Ožujak 28, 2024, 11:57:59 prijepodneNajnoviji Član: [email protected]

Autor Tema: Vodozemci - uvodni članak  (Posjeta: 7976 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Nino G

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2302
  • Spol: Muški   Dob: 54
  • Lokacija: Zagreb
Vodozemci - uvodni članak
« u: Studeni 28, 2006, 14:26:00 poslijepodne »
1. Uvod[/B]
[/B]
[/B]
[/B]
  Evo konačno i potforuma namijenjenog isključivo diskusijama i pitanjima o vodozemcima (Amphibia[/I])! Odlučio sam napisati nekoliko općenitih redaka o vodozemcima kako bih vam približiotu očaravajuću skupinu životinja. U Europi i SAD vodozemci su već desetljećima vrlo popularni terarijski subjekti, te postoje vrlo razvijene tehnike njihovog uzgoja u zarobljeništvu.

  Za početak – malo klasifikacije:

Dakle, razred vodozemaca (Amphibia[/I]) dijeli se na tri reda:



1.) Bezrepce[/B] (Anura[/I]) – u narodu poznati kao žabe


2.) Repaše [/B](Caudata[/I]) – vodenjaci i daždevnjaci


Offline civi

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ****
  • Postova: 680
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #1 u: Studeni 28, 2006, 19:04:00 poslijepodne »
Bravo Nino!

Offline Saša Puttar

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 1585
  • Spol: Muški   Lokacija: Varaždin
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #2 u: Studeni 28, 2006, 21:01:00 poslijepodne »
      Konačno. Pa da nešto i o njima naučimo

Offline amauro13

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 476
  • Lokacija: Dubrovnik
  • I lost myself.
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #3 u: Prosinac 04, 2006, 17:42:00 poslijepodne »


Čestitam, ali svi su vodozemci zaštićeni u Hrvatskoj osim onih malih bijelih žabica po pet shopovima inema ništa drugo.
Dubrovnik / Hrvacka
His melancholy comes from his lonelines and isolation.
He wants to do something more than scare people with his blood-curdling scream.

Offline perovski

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 223
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #4 u: Prosinac 04, 2006, 17:47:00 poslijepodne »
....možda nino zna...
...radi se o velikoj prepirci...
..imaju li žabe krastače prirodnih neprijatelja???
...postoji lli nekakav članak o istima?
hvala

...slavonac sam...

Offline perovski

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 223
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #5 u: Prosinac 04, 2006, 17:47:00 poslijepodne »
i 5 za članak
i 6 za fotke

...slavonac sam...

Offline Nino G

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2302
  • Spol: Muški   Dob: 54
  • Lokacija: Zagreb
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #6 u: Prosinac 04, 2006, 17:53:00 poslijepodne »
Citat: amauro13



Čestitam, ali svi su vodozemci zaštićeni u Hrvatskoj osim onih malih bijelih žabica po pet shopovima inema ništa drugo.








Što time želiš reći? Ista situacija je i sa gmazovima, pa pogledaj što sve ljudi drže. Vodozemce, kao i gmazovei artropode, možeš uvesti iz inozemstva sa svom potrebnom dokumentacijom.

Offline Nino G

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2302
  • Spol: Muški   Dob: 54
  • Lokacija: Zagreb
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #7 u: Prosinac 04, 2006, 18:04:00 poslijepodne »


Citat: perovski
...radi se o velikoj prepirci...
..imaju li žabe krastače prirodnih neprijatelja???



Naravno da imaju! Za početak, njihove ličinke (punoglavce) proždiru najrazličitije ribe i vodeni kukci (npr. ličinke vretenaca (red Odonata), vodene štipavice (porodica Nepidae) i kozaci (porodica Dytiscidae)). Nakon metamorfoze, krastače su plijen različitim močvarnim pticama, grabežljivim sisavcima i gmazovima (uglavnom zmijama). Mnoge zmije su npr. razvile rezistenciju na otrov iz krastačine kože (čak i vrlo toksičnih vrsta koje mogu lako ubiti sisavce - pa čak i čovjeka).

Offline zoolog

  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • ***
  • Postova: 314
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #8 u: Prosinac 29, 2006, 23:54:00 poslijepodne »


Nino G,


zanimljivo. Koje su zmije razvile otpornost i na koje krastace? Ja sam cuo za smrt velikog broja australskihzivotinjakoje se hrane zabama nakon sto je Bufo marinus unesena u Australiju. U knjizi Australian Snakes: A Natural History na stranici 200 imas sliku australske crne zmije Pseudechis porphyriacus koja je ubijena otrovom krastace Bufo marinus nakon sto ju je pokusala pojesti. Za otpornost nisam cuo, pa mi je to jako zanimljivo. O kojoj se vrstama radi?

Offline Nino G

  • Akvarij.NET Expert
  • Trade Count: (0)
  • Punopravni član
  • *****
  • Postova: 2302
  • Spol: Muški   Dob: 54
  • Lokacija: Zagreb
Vodozemci - uvodni članak
« Odgovori #9 u: Prosinac 30, 2006, 13:25:00 poslijepodne »


Buffo marinus je pest species u Australiji (potječe iz Južne Amerike, a u Australiju su je doveli uzgajivači šećerne trske u pokušaju da se obrane-neuspješno, naravno- od najezde štetnih kukaca koji su im izjedali usjeve), pazatotamošnje životinje (uključujući i zmije i veće guštere) nemaju rezistencije na njen otrov.


Mnoge vrste zmija diljem svjetaspecijalizirale su se za ishranu krastačama: npr Sjevernoamerički Heterodon platyrhinos ipripadnici roda Tamnophis (posebno T. sirtalis)i Nerodia, istočnoazijska Amphiesma khasiense, itd.


P.S. Evo ti link za abstract jednog znanstvenog rada (da bi ga pročitao u cijelosti, moraš se registrirati) o utjecaju izlučevina parotoidnih žlijezda B. marinus na neke zmije.





Edited by: Nino G