Zašto ne preporučujem upotrebu keramike u filterima manjeg volumena (litraže)

[blue]

još jedna stvar, svi filmovi na prvoj stranici i u prvom postu bi se trebali vezati za bio bollse i spužve a ne za keramičke valjke, naime struktura svih primjera na filmovima je struktura spužve i bio bollsa, velike ravne relativno precizno postavljene prepreke sa dosta prostora izmedu za vodu

[vlado53]

Možda ovi iz Eheima, Fluvala, Tetre i ostali proizvođači filtera i opreme ovdje i nešto nauče

[blue]

Možda ovi iz Eheima, Fluvala, Tetre i ostali proizvođači filtera i opreme ovdje i nešto nauče

Akvarijska industrija i akvariji su više manje nebitni, proizvođači opreme ne vrše kompleksna istraživanja iz jednostavnog razloga što nisu potrebna jer su istraživanja od kojih dolaze naučne spoznaje vezane za multi milijardesku industriju pročišćivanja otpadnih voda, industrijsko zagađenje, medicinu, ekologiju, mari culturu... ta istraživanja i njihovi rezultati se koriste u industriji akvarija i proizvodnji filtera, medija ....

[Karlo]

Genijalna tema, bravo plavi na elaboratu i pojašnjenju pojedinih zakona fizike, međutim objašnjeni su na vrlo jednostavnom sustavu  (2-3 prepreke u protoku) da bi bili primjenjivi na kompleksnijim sustavima tipa 100 keramičkih valjčića različito orjentiranih. Čak i iza  prepreka sa filmića se događa minimalno vrtloženje vode bez obzira što glavni protok zaobilazi tu prepreku.

Mišljenja sam da je porozna keramika ipak bolji biološki filter pogodan za nastanjivanje bakterija od plastike, bez obzira na nečistoće koje se talože na njih.

Blue imaš podatak o optimalnoj brzini strujanja vode u filteru? Logično je da za proces denitrifikacije više odgovaraju mikrostrujanja koja je Vedran spominjao.

Još jednom  za temu!

[vlado53]

Možda ovi iz Eheima, Fluvala, Tetre i ostali proizvođači filtera i opreme ovdje i nešto nauče

Akvarijska industrija i akvariji su više manje nebitni, proizvođači opreme ne vrše kompleksna istraživanja iz jednostavnog razloga što nisu potrebna jer su istraživanja od kojih dolaze naučne spoznaje vezane za multi milijardesku industriju pročišćivanja otpadnih voda, industrijsko zagađenje, medicinu, ekologiju, mari culturu... ta istraživanja i njihovi rezultati se koriste u industriji akvarija i proizvodnji filtera, medija ....

Da se nebi shvatilo da podcjenjujem ovu hvale vrijednu temu, misao vodilja je da bi proizvođači opreme trebali uvažavati iskustva dugogodišnjih akvarista i njihove spoznaje o učinkovitosti opreme...kolegi plavome  za veliki trud kod prezentacije teme.

[artal]

Zanimljiva tema i nešto o čemu se jako malo piše u okviru akvarističkih tema.
Trebao bi je pročitat još koji put da iznesem neko svoje viđenje ali ovo je nešto što je lako provjeriti u praksi. Uzmu se dva akvarija sa potpuno istim filterima s tim da se u jedan stavi spužva a u drugi keramika i onda se provjeri za koliko će vremena izvršiti proces cikliranja.

[blue]

Genijalna tema, bravo plavi na elaboratu i pojašnjenju pojedinih zakona fizike, međutim objašnjeni su na vrlo jednostavnom sustavu  (2-3 prepreke u protoku) da bi bili primjenjivi na kompleksnijim sustavima tipa 100 keramičkih valjčića različito orjentiranih. Čak i iza  prepreka sa filmića se događa minimalno vrtloženje vode bez obzira što glavni protok zaobilazi tu prepreku.

Mišljenja sam da je porozna keramika ipak bolji biološki filter pogodan za nastanjivanje bakterija od plastike, bez obzira na nečistoće koje se talože na njih.

Blue imaš podatak o optimalnoj brzini strujanja vode u filteru? Logično je da za proces denitrifikacije više odgovaraju mikrostrujanja koja je Vedran spominjao.

Još jednom  za temu!

Nemam podataka o brzini strujanja u filteru, za proces denitrifikacije po mom mišljenju bitne su anaerobne zone (ako pričamo o klasičnoj anaerobnoj denitrifikaciji) te kojom brzinom ce se stvoriti, svaki akvarij je drugaciji, ne postoji isti akvarij koji ima istu količinu kisika u vodi, isti kapacitet, istu cirkulaciju, istu količinu i vrstu medija u filteru, istu vodu... tako da je nemoguće a niti bitno dati točnu mijeru tj optimalnoj brzini strujanja jer nije nikada ista u raznim akvarijima, to je uvijek najveći problem u akvaristici i zato ne postoje naučne analize i istraživanja vezana uz akvaristiku pošto su svi drugačiji. Postoji naravno praksa i u praksi kamen, keramika (racunajući da pričamo o kvalitetnoj keramici/kamenju) u otvorenom akvariju (puno veća količina kisika nego u zatvorenom filteru ako se koristi zatvoren filter npr kanister) sa cirkulacijom i aerizacijom koju slatkovodni akvariji nemaju niti blizu anaerobne denitrificirajuće zone se mogu stvoriti vec iza 2 cm dubine. Ako se u takvoj okolini bogatoj kisika anarrobne zone mogu stvoriti u relativno plitkom sloju onda se u filteru mogu stvoriti u barem duplo manjoj debljini a vjerojatno vec i iza kojih 4-5 mm ako je filt medij porozan ali sa vrlo sitnim mikronskim rupama/porama. Naravno u ovoj temi nije rijec samo o anaerobnim bakterijama (denitrificirajućim) vec i o aerobnim nitrificirajućim a i oni trebaju povrsinu da se nasele. Ta povrsina je puno veca u keramičkim medijima nego u plastičnim, samim time ih treba manje koristiti.

Zanimljiva tema i nešto o čemu se jako malo piše u okviru akvarističkih tema.
Trebao bi je pročitat još koji put da iznesem neko svoje viđenje ali ovo je nešto što je lako provjeriti u praksi. Uzmu se dva akvarija sa potpuno istim filterima s tim da se u jedan stavi spužva a u drugi keramika i onda se provjeri za koliko će vremena izvršiti proces cikliranja.

Ne samo cikliranje vec količina nitrata nakon odredenog vremenskog roka, bistrina vode, žutilo vode
Vjerujem da su mnogi primjetili kada koriste kvalitetan bioloski medij da je voda bistrija, to dolazi od potpune filtracije naime samo nitrifikacija koja je nepotpuna u kompletnoj biološkoj filtraciji odlične neutralizira amonijak/nitrit medutim taj proces otpušta velike količne organskog otpada i dolazi do eutropifikacije akvarija a  to se vidi po mutnoj žutoj vodi, taj organski otpad je vrlo štetan za organizme u akvariju i uzrokuje puno tkz nepoznatih problema ( kada su akvariji po standardnim testovima toboze u redu) tipa ribe su mi oboljele ili uginule bez veze, cijano bakterije, bakterijska oboljenja.... to sve dolazi od povecane koncetracije organskog otpada, te ih ne možemo mijeriti ni sa kakvim testovima a u biti dobar dio tog organskog otpada dolazi od filtera, nitrifikacije amonijaka u nitrit i nitrat.

[Kori]

Stvarno interesantna tema i svaka cast na trudu! Sve ovo u teoriji stoji, međutim mi zivimo u realnom svijetu i ocito nisi uracunao sve varijable jer praksa i iskustvo su druga prica.
Tvrdis da mediji od sintetickog stakla ne valjaju, da li se tvoja tvrdnja osniva samo na ovoj teoriji ili i na iskustvu? Jer ja ti iz iskustva mogu reci da ti mediji izvrsno funkcioniraju kako u malim tako i u velikim filterima. U male filtere se pogotovo trebaju stavljati ti mediji upravo iz razloga da se poveca povrsina za filtraciju (za male filtere su pogodne kuglice od sin. stakla jer i jako puno stane cak i u mali filter). Pomocu tih medija filtriram akvaterarije vodenih kornjaca u koje ubacujem sirovo meso, ribu i zivu hranu. Na jednom koji ima oko 150 litara vode sam na pocetku imao Fluval 205 sa originalnim medijima i Biofibres vlaknima (dakle slicno spuzvi) i 1/3 vode je bilo potrebno mijenjati svakih tjedan dana. Od kada je u filter dodana litra JBL MicroMec-a (i zaciklirana) voda je puno bistrija i mijenjam 1/3 svaka 2-3 tjedna bez da je stanje kriticno. U svim akvaterarijima imam te medije i nebi vise nikad slozio filter bez njih, poznajem jos ljudi kojima sam ih preporucio i svi su jako zadovoljni rezultatima. I tebi savjetujem da probas prije nego sa tolikom sigurnoscu tvrdis da ne vrijede. Skupi jesu, ali dugorocno se isplate.
S jedne strane kazes: "Keramičke valjčiće u posudicama filtera voda će zaobilaziti tražeći mjesto prolaska s manjim otporom", a s druge "čestice nečistoča će vrlo brzo ZAČEPITI PORE jer su iste nepravilnih oblika". A kako te cestice necistoce koje donosi voda dođu u pore ako voda u potpunosti zaobilazi medije? Ja mislim da upravo zahvaljujuci raspadanju tih cestica necistoca u porama bakterije imaju sto za jesti, isto kao i u podlozi akvarija, samo u jos vecem broju po jedinici povrsine. Istina je da je zacepljivanje pora jedan od nedostataka ovim medija, upravo iz tog razloga vecina proizvođaca preporuca da se polovica tih medija promijeni svakih 6 mjeseci. Međutim, ako ih koristis kao zavrsni stadij filtracije (za sto su i namjenjeni) nakon dobrog mehanickog predfiltera  i ne dozvolis da ti ikada budu kompletno u mulju mogu ti trajati godinama.
"Dio fluida u granicnom sloju bliže tijelu ima manju brzinu kretanja" - ja mislim da upravo radi tog efekta bakterije mogu obavljati svoj posao. Jer da voda samo projuri preko njih ne bi stigle obaviti svoj posao, zato se i tezi dizajnu filtera koji sto duze zadrzavaju vodu u sebi (odnosno da voda ima sto duzu putanju kroz njih).

Članak je zbilja dobro napisan i ovako sad kad ga pročitam jasno mi je da imam pogrešno složen filter.
Imam Eheim 2013, a u njemu valjčiće, jednu spužvu i Eheim substrat pro.
E sad, ono što mene zanima je preći postepeno na spužve - možda da izbacim te valjčiće, a ovo skupo čudo od substrata bi još zadržao, pa možda nakon par mjeseci zamjenim i njega.

Ti imas originalan Eheimov postav filter medija zahvaljujuci kojem je taj filter postao svjetski poznat. Eheim jednostavno nije Eheim bez medija od sintetickog stakla i danas manje-vise svi proizvođaci kopiraju njihov princip filtracije, ako filter natrpas spuzvama samo ces unazaditi filtraciju u svom akvariju.

Ne znam da li je itko ovdje primjetio, ali Eheim u prosjeku ima manje mjesta od ostalih vanjskih filtera. Npr. Tetra EX 1200 drzi 8 litara medija i deklarirana je za akavarije do 500 litara, dok Eheim iste klase 2075 ima samo 6,5 litara za medije i deklariran je za 600 litara. Zasto? Zato jer se Eheim oslanja na poroznost svojih medija. Eheim je 90% napunjen keramikom i sintetickim staklom, ima samo 2 cm sloja spuzvu i 2 cm vate, a ima vrhunsku biolosku filtraciju. Pa ne bi punio Eheim svoje filtere sa takvim medijima zadnjih 50 godina da ne vrijede.

Treće, po mom mišljenju da bi ova tema bila profesionalnija trebao si pitati nekog akvaristu da ti da 2-3 keramička valjka koja su bila u upotrebi par mijeseci u akvariju te ih razrežeš na polovicu da se vidi presijek i količina bakterija unutar strukture.

Nedavno je u jednoj temi isto bilo rasprave da sinteticko staklo nista ne vrijedi i da je jedno te ista stvar kao i keramika pa sam cekicem razbio dva valjka.
Lijevo na slici je Fluval Biomax od sintetickog stakla u kojem se lijepo vidi da je koloniziram baterijama i u unutrasnjosti strukture. Desno je obican valjak od Tetre koji je po presjeku skroz cist. Mediji su iz istog filtera i u uporabi su bili 2-3 godine.

[blue]

Kori hvala na odgovoru i slikama, namijerno u svojim postovima vecinom zaobilazim spominjanje sintetičkog stakla (sintered glass) iz razloga da tema ne skrene u krivom smijeru.
Znaci po tvojim zapazanjima sintetičko staklo je odlično kolonizirano bakterijama.

[985plavi]

Zahvaljujem svima koji su se uključili u raspravu u ovoj temi i drago mi je da je izazvala vaše konstruktivne reakcije.

Želim još jednom pojasniti a ujedno i zamoliti da poštovani kolege pažljivo pročitaju navedenu temu. Naime, moram još jednom ponoviti:

1. porozna keramika i sintetičko staklo izvrstan je materijal za biološku filtraciju a najbolji se razultati postižu što sporijim strujanjem vode pa ćak i kapilarnim kretanjem a što sam prikazao na ovim fotografijama:



2. Problem se javlja u malim filterima u kojima je velika brzina kretanja i voda umjesto da prolazi kroz materijal ona ga zbog sile manjeg otpora zaobilazi (u keramici se vrši biološka filtracija ali u gotovo neznatnoj mjeri jer nema protoka vode kroz materijal već samo nepravilnog kapilarnog kretanja koje zbog velike turbulencije ne osigurava optimalan ulazak "biološki nečiste vode" i izlazak "biološki čiste vode")

3. Otvori ili pore su u keramici i sintetskom staklu vrlo sitne i nepravilnog su oblika a zbog fizike sila koje vladaju u zatvorenoj cijevi sa strujanjem tekućine dolazi do taloženja čestica nečistoča, algi i plaka na površinskom sloju keramike i do vrlo brzog začepljenja pora na površini ovih materijala...

4. Spužve koje se koriste u akvaristici za biološku filtraciju imaju veličinu otvora od 1mm pa na manje (postoje i spužve za mehaničko sakupljanje nečistoča ali one imaju veće otvore). Ove spužve osiguravaju protok vode ali zbog otpora materijala malo se i usporava brzina protoka a površina sintetičkih vlakana u spužvi toliko je velika da je na njoj naseljeno jako mnogo i aerobnih i anaerobnih bakterija. Anaerobne bakterije žive u kolonijama u svakoj začepljenoj pori i na svakom prostoru spužve koji je prekrio talog algi, otpada i kolonija aerobnih bakterija...

5. Glavnina anaerobne filtracije odvija se u akvarijima u podlozi te također nalazimo ogromne kolonije denitrificirajučih bakterija oko korijenja biljaka...

Moram napomenuti da je proizvođaćima uvijek u interesu prodati što skuplji proizvod, sukladno navedenom na tržište u akvaristici pušteni su raznorazni lijekovi a posebno ističem lijek "General Tonic" koji se reklamira kao lijek koji liječi "SVE Bolesti". U proizvodnji sintetičkog stakla ističem "Symbiont" za kojega proizvođač kaže potencijalnim kupcima: Gledajte, prodat ćemo vam jedan čudotvoran proizvod, taj je proizvod dosta skup a skup je upravo zato što kada ga stavite u akvarij vaše ribe više neće biti bolesne ("reducira akvarijske bolesti"), dovest će do toga da će: pH, Kh i GH biti neutralni, moči ćete rjeđe mijenjati vodu, moči ćete držati više riba i bla, bla, bla (više pročitajte na ovom linku: http://www.elegancereef.com/index.php?option=com_content&task=article&id=116&Itemid=98).

Kolega blu je napisao:

Zašto voda ne bi na isti način zaobilazila nit spužve kao što zaobilazi keramički valjak? Zakoni fizike i dinamike fluida su isti na,...

Voda zaobilazi niti spužve a to nam i jeste cilj jer tako kada oplahuje unutarnju površinu spužve u stvari hrani kolonije bakterija koje su prekrile niti spužve i na najbolji se način vrši denitrifikacija. Ali ovdje i jeste bitno da voda prolazi kroz materijal te tako vrši biološku filtraciju a kroz valjak ne prolazi jer se valjak zbog turbulancije okreče u vodi i voda oplahuje samo njegovu vanjsku površinu a ne prolazi kroz njega...

Kolega Karlo je napisao:

Mišljenja sam da je porozna keramika ipak bolji biološki filter pogodan za nastanjivanje bakterija od plastike, bez obzira na nečistoće koje se talože na njih.

Slažem se sa njime ali na način da se radi sa hang-on sistemom slabog protoka vode (cijeđenje vode) a što je prikazano na fotografijama ili da keramika bude u obliku cigle koja će potpuno prekriti površinu posudice u filteru uz obaveznu dobaru pred-filtraciju.

Kolega Kori kaže:

S jedne strane kazes: "Keramičke valjčiće u posudicama filtera voda će zaobilaziti tražeći mjesto prolaska s manjim otporom", a s druge "čestice nečistoča će vrlo brzo ZAČEPITI PORE jer su iste nepravilnih oblika". A kako te cestice necistoce koje donosi voda dođu u pore ako voda u potpunosti zaobilazi medije?

Da upravo je to što sam napisao jer dio fluida u graničnom sloju bliže tijelu ima manju brzinu kretanja pa zbog toga dolazi do taloženja čestica na površini tijela i na takav način dolazi do začepljenja malih pora. To je najjednostavnije vidjeti tako da kada idete prati filter izvadite jedan keramički valjčić i sa prstom povučete po njegovoj površini tada čete vidjeti da je taj talog ponekad, a ovisno o tome koliko često perete filter materijal, širine i do jednog mm...

[Ruki]

Skroz si me izignorirao, ali nema veze Ono sto sam htio reci je da si se previse orijentirao na fiziku, premalo na biologiju. Taj talog se zove biofilm i bez njega nema bakterija. Treba napraviti pokus da se vidi sto je efikasnije i to je to!

[985plavi]

Sorry Ruki za ignoriranje ali bilo je puno postova pa sam jednostavno 

Ja sam također uvijek za pokuse ali mislim da je u Hrvatskoj vrlo teško a možda i nemoguće napraviti pokus koji bi dokazao da li je bolja denitrifikacija iz keramike ili iz spužve. (možda na PMF-u).

Ne vjerujem da su takav pokus nisu napravili i proizvođaći koji su vjerojatno samo pokupili znanja iz prirode i ugradili ih u svoje proizvode a pritom nisu istražili kako materijal manjeg volumena obavlja svoju funkciju u zatvorenoj cijevi pod velikim brzinama strujanja vode...

[Ruki]

Ma nema veze, i ja sam izignorirao termin "profilaktičke bakterije" koji je netko napisao... cisto iz razloga sto nikad cuo za to. Ni ja, ni google 

A sto se tice gdje bi se mogao napraviti pokus, vrlo jednostavno - osigura se okolis i daju se uzorci vode na testiranje:

http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1915

[artal]

Sorry Ruki za ignoriranje ali bilo je puno postova pa sam jednostavno 

Ja sam također uvijek za pokuse ali mislim da je u Hrvatskoj vrlo teško a možda i nemoguće napraviti pokus koji bi dokazao da li je bolja denitrifikacija iz keramike ili iz spužve. (možda na PMF-u).

Ne vjerujem da su takav pokus nisu napravili i proizvođaći koji su vjerojatno samo pokupili znanja iz prirode i ugradili ih u svoje proizvode a pritom nisu istražili kako materijal manjeg volumena obavlja svoju funkciju u zatvorenoj cijevi pod velikim brzinama strujanja vode...

Nebi trebalo bit baš toliko teško, kako sam već rekao dva ista filtera sa različitim materijalima i mjeriti koji će prije svesti amonijak i nitrite na 0, tj. isciklirati akvarij brže. Istina to nije pretjerano opsežan pokus ali isto bi pokazao bar donekle kvalitetu filter materijala.

[Ruki]

Sad mozemo raspravljati u nedogled kakav bi pokus bio dobar, ali ovaj s cikliranjem ne bi bio dobar jer nije problem s novim filter materijalom nego s filter materijalom koji je u upotrebi. Bolji bi bio test da se u uhodanom akvariju napravi drasticna izmjena vode i onda "optereti" amonijakom. Ali i to ima svojih mana...

[985plavi]

Imamo jednog studenta na PMF-u smjer biologija pa možda se on malo više angažira a i treba mu tema za diplomski...

Obećao mi je da ćemo zajedno napraviti pokus sa ubijanjem puževa i parazita u akvariju sa strujom ali je ipak na kraju odustao  

[985plavi]

Sad mozemo raspravljati u nedogled kakav bi pokus bio dobar, ali ovaj s cikliranjem ne bi bio dobar jer nije problem s novim filter materijalom nego s filter materijalom koji je u upotrebi. Bolji bi bio test da se u uhodanom akvariju napravi drasticna izmjena vode i onda "optereti" amonijakom. Ali i to ima svojih mana...

Tako je sam je pokus vrlo kompliciran jer se osim financijske strane pojavljuju i mnoga druga pitanja: koliko pokusnih akvarija sa filterima, kako riješiti nečistoče i naslage, koliko kojeg materijala, ribice u akvariju ili ne, temperatura, podloga ili ne itd...

[Ruki]

Mozemo se kladiti... na jednu stranu pristase keramike, na drugu spuzve i tko izgubi placa testiranje Ili mozemo staviti aukcije opreme i bilja, riba i tako to financirati... pun sam "dobrih" ideja danas buahaha.
Ne treba to biti znanstveni rad u kojem bi isli na supertocne rezultate... dovoljno je priblizno vidjeti da li je nesto PUNO bolje. Tako da nije potreban ni predobar pokus. Nego steta je da sve ostane samo na teoriji...

[moke]

Sto je na kraju zakljucak bolje je imati 10 Litara kvalitetno prociscene vode, u jednom satu nego 1000....

[veco]

Nedavno je u jednoj temi isto bilo rasprave da sinteticko staklo nista ne vrijedi i da je jedno te ista stvar kao i keramika pa sam cekicem razbio dva valjka.
Lijevo na slici je Fluval Biomax od sintetickog stakla u kojem se lijepo vidi da je koloniziram baterijama i u unutrasnjosti strukture. Desno je obican valjak od Tetre koji je po presjeku skroz cist. Mediji su iz istog filtera i u uporabi su bili 2-3 godine.

Kori malo si pomijesao filtracijski materijal ovdje.

Fluval Biomax je porozni materijal za naseljavanje bakterija i za biolosku filtraciju.
A Tetra keramicki valjci nisu predvidjeni za biolosku filtraciju vec za mehanicku filtraciju zato ih i Tetra preporucuje i stavlja u svojim kanister filterima kao prvi medij da zaustavljaju vece mehanicke necistoce i da rasporedjuju daljni tijek strujanja vode. I ti valjci imaju glatku povrsinu koja nije uopce porozna.

Pravi porozni keramicki valjci koji su za biofiltraciju ima Sera tzv. Siporax koji je strasno porozne strukture, a na tzistu ima dosta tih keramickih valjaka koji se prodaju, a samo su neki za bio filtraciju.
Jedino zajednicko im je oblik keramickog valjka i zato mnogi odmah u startu svrstavaju sve valjcice u bio filtraciju, a u biti samo neki su za bio filtraciju poput Siporaxa, Symbiota, Ehi supstrat, biomax fluval...

[985plavi]

Svaka čast Veco 

[blue]

Skroz si me izignorirao, ali nema veze Ono sto sam htio reci je da si se previse orijentirao na fiziku, premalo na biologiju. Taj talog se zove biofilm i bez njega nema bakterija. Treba napraviti pokus da se vidi sto je efikasnije i to je to!

Tako je, taj talog je bio film, osnova biološke filtracije/bakterija, to nije nečistoća.

Sto se tiče profilaktičkih bakterija, o bakterijama nauka ne zna skoro ništa, sve ove teze i naše znanje o biološkoj filtraciji se odnose na par osnovnih bakterija koje su otkrivene davno i sve se bazira samo na njima. U meduvremenu su otkrivene anammox bakterije koje kompletnu neutralizaciju amonijaka/nitrata rade u aerobnoj okolini te morske (možda ih ima u slatkoj vodi) bakterije sa enzimom Proteorhodopsin koje koriste svijetlo kao izvor energije za neutralizaciju otpada. A tko zna čega sve u stvari ima u prirodi te u našim akvarijima što i kako razgraduje otpad.

Problem se javlja u malim filterima u kojima je velika brzina kretanja i voda umjesto da prolazi kroz materijal ona ga zbog sile manjeg otpora zaobilazi (u keramici se vrši biološka filtracija ali u gotovo neznatnoj mjeri jer nema protoka vode kroz materijal već samo nepravilnog kapilarnog kretanja koje zbog velike turbulencije ne osigurava optimalan ulazak "biološki nečiste vode" i izlazak "biološki čiste vode")

To nije istina, u malim filterima je spor protok, filteri gdje se može koristiti keramika ili sintetičko staklo imaju spor protok koji nema utijecaja na symbiont (mehaničkog, da ga okreće ili slično), omijer volumena filtera i protoka kroz filter je sličan u svim filterima, manji filteri imaju manji protok, veći filteri veći protok tako da je filt. medij u sličnoj okolini u većini filtera.

Otvori ili pore su u keramici i sintetskom staklu vrlo sitne i nepravilnog su oblika a zbog fizike sila koje vladaju u zatvorenoj cijevi sa strujanjem tekućine dolazi do taloženja čestica nečistoča, algi i plaka na površinskom sloju keramike i do vrlo brzog začepljenja pora na površini ovih materijala...

Na žalost u ovom dijelu teksta se tkz plak koji je u stvari bio film i znak uspiješne kolonizacije bakterija postavlja u kontekst i kao signal loše i neadekvatne filtracije, to nema smisla. Pore, vrlo sitne, u sintetičkom staklu npr se opet stavljaju u kontekst nečeg lošeg što opet nema smisla jer to nema nikakav utijecaj na bakterije osim sto materijal tipa spuzva ili plastika sa velikim porama i prolazima ne predstavlja ništa za kolonizaciju bakterija osim praznog mijesta gdje se ne mogu naseliti. Sitne pore, kanalići i unutarnja nepravilna struktura tih pora imitira prirodu gdje se u poroznom materijalu vrši filtracija mora, jezera...

Spužve koje se koriste u akvaristici za biološku filtraciju imaju veličinu otvora od 1mm pa na manje (postoje i spužve za mehaničko sakupljanje nečistoča ali one imaju veće otvore). Ove spužve osiguravaju protok vode ali zbog otpora materijala malo se i usporava brzina protoka a površina sintetičkih vlakana u spužvi toliko je velika da je na njoj naseljeno jako mnogo i aerobnih i anaerobnih bakterija. Anaerobne bakterije žive u kolonijama u svakoj začepljenoj pori i na svakom prostoru spužve koji je prekrio talog algi, otpada i kolonija aerobnih bakterija...

Tu ima dosta netočnih stavki, površina sintetičkih vlakna i strukture za kolonizaciju bakterija u spužvi je vrlo mala i zanemariva u odnosu na unutarnju strukturu medija od sintetickog stakla. Vec sama konstatacija da spuzva ima pore od 1 mm koje su ne prevelike nego enormno velike za bakterije pokazuje da je u startu 50 % spužve nekoristan prostor sto se tiče bakterija, ostalih 50 % su gruba vlakna vidljiva oku sto opet ne predstavlja veliku povrsinu za naseljavanje bakterija. Spužva može vrlo tesko stvoriti anaerobne zone za denitrifikaciju, da bi se one uopće stvorile u spužvi ona se mora napuniti krupnom nečistoćom koja će truliti unutar spužve a to nije dobro riješenje za akvarij kao ni za filtraciju. Svaki medij koji ima vidljive pore a to je spužva i plastični filt mediji su enormno aerobni u odnosu na ostale biološke filt medije. Npr jedan od najboljih medija za dentitrifikaciju je aktivni ugljen koji ima najvecu poznatu povrsinu pora i prostora/volumena za naseljavanje bakterija, cak i u ugljenu se denitrifikacija radi u unutrasnjosti granule a ne na povrsinskom sloju, bilo tko može uzeti granulu ugljena pa vidjeti koliko pora golim okom na njemu vidi, više manje golim okom se uopće ne vide pore a one su velike za denitrifikaciju vec se ona vrsi u unutrasnjosti ugljena gdje su sitnije pore koje možemo vidjeti samo jakim mikroskopima. Prema tome spuzva gdje golim okom možemo vidjeti kroz nju je kompletno aerobni medij. Jedini način da se u spužvi stvori anaerobna denitrifikacija je da se ne koristi prefilter te se dopusti da se spužva ekstremno isprlja i zapuni veliki dio svoje radne povrsine smećem i otpadom iz akvarija koji će trunuti u njoj te stvarati anaerobne zone, ali to je nesto što moramo zaobilaziti u sirokom luku u akvarijima i filtraciji.

[985plavi]

Blu zahvaljujem na uključivanju u raspravu.

Ne slažem se sa dijelom tvojih komentara ali to nije bitno, bitno je da se ovdje iznose različita iskustva i mišljenja te da svatko tko čita ovu temu izvuče zaključak koji će njemu biti koristan.

[guppy world]

Slažem se da su iskustva različita i da nije potrebno žustro raspravljati jer svaki je akvarij svijet za sebe i ima svoje zakonitosti...

citat:
Sto se tiče profilaktičkih bakterija, o bakterijama nauka ne zna skoro ništa, sve ove teze i naše znanje o biološkoj filtraciji se odnose na par osnovnih bakterija koje su otkrivene davno i sve se bazira samo na njima. U meduvremenu su otkrivene anammox bakterije koje kompletnu neutralizaciju amonijaka/nitrata rade u aerobnoj okolini te morske (možda ih ima u slatkoj vodi) bakterije sa enzimom Proteorhodopsin koje koriste svijetlo kao izvor energije za neutralizaciju otpada. A tko zna čega sve u stvari ima u prirodi te u našim akvarijima što i kako razgraduje otpad.

Svoje akvarije sam odavno prestao mučiti kemijom i "toplom vodom".
odokativno ubacim prirodne hranjive podloge, šljunak, popikam biljke i utrpam ribice - bude 2-4 mjeseca gusto, no za to vrijeme se stvori neka meni nepoznata ravnoteža u akvariju... tko tu što i zašto koga razgrađuje - nemam pojma - no znam da mi je voda u akvariju fina pitka /iz iskustva/ i da nemam potrebe nekoliko godina ništa po njemu petljati... osim redovnih "servisa".../izmjena dijela vode, ponekad pogledati vanjski filter.../

[mac31]

ja svoje iskustvo potpuno djelim sa 985plavi zato sam i napravio predfilter koji koristim vec niz god..tako da mi fluval radi samo biolosku filtraciju..