr/media/95/major_camponotus_ligniperdus_2.jpg&w=617&h=667&ei=kydcUJ7kIs3IsgbUsoCIDg&zoom=1&iact=hc&vpx=1146&vpy=614&dur=2458&hovh=233&hovw=216&tx=124&ty=149&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=151&tbnw=140&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:29,s:0,i:162


MRAVI KAO KUCNI LJUBIMCI - GUIDE 3. Dio

Ovaj guide ce sadrzavati informacije o stadiju kolonije od pojave prvih radnika do prve hibernacije. U ovom stadiju vecina ljudi napravi nekakvu pogresku te ubije ili osteti koloniju.

Prvo hranjenje

Kada vasa kraljica dobije prvih par radnika trebali bi ih poceti hraniti. Oko tjedan dana nakon sto se prvi radnik izlijeze iz kukuljice trebali bi ponuditi malo meda Vasim mravima. Kapljica mora biti jako mala, inace ce se mravi utopiti. Najlaksi nacin je da uzmemo drveni stapic za raznjice te vrhom uzmemo malo meda te im damo kapljicu promjera 1-2mm. Pozeljno je staviti med sto dalje od mrava i jajasaca kako bi smanjili mogucnost utapanja larvi i kraljice. Kada prvi radnik nađe kapljicu meda prvo ce popiti koliko moze. Mravi imaju 2 zeluca, jedan za vlastite potrebe te jedan za dijeljenje hrane sa drugima. Ukoliko ima jos radnika, prvi mrav koji je pronasao hranu kemijskim signalima reci ce drugim radnicima gdje je hrana te ce jos radnika doci do meda. Vjerovatno cete vidjeti mrave kako se 'ljube', to je pojava koja se naziva trophallaxija. Ovom metodom mravi prenose tekucu hranu usta na usta.  Takoder radnici ce poceti jako hraniti kraljicu i njen abdomen ce se jako povecati.  Kraljicini organi za proizvodnju jajasaca ce poceti raditi 'punom parom'.

Slika trophallaxije: http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://myrmecos.net/wp-content/uploads/2009/10/obscuripes10.jpg&imgrefurl=http://myrmecos.net/2009/10/19/trophallaxis/&h=333&w=500&sz=79&tbnid=nqDWlETggQCM1M:&tbnh=80&tbnw=120&zoom=1&usg=__NYoXWrGCIrznXHW5l2zSnM2KBBA=&docid=RPRID4-pru0svM&hl=hr&sa=X&ei=SLVwUOeCCcnGtAafmYFg&ved=0CDIQ9QEwAw&dur=303

Sada nasi mravci imaju dosta energetski bogate hrane te ce biti siti sljedecih tjedan dana. Tjedan dana nakon hranjenja sa medom trebamo im ponuditi izvor proteina; kukce. Najbolje je uzeti npr malu nimfu zohara  te je na par sekundi umociti u kipucu vodi kako bi je humano ubili te uklonili sve grinje i nametnike sa nje. Onda cemo uzeti skare i prepoloviti je na pola jer su prvi mravi u koloniji uvijek manji i slabiji od mrava koji ce doci nakon njih. Radnici ce popiti sokove iz kukca, a tvrde dijelove dati licinkama. Naime mravi nemogu zvakati, mogu samo piti tekucu hranu. Licinke mrava, naprotiv, mogu zvakati ali ne piju tekucu hranu. Nakon sto licinka prozvace tvrdu hranu ona ce tekuci ostatak dati radnicima. Ovo ce nasu malu koloniju opskrbiti proteinima. Proteini su vazni za pravilan rast i razvoj licinki te za proizvodnju jajasaca od strane kraljice. Ako ne uspijemo nasoj koloniji dati dovoljno proteina kraljica ce prestati lijegati jaja te ce biti puno manje licinki. Ako duze vrijeme koloniji fali proteina cijela kolonija ce umrijeti. Pozeljno je da nasim mravima dajemo sto vise razlicitih izvora proteina, kao sto su zohari,brasnari,fobasi,razni pauci iz naseg vrta,ose,strsljeni itd. Nemorate se bojati otrova kod otrovnih kukaca, mravi dobro znaju da to nije dobro za njih i izbjegavati ce ga.
Po meni jedan od najzanimljivijih dijelova cuvanja mrava je hranjenje zivim plijenom. Ovo mozemo raditi tek kada nase kolonije imaju dosta radnika te se mogu boriti sa plijenom. Koordinacija i strategija mrava ce Vas oduseviti. Oni su savrseno sinkronizirani. Kroz vise navrata davao sam im zive pauke. Dok bi jedni radnici drzali paukove noge drugi bi ga spricali kiselinom. Neki ne podrzavaju ovaj nacin hranjenja ali on je najprirodniji za mrave.

'Outworld'

Kako kolonija raste u brojevima radnika zahtijevati ce vise hrane. Potrebno je redovito hranjenje nase kolonije kako bi se pravilno razvijala. Kada u koloniju bude 20-30 mrava hranjenje u epruvetu ce postati problem iz dva razloga. Prvi je taj sto ce radnici pocet trcat po epruveti cim osjete male vibracije te bi nam mogli pobjeci. Drugi razlog je sto kolonije s takvim brojem mrava pocinju traziti hranu na povrsini. Kako bi smanjili rizik od bjega mravaca i smanjili im stres, epruvetu sa kolonijom cemo staviti u 'outworld'. To je kutija sa pijeskom ili nekakvom podlogom na dnu koja je ukrasena raznim biljem, kamenjem itd. U ovoj kutiji ce nasi mravci traziti hranu.
Ono sto mi moramo raditi je bacati mrtve kukce svakih 5-7 dana u outworld te davati im meda svakih 3-4 dana. Ako ne pojedu med u roku od 1 dana nemojte im vise davati.  Mravi ce prirodno traziti hranu i naci ce kukce te med, pozvati jos radnika upomoc, i odnjesti hranu natrag u koloniju. Svakih par dana moramo ocistiti ostatke hrane iz outworlda kako plijesan nebi ubila nase mravce. Takoder moramo osigurati da mravi nemogu izaci iz outworlda. Najbolje je koristiti kutije sa sigurnim poklopcem iz kojih mravi nece moci pobjeci.
Jedna stvar koju sam osobno primjetio je da sto kolonija ima vise zaliha hrane slati ce manje radnika da istrazuju. Ako radnici i kraljica postanu gladi ili nestane proteina vise mravi ce istrazivati po outworldu. Ovo je lagan nacin da odredimo kada su spremni za hranjenje.

Slika outworlda: http://www.google.hr/imgres?um=1&hl=hr&sa=N&biw=1920&bih=976&tbm=isch&tbnid=Plxz8ZKJkmFMRM:&imgrefurl=http://antscanada.com/products-page/ant-habitats/habitat-outworld-rainforest&docid=tU7xPrKUlhBh9M&imgurl=http://antscanada.com/wp-content/uploads/2012/09/rainforest-1.jpg&w=682&h=371&ei=c7VwUKGrCojssgb7hYHADg&zoom=1&iact=rc&dur=327&sig=102419482407330972027&page=1&tbnh=103&tbnw=189&start=0&ndsp=42&ved=1t:429,r:9,s:0,i:95&tx=76&ty=26

Vecina Vas se pita: kada cemo nasu koloniju prebaciti u pravo gnijezdo? Ja svoje kolonije prebacujem u gnijezda nakon prve hibernacije. Kada izadu iz hibernacije kraljice ce poceti lijegati ogromnu kolicinu jajasaca te ce kolonija uskoro 'eksplodirati' u brojevima radnika. Kada su kolonije u epruvetama zauzimaju manje mijesta tijekom hibernacije od kolonija u velikim gnijezdima. Nesmijemo brzati sa prebacivanjem jer ako je kolonija premala osijecati ce se nesigurno u velikim gnijezdima.

Hibernacija-kako, kada i gdje?

Sto je hibernacija? Kada mravi hiberniraju? Jeli potrebno hibernirati mrave?  Koje su posljedice ako ne hiberniram mrave? Koliko dugo mravi hiberniraju?  Tijekom moje prve godine cuvanja mrava imao sam desetke pitanja u vezi hibernacije. Nisam znao sto moram napraviti sa mravima i gdje ih staviti. Danas znam ove odgovore. Ovim cu vam pomoci kako bi i vi uspjesno hibernirali svoje kolonije. Hibernacija je stanje u kojem mravi uspore svoj organizam te se prestanu kretati i jesti. Hibernacija nastupa kada dode hladnije vrijeme. Znam da bi vecina ljudi htjela da mravi ne hiberniraju te da su aktivni cijele godine. Nazalost to nije tako. Mrave nemozemo prevariti visokim temperaturama te ih 'nagovoriti' da ne hiberniraju. Oni u sebi imaju 'bioloske satove' te tocno znaju kada bi trebali hibernirati. Za vrste iz nase okoline hibernacija zapocinje oko pocetka 11. Mjeseca.  Moji mravi ce ici u hibernaciju 01.11 te cu ih izvaditi 01.03. sljedece godine. Nase mravce moramo hibernirati na temperaturi od 6-14 celzijevih stupnjeva. Nesmijemo ici nize od ovoga jer bi se mravi mogli smrznuti te uginuti. Mravi netrebaju jesti tijekom hibernacije ali moraju imati vlagu.  Ako imate garazu ili nekakvu sobu bez grijanja, to je idealno mijesto za hibernaciju. Takoder nase kolonije tijekom ovog vremena MORAJU biti u mraku.  Neki od vas se pitaju: kako ce mravi izdrzati 5 mjeseci bez hrane?! U prirodi mravi 5 mjeseci nista ne jedu te kada dode toplije vrijeme moraju brzo naci hranu da ne uginu. Ono sto ja volim napraviti je 1 mjesecno mrave donjeti na topliju temperaturu ( ne brinite, ovo je potpuno prirodno za njih, postoje i topliji dani tijekom zime ) te im dati kapljicu meda. Ovo ce im dodatno napuniti rezerve te ih pripremiti za zimu. Kada mrave izvadimo iz hibernacije moramo ih dobro nahraniti jer ce biti jako gladni.Ako odlucimo ne hibernitari mrave kraljica bi mogla prestati lijegati jaja te bi kolonija propala. Nakon toga ih selimo u prava gnijezda, sto ce biti  opisano u sljedecem guidu.

KRAJ

Offline zoingz

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 16
  • Spol: Muški   Dob: 32
  • Lokacija: Kutina
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #2 u: Srpanj 18, 2015, 09:55:47 prijepodne »
Evo jedne od mojih kolonija


Camponotus vagus


Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #3 u: Srpanj 18, 2015, 14:01:13 poslijepodne »
Koliko je stara kolonija i u kakvom ih gnijezdu drzis? Ove godine nikako nisam mogao naci Camponotuse,nikako da kraljicu nadem..vise srece iduce godine nadam se ;)

Offline zoingz

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 16
  • Spol: Muški   Dob: 32
  • Lokacija: Kutina
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #4 u: Srpanj 18, 2015, 16:28:43 poslijepodne »
Matica je od proslogodisnjih letova, imala je samo 5 radnika prvu godinu ali zbog problema s kondenzacijom u proslom outworldu nažalost 4 su se utopila, i ostao je samo jedan, i do prije 2 mjeseca su matica i radnik bili sami ali sa puno jaja. Sada ih ima oko 35.

Trenutno su u 3D-printanom gnijezdu dimenzija 10.5x10.5 cm (cini se malo ali ima stvarno puno mijesta) koje u 2 sobe ima mrežicu ispod koje je vlažna vata za vlagu.

Napravio sam staklenu kocku 30x30x30 koja na prednjoj strani ima izrezbarene komore u itungu, ali bilo je preveliko za malu koloniju pa sam napravio ovo manje i za sada napreduju odlicno.

Formikarij ima ulaze s 2 strane na jednoj je epruveta u kojoj su do nedavno bili, a sa druge je outworld u kojem ima posudica za med i jedna u koju im stavljam insekte.

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #5 u: Srpanj 19, 2015, 00:02:43 prijepodne »
To mi gnijezdo izgleda kao Hybrid nest od Antscanada-e. Jesi kupio tamo ili sam radio? Imas jos neke kolonije i matice osim ove mozda?

Offline viktori

  • Trade Count: (+4)
  • Punopravni član
  • ****
  • Postova: 744
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #6 u: Srpanj 19, 2015, 07:27:54 prijepodne »
Fantasticna tema!

Moze jos fotki kolonija?

Offline zoingz

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 16
  • Spol: Muški   Dob: 32
  • Lokacija: Kutina
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #7 u: Srpanj 19, 2015, 22:18:07 poslijepodne »
Evo prvobitni formikarij+outworld u jednom 30x30x30 cm

Ovaj silikonski rub se uživo ne kuži tolko kolko je jako naglašen na slici.

Ovaj plasticni gore sam radio prema HybridNestu, jer za jedan njihov sa poštarinom napravim preko 10 ovakvih. Samo printer je homemade pa je bio problem sa rupama za spajanje cijevi u gnijezdo ispale su manje nego predvidjene i ovalnog oblika tj. nije savršena kružnica.
« Zadnja izmjena: Srpanj 19, 2015, 22:24:43 poslijepodne od zoingz »

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #8 u: Srpanj 20, 2015, 23:24:22 poslijepodne »
Super izgleda,kad kolonija poraste bit ce zakon.  :up:
Post-at cu fotke jedne zanimljive pojave koja se dogada gotovo samo u zatocenistvu u starijim kolonijama,cim nadem solidan fotic i slikam par slikica:)

Offline Werther

  • Trade Count: (+2)
  • Punopravni član
  • ****
  • Postova: 1190
  • Spol: Muški   Dob: 48
  • Lokacija: München
    • Betta Svijet
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #9 u: Srpanj 23, 2015, 08:44:41 prijepodne »
Zanimljiva tema, kao i prošli put! :up:

Daj malo pojasni taj dio oko legalne nabave matica, gdje se one zapravo mogu kupiti/nabaviti? Da li u pet centrima ili preko interneta ili...? U kojim dijelovima svijeta je cijela priča raširena? Ja sam to recimo prvi put kao klinac vidio u starim američkim filmovima. Koliko je to prošireno u Europi? Ima li pet centara koji ih nude u prodaji? -?

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #10 u: Srpanj 24, 2015, 18:01:55 poslijepodne »
Zanimljiva tema, kao i prošli put! :up:

Daj malo pojasni taj dio oko legalne nabave matica, gdje se one zapravo mogu kupiti/nabaviti? Da li u pet centrima ili preko interneta ili...? U kojim dijelovima svijeta je cijela priča raširena? Ja sam to recimo prvi put kao klinac vidio u starim američkim filmovima. Koliko je to prošireno u Europi? Ima li pet centara koji ih nude u prodaji? -?

U Europi ima firmi koje prodaju matice i ostalu opremu za mravce i to dosta. U Njemackoj je to dosta rasireno,naime bio sam u Berlinu gdje postoji Pet shop samo za mrave. Udes unutra i biras matice i male kolonije u epruvetama ili malim plasticnim kutijama ako su malo vece. Takoder imaju izlozene kolinije raznih egzoticnih mrava,zanimljivo je za vidjeti. Zove se Antstore i oni imaju internet kupovinu za matice i opremu. U vise sam navrata narucivao od njih i zadovoljan sam bio svaki put. Jedini je problem dostava jer nekad zna biti vise nego cijena samih mrava. World of Ants i Ants Kallyta (googlajte) takoder prodaju mrave online. Te 3 firme bi vam ja preporucio.

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #11 u: Srpanj 24, 2015, 22:12:52 poslijepodne »
Evo jedne zanimljive pojave u svijetu mrava. U privitku se nalazi slika mrava vrste Pheidole noda. Ova je vrsta monogamna (ima jednu maticu po koloniji),ali na slici vidimo 4 matice (označene žutom bojom). Plavom bojom je označen 'ratnik' čiji je zadatak rezanje hrane i pohrana tekućine,kao sto sam i napisao u guide-u.

Pitanje: ako je ova vrsta monogamna,kako to da su na slici 4 matice unutar iste kolonije?

Kada kolonije postignu određen broj jedinki,najčešće nakon nekoliko godina, one počinju 'proizvoditi' krilate ženke i mužjake. Oni, zajedno sa krilatim jedinkama drugih kolonija, lete u svadbenim letovima, pare se te pokušavaju osnovati nove kolonije. Tada ciklus počinje ispočetka.

Svadbeni letovi su u prirodu pokrenuti raznim faktorima,kao što su vlaga u zraku,temperatura,jačina vjetra,padaline itd.. Kada su ovi faktori povoljni sve će kolonije na nekom području u isto vrijeme 'pustiti' krilate jedinke da lete te tako povečati sansu da ce bar neke od mladih matica osnovati koloniju. Međutim,u zatočenistvu su ovi faktori više manje konstanti. Mravi će jako rijetko pokušati letjeti u svadbenim letovima. Osobno mi se to nikad nije dogodilo.

Pošto krilate ženke i mužjaci nemogu poletjeti,to jest nemaju razloga iliti poticaja (stalna temperatura,vlaga itd..) oni ostaju u gnijezdu. Tamo ih radnici nakon nekog vremena ubijaju. Iz mog iskustva to su prvo mužjaci pa tek onda ženke. No,ovdje dolazi do zanimljive pojave. Buduće matice,krilate ženke, koje se nisu oplodile jer nisu izasle na svadbene letove, imaju 'izbor'. Ili će biti pojedene od strane svoje kolonije,ili će se početi ponašati kao radnici.

Naime krilate ženke skidaju krila te se počinju ponašati kao i drugi mravi u koloniji,iako su genetski predodređene da budu matice. One će čistiti gnijezdo,hraniti ličinke, čistiti maticu i jajašca te kad budu starije i trazžti hranu izvan gnijezda. Na taj način one su sigurne da neće postati hrana svoje kolonije.

Ostali ih mravi ne smatraju prijetnjama jer nisu oplođene te imaju isti miris kao i svi ostali radnici u koloniji. Kada bi se oplođena ženka vratila u svoju koloniju ona bi bila ubijena od strane radnika.  Naime,kada se matice oplode one počinju izlučivati poseban miris koji će poprimiti njihova buduća kolonija. Na taj način mravi znaju kojoj koloniji pripadaju. U navedenom slučaju ženke imaju isti miris kao i ostatak kolonije te ih ostali mravi vide kao 'normalne' radnike.Naime mravi većinom komuniciraju mirisima, takozvanim feromonima koje izlučuju. Znanstvenici su našli oko 20 različitih mirisa kojima mravi komuniciraju.

Ovo se pojava čini brutalnom ali to je način da kolonije istjeraju krilate jedinke na parenje u prirodu. U prirodi krilate jedinke koje odbijaju poletjeti također postaju hrana,ali se to u zatočenistvu događa konstanto zbog nemogučnosti svadbenih letova.

Evo nadam se da sam Vam malo približio jednu zanimljivu pojavu kojoj sam osobno mogao svjedočiti.  :)

Slike su u privitcima. Ispricavam se sto sam postao 2 puta istu sliku..
Takoder isprike zbog kvalitete,ali slikano je mobitelom.

Offline Werther

  • Trade Count: (+2)
  • Punopravni član
  • ****
  • Postova: 1190
  • Spol: Muški   Dob: 48
  • Lokacija: München
    • Betta Svijet
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #12 u: Srpanj 30, 2015, 10:18:21 prijepodne »
U Europi ima firmi koje prodaju matice i ostalu opremu za mravce i to dosta. U Njemackoj je to dosta rasireno,naime bio sam u Berlinu gdje postoji Pet shop samo za mrave. Udes unutra i biras matice i male kolonije u epruvetama ili malim plasticnim kutijama ako su malo vece. Takoder imaju izlozene kolinije raznih egzoticnih mrava,zanimljivo je za vidjeti. Zove se Antstore i oni imaju internet kupovinu za matice i opremu. U vise sam navrata narucivao od njih i zadovoljan sam bio svaki put. Jedini je problem dostava jer nekad zna biti vise nego cijena samih mrava. World of Ants i Ants Kallyta (googlajte) takoder prodaju mrave online. Te 3 firme bi vam ja preporucio.
Ovo za Njemačku mi zvuči zanimljivo. Baš sam se vratio iz Münchena, ali bio sam prekratko da bih još i mrave tražio. Ali bit će prilike drugi put, ako i tamo ima kakav dućan s mravima.

Pregledao sam stranice koje si spomenuo, stvarno nema čega nema. Imam još jedno pitanje. Što kad jednom kolonija postane prevelika? Ili se to povećanje broja jedinki nekako kontrolira? Što ako se primjerice moraš preseliti i prestati baviti s mravima, koje su ti onda mogućnosti za njihovo zbrinjavanje/udomljavanje?

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #13 u: Srpanj 31, 2015, 15:17:37 poslijepodne »
@Werther nisam siguran dali postoji takav shop u Münchenu,trebalo bi prooguglati.

Ovo je odlicno pitanje,sto sa kolonijom kada postane prevelika ili se nemozemo vise brinuti oko nje. Velicina kolonije se donekle moze kontrolirati kolicinom hrane i velicinom gnijezda u kojem ih drzimo. Sto se tice velicine gnijezda to nebi trebao biti problem jer mnogo mrava stane u mala gnijezda,oni vole biti 'stisnuti' u malim prostorima. Tako da cak i ako jedna kolonija postane jako velika ona nece zauzimati previse prostora,pogotovo ako su u pitanju mravi manje velicine. O tome treba voditi racuna prije nabavka kolonije,informirati se o vrsti i velicini kolonija koje te vrste imaju. U guideu sam naveo primjer mrava koji rezu listove, npr iz roda Atta. Njihove kolonije imaju milijune jedinki i trebalo bi nam jako puno prostora za njih. Dok npr manje mrave kao iz roda Pheidole bez problema cuvamo u malim gnijezdima cak i ako dosegnu tisuce jedinki.

U Hrvatskoj nazalost nema puno ljudi koji drze mrave pa su opcije za udomljavanje kolonija ogranicene. Ako je u pitanju 'domaca' vrsta koja prirodno nastanjuje podrucje gdje se nalazimo,mozemo ih pustiti u prirodu,iako neki to ne preporucuju zbog mogucnosti prijenosa bolesti koje su mravi pokupili u zatocenistvu. Po meni je to dosta 'nategnuta' teorija ali tako kazu. Ako su u pitanju egzoticni mravi ili mravi sa drugih prostora obavezno je koloniju unistiti ili dati je nekome. Nikao ju nesmijemo pustati van. Mravi su jako prilagodljivi i invazivni. U Americi invanzivne vrste mrava uzrokuju milijarde dolara stete godisnje. Tamo je problem vatreni mrav Solenopsis invicta koji je slucajno uvezen iz Juzne Amerike.

Najbolje je koloniju koju trebamo unistiti staviti u frizer na par sati. Tako cemo ih 'humano' ubiti. To je nazalost jedina opcija jer nemozemo riskirati unosenje novih vrsta mrava u nas ekosustav. To bi moglo imati katastrofalne posljedice u vidu gubitka raznolikosti izvornih vrsta naseg podrucja. 

Postoje tisuce vrsta mrava,cije kolonije se krecu od svega desetaka jedinki (primitivni mravi) do kolonija od milijuna mrava. Zato je na nama odgovornost da izaberemo vrstu za koju cemo se moci brinuti i pruziti im najbolje uvjete.

Offline T-boy144

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 391
  • Spol: Muški   Lokacija: Zagreb
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #14 u: Srpanj 24, 2016, 19:13:01 poslijepodne »
Pozdrav,

Ako je netko zainteresiran uskoro mislim narucivati neke nove kolonije sa stranice Antstore.net pa bi mogli podijeliti troskove dostave (30 eura) ako netko takoder zeli kupovati mrave. Ima svakakvih vrsta,od par eura pa do par stotina,najbolje je pogledati sto Vas zanima. Vise sam puta kupovao od njih i nikakvih problema nisam imao.

Ako je netko zainteresiran neka se javi na pp.

Offline Hiimnew3919

  • Trade Count: (0)
  • Novi član
  • *
  • Postova: 4
Odg: Mravi kao kucni ljubimci-nova tema
« Odgovori #15 u: Rujan 08, 2020, 22:59:05 poslijepodne »
ej, meni treba jedna matica, volio bih lasius niger posto sam cuo da su odlicni za pocetnike ali moze bilo koja samo da je imam, ako itko ima jednu ili mi moze pomoci ili reci kako da nabavim jednu plz reci, hvala