CNIDARIA - žarnjaci

[Bach]

ŽARNJACI:








Žarnjacima pripadaju poznate životinje: koralji, moruzgve, meduze i hidre.


S obzirom na stupanj razvoja žarnjaci imaju jedan ili dva strukturalna oblika tzv. POLIP i MEDUZA. Tijelo polipa je cjevasto, pricvrsceno aboralnim polom, dok se na suprotnom, oralnom polu nalaze usta i lovke. S obzirom na gra?upolipa razlikujemo tri skupine žarnjaka: ANTHOZOA (koralji), SCYPHOZOA (režnjaci) i HYDROZOA (obrubnjaci).



Koralji kao jednostavnija skupina žarnjaka imaju samo polipoidni oblik, dokrežnjaci i obrubnjaci imaju oba, no kod režnjaka je dominantniji meduzoidni, a kod obrubnjak polipoidni oblik.






Tijelo žarnjaka izgra?eno je od tri sloja: epiderm, gastroderm i mezogleja. Za njih je znacajno i to da unutar tijela imaju probavnu ili gastrovaskularnušupljinu (coelenteron) koju ograduju hranidbene ili gastrodermalne stanice - ta šupljina sluzi za probavu i optjecanje tvari. S okolinom ju povezuju usta. Postojanje usnog otvora i gastrovaskularne supljine omogucuje im da se hrane i vecim plijenom. Usno polje okruzuju lovke koje su prstenasto rasporedene, a sluze za hvatanje hrane i disanje.


Karakteristika žarnjaka je da nose ŽARNICE. Žarnice se mogu izbacivati u svrhu pricvrscivanja zivotinje, radi obrane, paraliziranja, ubijanja i hvatanja plijena.






- Žarnjaci su uglavnom mesojedi koji hranu love uz pomoc lovki. Njima plijen prinose ustima, zatim plijen gutaju. Javeci dio hrane probavi se ekstracelularno (vanstanicno)u gastrovaskularnoj supljini, a manji dio intraclelularno (unutar stanice) od strane gastrodermalno-misicnih stanica.


- Žarnjaci nemaju posebne organe za disanje i ekskreciju. Epiderm i gastroderm apsorbiraju kisik za disanje izravno iz okoline ili gastrovaskularne supljine. Dalje prelazenje kisika u stanice u tijelu vrsi se difuzijom. Procesom difuzije iz tijela se isto tako odstranjuju produkti metabolizma (ugljik dioksid i dusicni ostaci) koji se zatim izbacuju kao fekalije kroz usta.


- Žarnjaci kao i spuzve imaju veliku moc regeneracije


- Žarnjaci su vrlo ovisni o temperaturi vode. Kameni koralji zive samo u toplim morima jer ne podnose temperature nize od 20°C. Meduze reznjaka takoder zivu u toplim morima, a samo ih malo obitava u hladnim podrucjima





Žarnjaci mogu biti SAMOSTALNI (solitarni), no neki mogu graditi i ZADRUGE (kolonije)... Zadruga je zapravo najrazvijeniji oblik koji bi se mogao smatrati superorganizmom medusobno zavisnih dijelova - zooida.


U Jadranu svi kameni koralji, osim jednekolonijalne vrste (Cladocora caespitosa), su solitarni....


SOLITARNI KORALJ:








KOLONIJALNI KORALJ:








KLASIFIKACIJA:


Do danas je opisano oko 9000 vrsta žarnjaka. Od toga je u Jadranu poznato oko 80 vrsta. Na temelju razlike u gra?i i odnosu polipoidnog i meduzoidnog stanja, te u obliku izgradnje gastrovarkularne šupljine mogu se razlikovati 3 razreda:





1. RazredAnthozoa - koralji





(Parazoanthus axinellae)








(Anemonia sulcata)