Više o ovoj temi sada možete saznati i u članku na portalu:
http://www.akvarij.net/index.php?option=com_content&view=article&id=688:crvenilo-akvarijskog-bilja&catid=35:ureenje&Itemid=119CRVENILO AKVARIJSKOG BILJA
MITOVI I ISTINEUz zeleno i crveno bilje, u akvarijima imamo i neke vrste biljaka koje su u nekim akvarijima crvene , u nekim zelene , zelene sa crvenim vrhovima , neke čak i ljubičaste itd.
Postoje razne teorije o tome zašto su te biljke negdje zelene a negdje crvene.
ŽELJEZOJedan od najčešćih mitova koji se čuje na tu temu je taj da velike količine željeza dovode do crvene boje u tih biljaka.
U uvjetima nedostatka željeza u akvariju , dodavanje željeza može ubrzati rast biljaka i po Liebigovom zakonu dolazimo do sljedećeg limitirajućeg nutrijenta, ako je taj nutrijent NO3 onda to objašnjava crvenilo (obješnjenje dalje u tekstu) , ali željezo ne utječe direktno na dobivanje crvene boje u biljaka pošto crveni pigmenti uopće ne sadrže željezo (za razliku od klorofila)
.
SVIJETLOJako svijetlo se isto često spominje kao glavni zaslužnik crvenila u biljaka.
Kod jakog svijetla postoji mogućnost da kad bilje stigne do vrha akvarija ono bude pod stresom i zato pocrvene vrhovi bilja ..
Postoji mogućnost da je pod jakim svijetlom potražnja za dušikom puno veća i bilje ne može tako brzo apsorbirat potrebni dušik pa tako vrhovi pocrvene.
Ali , ima puno akvarija sa jakim svijetlom gdje te biljke ostanu zelene ako su dozirane veće količine NO3 tako da je i tu za crvenilo vjerovatno ''zaslužan'' limitirajući N.(vidi dolje)
Dobar izbor lampi odgovarajućeg spektra može pomoć isticanju crvene boje u biljkama.
PREMALO DUŠIKA (N)Koji je onda pravi razlog zašto biljke pocrvene u nekim akvarijima?
Odgovor leži u dušiku , ili bolje rečeno manjku dušika (N)
Dušik u akvarij dodajemo u obliku nitrata (NO3) , a bilje ga troši i iz organskih izvora , ribljeg izmeta , ostataka hrane itd , i to u obliku amonija(NH4+) , uree i kao nusprodukt nitrifikacije, NO3.
Dušik je ključan element u molekulama klorofila.
Klorofil je zeleni pigment koji se nalazi u svim biljkama, algama i cijanobakteriji.
Klorofil apsorbira plavi i crveni spektar svjetlosti a reflektira zeleni spektar , zato su biljke koje sadrže puno klorofila , zelene..
Smanjeni unos dušika smanjuje i proizvodnju klorofila koji je zaslužan za zelenu boju biljke.
Kad se razina klorofila smanji, onda se crveni pigmenti ( betalain , anthocyanin…) vide bolje pošto više nisu zamaskirani klorofilom.
Dodavanjem dušika , biljka ponovno pozeleni zbog povećane proizvodnje klorofila.
Znači , smanjenjem doziranja nitrata možemo postić crvenilo u biljaka , naravno ako dušik nije dostupan u većoj količini iz drugih izvora (riblji otpad , otpuštanje iz podloge itd).
Ova povezanost klorofila i dušika je dobro poznata u agrokulturi.
Na rižinim plantažama je zahtjevno održavati adekvatnu količinu dušika u poplavljenim poljima jer se dušik gubi na više načina.
Najviše dušika se izgubi zbog bakterija koje pretvaraju nitrate u dušične plinove.
Nadziranje eventualnog manjka dušika se vrši klorofil metrom.
Klorofil metar je uređaj kojeg je razvila tvrtka ''Minolta Camera Company'' a kojim se mjeri količina klorofila u biljci.
U načelu , klorofilmetar mjeri količinu zelene boje na biljci i na taj se način otkriva eventualno pomanjkanje dušika.
Smanjenjem dušika također limitiramo i sve enzime pa tako smanjujemo sposobnost biljke da hvata svijetlo i co2.
Postizanje crvenila smanjenjem nitrata nije baš preporučljiva metoda koja ako se i provodi mora se provodit postepeno.
Naime, prejako smanjenje nitrata može smanjiti stabilnost sustava , previše usporiti rast biljaka i na taj način smanjiti proizvodnju O2 što može naštetiti fauni i smanjiti potrošnju NH4 i tako dovesti do pojave algi i cijanobakterije.
Najbolje je onda da su doziranja na dnevnoj bazi da se smanji mogućnost potpunog iscrpljivanja NO3 , ili pak da to smanjenje NO3 bude kratkotrajno za potrebe fotosessiona i sl , a nakon toga se vratit na normalno doziranje.
Uz slabije svijetlo je lakše provest smanjenje nitrata jer su zahtjevi bilja niži pa je lakše održavat stabilnu nisku razinu NO3 (8-10ppm).
Podloga sa makroelementima može također pomoć u smanjenju rizika od prejakog limitiranja NO3.
Crvenilo biljke kod koje u optimalnim uvjetima prevladava kloroplast nije znak zdrave biljke iako se to nekad mislilo , nego je znak stresa.
Za povišen GH se smatra da može pomoći u pojačavanju crvene boje.
Isto tako se smatra i za velike količine CO2 koji povećava količinu crvenih pigmenta.
Ali istovremeno se može naći i crvenih biljaka u ''non CO2'' akvariima što bi značilo da CO2 nije toliko ključan za crvenu boju.
ZAKLJUČAK:- Veće količine željeza ne utječu direktno na crvenilo u biljki.
- Jako svijetlo nije potrebno za dobivanje crvenih biljaka. Dobar odabir lampe može pomoć isticanju crvene boje.
- Smanjivanje dušika (N) dovodi do crvenila biljaka.
- Prejako smanjivanje NO3 nije preporučljivo jer može izazvat pojavu algi i cijanobakterije.
- Crvenilo je znak stresa biljke.