To je jedino pametno kaj sam nasao i po cem se za sad vodim...
1. Priprema uzgajilišta
Prije unošenja komposta u uzgajalište, prostor mora biti očišćen i dezinficiran.
Temperatura u uzgajalištu je podešena u zavisnosti od godišnjeg doba i vanjske temperature.
Ubacivanje komposta
Prilikom slaganja komposta na police, brikete treba malo rastresti jer se tokom
transporta kompost isprešao. Poslije završenog slaganja, uzgajalište treba očistiti i oprati. Nakon toga, potrebno je otvoriti foliju sa gornje strane i omogućiti oslobađanje viška plinova. Ukoliko je temperatura u kompostu visoka (>30 ºC, ljetni period), potrebno je rashladiti uzgajalište).
Napomena
Loša higijena i dezinfekcija uzgajališta, stvara uslove za pojavu bolesti i štetočina koje mogu stvoriti velike probleme u toku uzgajanja.
Higijena je osnovna i najbolja mjera prevencije u zaštiti od svakojakih bolesti!
Potrebno je strogo voditi računa o higijeni u uzgajalištu!
2. Inkubacija – prorastanje micelija kroz kompost
U ovoj fazi uzgajanja najvažnija je temperatura u kompostu. Ne bi trebalo dozvoliti da prijeđe 26-27 ºC, jer to dovodi do smanjenja rodnosti, kao i pojave određenih bolesti. Ukoliko se osiguraju optimalni uslovi u uzgajalištu, micelij će potpuno prorasti kroz kompost u roku od 12 do 14 dana. Taj proces može biti i duži i trajati do 20 dana, što zavisi od kvaliteta komposta kao i od postizanja uslova u uzgajalištu.
USLOVI U PERIODU INKUBACIJE KOMPOSTA
PARAMETAR VRIJEDNOSTI ODSTUPANJA
temperatura prostora 18 – 21 ºC 19 – 23 ºC
temperatura komposta 22 – 27 ºC 23 – 28 ºC
vlažnost = 80% 80 – 85%
% CO2 0.7 – 2.0% 1.0 – 3.0%
napomena
Mjerilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napravi u odnosu na temperaturu zraku u uzgajalištu.
Ukoliko se desi da temperatura u kompostu naglo poraste, treba prvo pokušati spustiti temperaturu zalijevanjem poda i zidova, uključivanjem sistema ventilacije, promjenom ventilacijom unutrašnjeg zraka i tek na kraju uključivanjem sistema hlađenja. Treba imati u vidu da u ovom periodu nije poželjno ubacivanje svježeg zraka, zbog održavanja koncentracije CO2. Svaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi će imati posljedice na krajnji prinos.
3. Nanošenje pokrivke
Pokrivka se postavlja na površinu komposta 8 litara ili 5cm debljine po briketu. Čitava površina briketa mora biti pokrivena pokrivkom, naročito ćoškovi. Pokrivka se ne pritiska, već samo ravna po gornjoj površini komposta.
A) KAKO ODREDITI KADA TREBA POKRITI KOMPOST?
Prvo i osnovno, kompost stariji od 14 dana može biti pokriven (što su mnogi proizvođači kod nas navikli), a da li je on zreo za pokrivanje i da li se treba držati tog roka možemo utvrditi na nekoliko načina:
-Najsigurniji parametar je temperatura. Naime, temperatura u prostoru i kompostu u prvom tjednu će biti slična, drugi tjedan temperatura u kompostu počinje rasti i to treba pratiti! Onog trenutka kada temperatura komposta dostigne maksimum i počne padati to je siguran znak da je kompost zreo za pokrivanje! (bez obzira da li je to 14.,15.,16.,... dan poslije pokrivanja).
-Potrebno je uzeti nekoliko slamki iz komposta i pogledati unutar njih da bi se ustanovilo da li je micelij prisutan. Ukoliko jeste, kompost je spreman za pokrivanje. Ukoliko nije, bolje je pustiti još 1-2 dana do pokrivanja (dati miceliju još malo vremena da se razvije).
B) KVALITETA I ULOGA POKRIVKE
Kvalitetna pokrivka treba zadovoljiti slijedeće uslove:
• da dobro upija i zadržava vodu
• da ima dobru - rastresitu strukturu
• da je blizu neutralne pH vrijednosti (7,5 – 7,8 pH)
• da je kvalitetno dezinficirana i
• da ne sadrži izazivače bolesti
Uloga pokrivke je:
• da upija vodu i lagano je otpušta
• da pomaže „primanju“ prorasta micelija
• da omogući makro i mikro klimu za prorastanje micelija
• da bude zaštitni sloj komposta
C) KVAŠENJE – ZALIVANJE POKRIVKE
Gljiva sadrži oko 90% vode. Za svaki kg gljive potrebno nam je 2l vode (1l da se
nadoknadi isparavanje, a 1l za težinu samih gljiva). Kompost ne može osigurati
ovoliku količinu vode, pa pokrivka u tom smislu igra jako važnu ulogu.
Kada govorimo o kvašenju, imamo na umu „dodirni sloj“, koji predstavlja spoj pokrivke i komposta (sloj 5mm pokrivke i 5mm komposta). Ono što se dešava tamo sa micelijem i vodom je najvažnije u prvih par dana prorastanja pokrivke.
Ukoliko je ovaj sloj previše suh – imati ćemo manju količinu gljiva. Ukoliko je
„dodirni sloj“ previše vlažan – uništiti će se veza između komposta (micelija) i pokrivke.
Ovo će imati pogubni efekat na količinu gljiva. Ukupna količina vode na pokrivci uvijek zavisi od aktivnosti komposta.
• Aktivni kompost treba više vode - jače je isparavanje pa se zalijevanjem
nadoknađuje gubitak vode.
• Manje aktivni kompost treba manje vode, isparavanje nije tako jako, stoga
moramo biti pažljivi sa zalijevanjem.
Treba uvijek imati na umu da se voda i micelij ne podnose najbolje!
Ukupnu količinu vode određuje rast i snaga micelija. Od pokrivanja do rahljenja može se dodati oko 2,5l po briketu, što zavisi od aktivnosti komposta i kvaliteta pokrivke kao i mikro klimatskih uslova u uzgajalištu. Poslije 3 do 4 dana u prorastanju pokrivke i pažljivog zalijevanja, može se primijetiti micelij koji prorasta pokrivku. Kada ovo primijetimo, možemo slobodno dodati vodu. Dodavanjem vode, micelij se mijenja od finog paučinastog u pahuljasti. Taj pahuljasti micelij je ono što trebamo dobiti.
PRAVILO
IZBEGAVAJTE PREVELIKO ZALIJVANJE!
Ako se u cijelom tehnološkom postupku može postaviti pravilo onda je to vezano za zalijevanje. Prilikom zalijevanja, količina vode ne treba biti veća od 2,5-3dl po briketu, ako je potrebno, mnogo je bolje i sigurnije pokrivku zalijevati 2-3 puta u toku dana sa manjom količinom vode!
Do ovog „pravila“ došlo se na osnovi iskustva, i skupo plaćenih grešaka!
Posljedice su manji prinosi, lošija kvaliteta roda, kao i pojava bolesti!
D) UPOTREBA ZAŠTITE KROZ ZALIVANJE
Prilikom prvog zalijevanja potrebno je napravitii dezinfekcija briketa sa 2%
rastvorom formalina i to 2-2,5dl po briketu.
U drugom zalijevanju koristi se preparat „Dimilin“ u koncentraciji 1gr po briketu, što je dozvoljen kontaktan larvacid za suzbijanje larvi mušica u pokrivci.
Dan uoči rahljenja briket se zalijeva preparatom „Sporgon“ ili „Oktave“ i to u
koncentraciji od 0,8-1g po briketu. To su preparati širokog spektra i radikalni fungicidi za suzbijanje Verticilija-a, Mycogene-a, Dactylija-a.
Naravno, mogu se koristiti i druga sredstva i preparati, ali ovo je naša preporuka!
E) RAHLJENJE – OKOPAVANJE POKRIVKE
6 do 10 dana od pokrivanja, kroz pokrivku prorastaju bjeličasti pramenovi micelija. Kada proraste otprilike 2/3 pokrivke, pristupamo procesu rahljenja.
Neki proizvođači puštaju da micelij skroz proraste pokrivku, što je stvar procjene i iskustva proizvođača.
Rahljenje se vrši tako da se čitav sloj pokrivke podigne sa komposta, izmrvi rukom i vrati u prvobitan položaj. Pokrivka se nikada ne pritiska, niti sabija, niti rukom niti nekim drugim predmetom.
F) FUNKCIJA RAHLJENJA
Izjednačiti pokrivku sa micelijem, popraviti problematične zone, dati pokrivci konačni izgled prije vezivanja. Loša strana rahljenja je što ukoliko u pokrivci postoje izazivaći bolesti, postoji opasnost od širenja zaraze po cijelom uzgajalištu.
napomena
Vrlo je važno da se u ovoj fazi maksimalno smanje dotoci svježeg zraka u uzgajalište! Potrebno je osigurati potrebnu vlagu i koncentraciju CO2 u uzgajalištu. Od završetka rahljenja pa do pojave prvih pupova oblika zrna graška, briketi se više ne zalijevaju!
4. Formiranje plodonosnih tijela – fruktifikacija
Period obnavljanja micelija 3 do 4 dana posle rahljenja, na površini briketa se pojavljuju bijele mrve micelija, a 6 do 10 dana posle rahljenja, uzgajalište izgleda kao da je na njega pao prvi snijeg. To je trenutak kada u uzgajalištu mijenjamo uslove i dajemo signal šampinjonima da je vrijeme za njegovo plodonošenje.
Tada pravimo temperaturni šok, spuštamo temperaturu, uključujemo klimu (ljeti) i ventilacijom ubacujemo svježi zrak, zalijevamo vodom.
Ovaj period obnavljanja micelija normalno traje 2 do 3 dana. Micelij će se pojaviti na površini pokrivke ukoliko je temperatura preko 23 °C. Visok postotak CO2 također stimulira rast micelija. Kada se micelij pojavi na površini, trebamo odlučiti kada otpočeti sa periodom hlađenja.
Hlađenje - temperaturni šok
Moment kada se kreće sa hlađenjem je drugačiji za svakog uzgajivača, za svaki
kompost, za svaku pokrivku, za svaki soj micelija. Da bismo dali neku opću
procjenu: 60-70% površine pokrivke mora biti bijelo od proraslog micelija. Tek onda možemo krenuti sa hlađenjem.
U periodu od 5 do 7 dana, spuštamo temperaturu komposta na 19 °C. U ovom periodu trebamo održavati visoki nivo vlažnosti zraka od 95% do 100%. Ovo stimulira micelij da se primi. CO2 se može smanjiti dodavanjem svježeg zraka. U ovom periodu svakih 4 do 5 sati treba provjeravati temperaturu komposta i u odnosu na to prilagođavati klimu u uzgajalištu.
U periodu hlađenja, nikako ne dodavati vodu na pokrivku. Micelij će se povući i
hvatanje će biti veoma duboko i kao rezultat toga imati ćemo gljive sa puno
pokrivke na vrhu (prljave pečurke).
Plodonošenje
Poslije 5 do 6 dana perioda hlađenja slijedi period „fruktifikacije“ (period formiranja iglica) i period prorastanja micelija. Ovaj period formiranja iglica karakterizira nizak protok zraka i visoke vlažnosti zraka.
U tom periodu, ukoliko primijetite relativno dovoljno iglica možete početi sa
povećavanjem ventilacije. Ovo će stimulirati isparavanje. U isto vrijeme pada vlaga što također ima utjecaj na isparavanje. Male iglice sada izrastaju kao gljive.
Ukoliko se desi da iglice ne rastu, što se vidi poslije 2 dana, može se pristupiti lakom vlaženju (0,5dl po briketu) sa vodom i time će se stimulirati isparavanje. Ovaj postupak možemo ponoviti u periodu od dva dana 2 do 3 puta.
Kada gljive počnu da rasti, uočava se mali porast u aktivnosti. U ovim danima
možemo dodati malu količinu vode na gljive.
napomena
Voda se dodaje isključivo kada uočimo da iglice ne rastu. U suprotnom ne koristimo dodatno prskanje vodom.
Postoje različite tehnike da se stimulira rast gljiva. Kada se koristi voda (kao što je napomenuto ranije), možemo zagrijati zrak za 1 °C i možemo rashladiti zrak za 1°C. Sve ovo ima utjecaj na brzinu rasta gljiva.
Redovno zalijevanje treba početi poslije stvaranja ploda veličine zrna graška i završiti ga najranije 36 sati prije početka branja prvog roda.
Količina vode mora biti raspoređena u 2 do 4 dana, u nekoliko jednakih manjih dnevnih intervala zalijevanja.
5. Branje
Berba predstavlja nekoliko postupaka:
• branje gljiva
• vađenje svih ostataka plodonosnih tijela iz pokrivke
• zalijevanje briketa
• čišćenje i pranje uzgajališta
napomena
NITI JEDAN OD OVIH POSTUPAKA SE NE SMIJE PRESKOČITI.
Ukoliko su gljive izrasle u grozdu, čitav grozd se mora pažljivo razrijediti.
PRVI VAL
Gljive stoje bijele na pokrivci i spremne su za berbu. Na žalost, ovo nije uvijek slučaj.
Ako su gljive previše duboko – postoji problem u trenutku rashlađivanja kao i par dana poslije toga. Previše agresivna klima može utjecati da se gljive probijaju u „zaštićenim“ zonama i dovodi do toga da se micelij nije dalje oporavljao, što predstavlja u većini slučajeva nedovoljno aktivan kompost ili je greška proizvođača zbog navodnjavanja pokrivke u ovom periodu. Ako se ovo desi, moramo pobrati gljive i biti mnogo oprezniji slijedećeg puta u periodu kada se vrši rashlađivanje.
Gljive se beru tako što se laganim uvrtanjem skinu sa briketa, nožem se isječe drška na 1-2 cm od šešira i složi u za to predviđenu ambalažu.
Kada su gljive pobrane, možemo primijetiti da se temperatura komposta povećava.
Ovo je dobar znak i znači da gljive rastu.
Kada se period branja rastegne na 4 do 5 dana, trećeg dana moramo ponovo početi sa vlaženjem da bi se spremili za drugi val.
PRAVILO
Ako se ubere 1kg gljiva jednog briketa - ovo se mora nadoknaditi sa 1l vode po
briketu, tako da na 2kg pečuraka ide 2l vode.
DRUGI VAL
Drugi val se normalno javlja 7 do 9 dana poslije početka prvog vala. Prije berbe drugog vala, možemo dodati malu količinu vode. Ovo se normalno koristi da bi se stimulirao rast. Aktivnost u drugom valu je daleko manja nego u prvom. Osigurati stabilnu konstantnu klimu je TAJNA za dobar drugi val.
Zalijevanje ili podizanje vlage pokrivke posljednjeg dana drugog vala, sprečava se da se pokrivka previše osuši.
Na presušenoj pokrivci ništa više neće izrasti.
TREĆI VAL
Treći val je najmanji (najslabiji) od sva tri. Kompost više nije toliko aktivan i potrebna mu je konstantna klima.
Ovdje nema zalijevanja. Voda za rast gljiva treba doći od komposta i pokrivke. Bilo kakvo jako zalijevanje prije trećeg vala će ubiti preostale iglice micelija.
Poslije trećeg vala treba dezinficirati pokrivku i isprazniti uzgajalište. Kompost treba odnijeti najmanje 4km daleko od uzgajališta. Ovo smanjuje rizik od infekcije i pojave bolesti.
Podjela berbe (prinosa) na tri vala je standardna i radi se u „komercijalnim” uzgajalištima.
„Mali” proizvođači mogu ubrati i četvrti val (ali je to rijetko isplativo s obzirom na utrošak energije i rada).
Tema: Uzgoj šampinjona za kucnu upotrebu (Posjeta: 19265 vremena)