O Jadranskoj kozici Lysmata seticaudata sam poodavno napisao par reči na Forumu. Ipak, pokušaću da ovde dam nešto sveobuhvatniji prikaz – mislim da je odgovarajuće mesto. Ovaj rak jeste sličan tropskoj vrsti L.wurdemanni – uostalom, obe vrste pripadaju istom rodu. A moguće ga je relativno lako nabaviti besplatno, u ličnoj režiji! To se da zaključiti i na osnovu fotografije u prethodnom postu!
L.seticaudata se svakako može preporučiti za držanje u akvarijima. I to u različitim postavkama, uključujući i tropske akvarije – dobro podnosi i nešto povišenu temperaturu vode. Rak ima samo jednu ozbiljnu manu što se akvaristike tiče – previše se skriva od jake svetlosti. Neuporedivo je aktivniji u mraku i sumraku. Sve ostalo je za odličnu ocenu:
-Izgled, uz dovoljnu veličinu (trup može dostići dužinu i od skoro 70 mm);
-Prilagodljivost – otpornost;
-Način ishrane: kombinovan – i mikroalgama i „mesom“, a navikava se i na „suvu“ hranu;
-Nevelike su šanse da će napraviti ozbiljnu štetu u akvariju. Ipak događa se da „štrpka“ i ono što ne treba – kod mene je bilo čupkanja po nekim vrstama sitnijih jadranskih anemona. Osim toga, znaju da ometaju hranjenje anemona - otimaju im komadiće hrane!
-Koristan je higijeničar; a tvrdi se da tamani i „po zlu“ poznate anemone, topske Aiptasia-e. To je u temi već pomenuto;
-Može se držati grupno. A to im izgleda i prija.
-Najzad, čisti i neke ribe od parazita - i to najčešće murine! U prirodi je to poznata mediteranska Muraena helena, sa kojom se grupe ovih rakova mogu sresti i u nekoj vrsti stabilne zajednice (dele stan - rupu !). U prilogu je fotografija koju je davno načinio moj stari drugar. Možda će ova nekoga inspirisati za zanimljivu kombinaciju u Jadranskom akvariju - koja pomalo asocira na neku staru priču sa naslovom ”Harambaša i 40 razbojnika”!
Tako, L.seticaudata će se u akvariju obično sve vreme držati dobrih zaklona i duboke senke dok je glavno osvetljenje uključeno.Međutim, ove kozice se u mirnim akvarijima – u odsustvu preterano agresivnih, krupnih i jako živahnih riba, delimično mogu navići i na dnevne aktivnosti. Sve češće će se viđati i slobodnije dolaziti po hranu, naročito ukoliko je intenzitet svetlosti slabiji. To se posebno odnosi na primerke sterosedeoce, koji su poodrasli u akvarijumu. Primerci ove vrste kozice, koji su u akvarij ubačeni kao sasvim sitni, dostižu veličinu kapitalca nakon vremenskog perioda od dve i po, tri godine.
Iako je u prirodi dosta česta, Lysmata seticaudata se ne pronalazi i hvata baš bez ikakvih problema. Dobro se krije po rupama i pećinama u kamenitoj obali i ispod krupnijeg kamenja. I samo malo ispod donje granice zone plime i oseke ima je dosta. To naravno ne znači da se može naći baš uz svako parče obale. Mislim da se ne isplati tražiti je u previše zatvorenim delovima mora, a i da je generalno sve ćešća u pravcu jugozapada. Odlazak na neko od ostrva je dobra ideja, ali i poseta isturenim rtovima i obalama koje se nalaze u kanalima sa jačim strujanjem mora. Kozica je neuporedivo pokretjivija noću nego danju, kada se retko uočava u prirodi. Mislim da je ”noćna lovka” sa kopna čak i izgledniji način lova na ovog raka od noćnog ronjenja. Ukoliko ne namaravate da primenite u temi preporučeno “zamkarenje” osim dobre lampe i mirnog mora, potrebna je i ručna mreža sa jako produženom držaljom. Pomoći će i jača oseka, što je takođe pomenuto. Ja bih recimo prvo “bacio pogled” na spoljašnje strane svih mola (i manjih i većih) u kraju. Posebno onih u kojima postoji veliki broj skrovišta između složenog kamenja. Ne treba uveče mnogo žuriti sa polaskom u lov. Ukoliko se za ovim rakom traga danju, treba vrlo pažljivo-polako obrtati veliko kamenje u plićaku i iskoristiti trenutak dok se otkriveni rak ne snađe i munjevito sakrije na nekom drugom mestu.
Inače, u Jadranu živi priličan broj lepih i zanimljivih rakova kozica, prikladnih za držanje u akvarijima. Neke vrste su se pokazale kao dosta pogodne i za kombinacije u tropskim akvarijima. Ta ekipa po atraktivnosti skoro da ne zaostaje za tropskim vrstama koje se obično viđaju po akvarijima. Osim Lysmate, zanimljivie su: Gnathophyllum elegans, Stenopus spinosus, Periclimenes aegylios, Periclimenes amethysteus, Periclimenes scriptus, Palaemon serratus, Palaemon elagans (ubedljivo najpoznatija vrsta!), Palaemon xiphias, Palaemon adspersus, Hippolyte prideauxiana, Hippolyte varians, Alpheus glaber, Athanas nitescens, Plesionika narval, itd. Pozdrav svima!