VAŽNO! Crvena knjiga ugroženih vrsta hrvatske

[guppy world]

Kolege akvaristi, malo bih vam skrenuo pažnju o ugroženosti ribljeg fonda RH, kako slatkovodnog tako i jadranskog...

Obzirom da ovaj akvaristički portal smatram edukativnim, moram vam svima skrenuti pažnju na nužnost gledanja na akvaristiku i kroz očuvanje autohtonih ribljih vrsta u nas. Zagađenja prirode su sve izraženija i osobno, radije bih vidio u nekih naših riba oznaku - izumrla u prirodi - nego da piše - izumrla potpuno...

Pozdravljam stoga pokušaje i ustrajnost akvarista neretvanskog i dunavskog sliva te dijelom jadranskog područja koji su si u svojim akvarijima odlučili proteklih godina uzgojiti dio naše prirode!

Sjećam se prvih postova o neretvanskim kozicama, bilju oko Valpova... i još dosta onih koji su i koji i dalje pokušavaju sačuvati dio netaknute/nezagađene prirode - svjesni da ona kao takva - nestaje...

Pozdravljam i sve Ciklidaše, Morske, Toplovodne i Hladnovodne! Lijepo je imati u stanu dio svijetske riblje i biljne baštine i istu njegovati - no savjest mi ne dopušta ne apelirati da se još malo više pažnje obrati lijepim autohtonim ribicama koje nažalost izumiru nama pred očima...

jer, koliko god kao akvarisiti poznajemo riblji svijet koji možemo putem knjiga i zoo trgovina nabaviti i promatrati, proučavati u našim domovima - toliko je više potresna činjenica da o domaćim ribama jezera, potoka i rijeka gotovo ništa ne znamo.

A naš riblji fond podjednako je pa i u nekim pogledima i više interesantan, zanimljiv i iznenađujuć - a da mi toga nismo niti svijesni...

predlažem stoga da se sve teme i postovi takvog sadržaja premjeste u nove podforume koji bi se nadam se otvorili -


ne tražim puno - samo jedan podforum -
 
AKVARISTIKA I TERARISTIKA HRVATSKE
Teme:
Crvena knjiga ugroženih vrsta hrvatske
Autohtone vrste
Alohtone vrste

tu bismo mogli iznosti svoja iskustva i pokušaje uzgoja pojedinih vrsta u svrhu očuvanja od izumiranja u pojedinim područjima te bismo preko istih mogli edukativno dijelovati na sve posjetitelje ovog akvarističkog portala u smislu osvještenosti potrebe i brige o hrvatskim vodnim potencijalima.

Evo i podatak sa jedne net stranice:

Crveni popis Republike Hrvatske obuhvaća 1169 ugroženih biljnih i životinjskih svojta unutar obrađenih skupina, od čega 93 čine stenoendemi. Ako sagledamo podatke o postocima ugroženih svojta u odnosu na ukupan broj svojta po pojedinim biljnim i životinjskim skupinama, i to posebno na svjetskoj, europskoj i državnoj razini, uočljiv je:
znatno viši postotak ugroženosti europske flore i faune u odnosu na svjetsku razinu
nešto niži postotak ugroženosti hrvatske flore i faune u odnosu na europsku razinu, osim za ptice gnjezdarice i gmazove.
u ptica su posebno vrednovane gnjezdeće, a posebno negnjezdeće populacije. Od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih za Hrvatsku, na Crvenom popisu ih je 178, u različitim kategorijama ugroženosti. Od njih se 147 odnosi na gnjezdarice, a 47 na negnjezdeće populacije (za 16 vrsta ugrožene su obje populacije). Iz viših kategorija ugroženosti (CR, EN i VU) na popisu je 88 ptica, od toga su za 77 vrsta ugrožene gnjezdeće, a za 18 vrsta negnjezdeće populacije, odnosno za 7 vrsta ugrožene su obje populacije.

Odnos broja ugroženih svojta (kategorije CR, EN i VU) i ukupnog broja svojta na svjetskoj, europskoj i državnoj razini

Skupina kategorija SVIJET EUROPA HRVATSKA
 
Skupina ukupan broj svojta  broj ugroženih svojta % ukupan broj svojta  broj ugroženih svojta % ukupan broj svojta  broj ugroženih svojta %
 
Sisavci 4842 1130 23,3 274 71 26 101 8 7,9
 
Ptice* 9932 1194 12 515 134 26 2311 76 2 32,9
 
Gmazovi 8134 293 3,6 200 20 10 38 4 10,5
 
Vodozemci 5578 157 2,8 75 10 13,3 20 2 10
 
Slatkovodne ribe 8400 750 3 8,9 349 272 77,9 145 66 45,5
 
Vaskularna flora 272655 6694 22,4 12500 672 5,4 5360 223 4,2
 
Danji leptiri 17700 176 4 1 576 69 12 180 11 6,1
 

* Brojke se odnose na ptice gnjezdarice
Podaci za svijet - IUCN, 2003: The IUCN Red List of Threatened Species
Podaci za Europu - EEA/ETCNC, 2002: A Preliminary European Red List of Vertebrates
Podaci o ukupnom broju svojta u Hrvatskoj - DUZPO,1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite.
1 Podatak iz Crvena knjiga ugroženih ptica Republike Hrvatske, 2003.
2 Uključuje i kategoriju DD
3 Nisu razdvojene morske i slatkovodne vrste, ali gotovo u cijelosti je riječ o slatkovodnim ribama
4 Obuhvaća sve leptire Lepidoptera, ali gotovo u cijelosti je riječ o danjim leptirima

Crveni popis RH:

 IUCN kategorija ugroženosti
 
Skupina EX RE CR EN VU NT LC DD ukupno
 
Podzemna fauna 1  2 13 11 4  9 40 (34)*
 
Danji leptiri   5 2 4 10  17 38
 
Slatkovodne ribe  6 12 22 31 9 2 8 90
 
Vodozemci   1 1 2 3  2 9
 
Gmazovi  1 2 2  8  6 19
 
Ptice (gn/negn)  13/2 17/13 23/10 14/2 36/20 34/9 10/1 147/47 (178)**
 
Sisavci  4  5 3 21 1 8 42
 
Vaskularna flora 1 10 90 62 71 185  340 759
 
Ukupno         1169
 

* 6 svojti podzemne faune obrađeno je također u skupinama riba (3), vodozemaca (2) i sisavaca (1)
** ukupan broj obrađenih ptičjih vrsta - kod nekih su ugrožene gnjezdeće populacije, kod nekih negnjezdeće, a kod nekih obje


Ok... imam problema prilikom copy-paste ... pa tabllica skoro pa nije čitljiva, no ako ste me razumjeli zašto i kako apeliram i što želim da zaživi na ovom akvarističkom portalu, molim vas napišite i vi svoje mišljenje -
i podrška i pokuda su dobrodošle!

Hvala vam svima,
mima&dominik

[Nuclear]

Pa već postoji podforum biotopi za ovo...

[guppy world]

hvala, smetnuo sam sa uma...
 
može li se ovo gore predloženo otvoriti u biotopima?

[biosvera]

ja bi htio naš slatkovodni biotop držat u akvariju no sve su te ribe prevelike za akvariji ne veći od 100l  a one koje ne narastu tako velike i koje bi mogle u manji akvarij od 100l nisu iz hrvatske  ja bi imao divlje gupije koji prebitavaju i u našim vodama ali su uvezeni dok štuke su skup sa šaranima pre velike jedina ostala riba mi je pastrva a ko bi nju uspio držat u akvariju ja bi htijo probat sa hrvatskim biotopima ali to baš i nije lako imat i nać 

[guppy world]

Evo jedne male autohtone /nije uvezena/ doduše iz jadranskog sliva...
rijeke Krka, Zrmanja, njihovi pritoci...

nači ću još, dunavski sliv... dakle sava i pritoke...
ima dovoljno malih ribica našeg podneblja a da su i u prirodi ugoržene a i lijepe u akvariju...

=> OSTEICHTHYES / ACTINOPTERYGII / CYPRINODONTIFORMES / CYPRINODONTIDAE

Aphanius fasciatus (Cuvier and Valenciennes, 1821)

Hrvatsko ime: Obrvan
Englesko ime: Mediterranean Toothcarp, Fasciated T.
Njemačko ime: Zebrakärpfling

slika u prilogu -dolje ispod teksta
 --------------------------------------------------------------------------------
Klasifikacija: Red: Cyprinodontiformes
Porodica: Cyprinodontidae  
Morfologija: Leđna peraja: 10-13 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 1-2 tvrde šipćice / 9-13 mekanih šipćica
Repna peraja: 18-20 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 11-14 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 1 tvrde šipćice / 6 mekanih šipćica
Usta su gornja. Visina tijela stane oko 4 puta u dužinu tijela. Dužina glave stane 3.75 puta u dužinu tijela. Donja vilica je isturena naprijed. Na vilicama je 12 – 16 zubića. Njuška je kratka i njena dužina je jednaka dijametru oka. Bočne linije nema. Postoji 25 – 30 poprečnih nizova ljusaka i 12 – 14 uzdužnih nizova ljusaka. U leđnoj peraji, koja je smještena dosta straga, obično ima 10 – 13 šipćica. Sve šipćice u leđnoj peraji su kraće od dužine glave. Leđna i podrepna peraja stoje nasuprot jedna drugoj, iako leđna počinje nešto ispred podrepne. Boja tijela je različita kod mužjaka i ženki. Mužjaci su smeđe maslinasti i na svakom boku imaju desetak vertikalnih pruga. Peraje su žućkaste. Leđna peraja je na prednjem i gornjem rubu crnkasta. Na repnoj peraji, nešto ispred kraja, često se nalazi vertikalna crna pjega. Ženke su veće i svjetlije od mužjaka. Dužina mužjaka je do 5 cm, a ženki do 6 cm.
 
Max veličina:  4 – 5 cm, maksimalno 6 cm.  
Biologija: Mrijesti se od travnja do kolovoza između vegetacije. Jaja se izliježu u 10 – 15 dana. Spolna zrelost se postiže u prvoj godini.
Hrani se beskralježnjacima, naročito račićima i ličinkama kukaca.
 
Distribucija: Živi duž obalne regije istočno mediteranskog područja (sjeverna Afrika, Mala Azija, Italija, jadranska obala). Pojavljuje se raznim slatkim i brakičnim vodama uključujući male obraštene bare i jezerca. U Hrvatskoj živi u vodama Jadranskog sliva.
 
Ugroženost: Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao ugrožena vrsta.  

[biosvera]

lijepa mi je ta riba lići mi na živorotku ima još koja manja koja može sa njom a da je lijepa nego mi je malo problem tražit lićinke komaraca p savi

[guppy world]

Evo iz zrmanje - u vrijeme pisanja knjige 1999 godine još nije bila ugrožena - no nedavno je bio ekološki incident na Zrmanji u toj mjeri da su mediji dobili zabranu daljnjeg pisanja o istome...

=> OSTEICHTHYES / ACTINOPTERYGII / CYPRINIFORMES / COBITIDAE

Cobitis bilineata (Canestrini, 1866)

Hrvatsko ime: Dvoprugasti vijun
Englesko ime: Twostriped Loach
Njemačko ime: Steinbeißer

 
slika dolje ispod teksta

--------------------------------------------------------------------------------

--------------------------------------------------------------------------------
Klasifikacija: Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija: Leđna peraja: 2 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Podrepna peraja: (1) 2 tvrde šipćice / 6 (7) mekanih šipćica
Repna peraja: 16 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 8 (9) mekanih šipćica
Trbušne peraje: 1 tvrda šipćica / 7 mekanih šipćica
Broj kralješaka: 40-42
U Hrvatskoj ovu vrstu nalazimo samo u rijeci Zrmanji. Po karakteristikama ova populacija odgovara vrsti Cobitis bilineata iz Italije, ali se to još mora za sigurno potvrditi daljnim analizama.
Razmak od vrha njuške do oka i razmak od oka do operkuluma su otprilike podjednaki. Ždrijelni zubi 1.8 - 1.10 . Brkovi kod C. bilineata su podjednake duljine kao kod C. dalmatina, a dulji nego kod C. elongatoides i C. narentana. Tijelo izduljenije nego kod C. elongatoides. Na bazi repe mogu se uočiti dvije smeđe pjege; gornja tamnija i koso položena ; te donja svijetlija, vertikalno položena.
Max veličina:  10 cm  
Biologija:  
Distribucija: Sjeverni dio Italije, sliv rijeke Po. U Hrvatskoj samo u rijeci Zrmanji.  
Ugroženost: Nije ugrožena.  

[guppy world]

evo dunavski sliv...

=> OSTEICHTHYES / ACTINOPTERYGII / CYPRINIFORMES / CYPRINIDAE

Gobio uranoscopus (Agassiz, 1828)

Hrvatsko ime: Tankorepa krkuša Englesko ime: Danubian Gudgeon
Njemačko ime: Steingreßling

slika dolje ispod teksta

--------------------------------------------------------------------------------
 
--------------------------------------------------------------------------------
Klasifikacija: Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae
Morfologija: Leđna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 6-7 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 13 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 40-43
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 5-6
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 4
Tijelo je izduženo. Grlo je pokriveno ljuskama, a tjeme glave je golo. Usta su donja. Repna peraja je upadljivo usječeno. Brčići kada se okrenu unatrag, dosežu do zadnjeg kraja preoperkuluma. Ljuske su cikloidne, srednje veličine. Boja leđa varira od žutosmeđe-zelene do tamno sive, bočne strane su srebrno-sive dok je trbuh bijeli. Peraje su prljavo žute. Tijelo i peraje su bez pjega ili su pjege slabo izražene i to samo iznad bočne linije, kuda se proteže siva traka. Ponekad se na leđnoj peraji nalaze slabo izražene pjegice , dok su druge peraje uvijek bezbojna.

 
Max veličina:  15.0 cm (mužjak) 
Biologija: Ova bentopelagicka vrsta uglavnom živi solitarno, a udružuje se u manje skupine jedino u sezoni mrijesta. Nejcešce nastanjuje gornje dijelove rijeka u pojasu mrene i lipljena. Reofilna je vrsta koja daje prednost kisikom bogatim vodama snažna toka, kojima je dno prekriveno kamenjem ili krupnijim šljunkom. Aktivna je uglavnom nocu kada izlazi iz skrovišta, ispod kamenja i iz pukotina, u potrazi za hranom. Hrani se beskralješnjacima dna, posebno racicima i licinkama vodenih kukaca, ponekad i algama.
Spolnu zrelost obicno dostiže u drugoj ili trecoj godini života. Razmnožava se u proljece, od svibnja do lipnja, i to na plicim mjestima gdje je brži protok vode. Za mrijest uglavnom bira šljunkovito-pjeskovitu podlogu. Žemka odlaži 800-3 000 jaja parcijalno na kamenje ili pijesak, rjede i na vodeno bilje.
 
Distribucija: Nastanjuje srednju i jugoistocnu Europu u sljevovima Dunava, Vardara i na Peloponeskom poluotoku. U Hrvatskoj živi u rijekama Savi, Dravi, Muri i Kupi.
 
Ugroženost: Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao niskorizična vrsta. 

[guppy world]

da ne duljim dalje sa primjerima...
zar nisu lijepe i naše domaće ribe...!

http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige/crvena-knjiga-morskih-riba-hrvatske-138.html

http://www.akvarij.net/index.php?option=com_content&task=view&id=469&Itemid=168

[biosvera]

ma super e da još nešto ima neka koje ima dosta u savi di tece na podrućju nedcava jel mi tamo baka živi i mogu doć do tih vrsta bez problema i da ove zadnje ili ove prije njih takve slićn sam vidio tamo samo što su jako plašljivi pa ih nisam uspio ulovit ;)molim te samo imena ostalo ću sam doznat

[guppy world]

potruditi ću se, daj mi par dana... da se snađem na netu a i da se raspitam uokolo...

Evo i unutar akvarij neta su još puno ranije pisali o CRVENOJ KNJIZI i   E&D...!
Vjerujem da će i oni biti i zainteresirani za suradnju i daljnju pomoć sa njihove strane... 

[Faber]

i sad sto?ako su ugrozene,ajmo ih ulovit pa u akvarij?tko ce garantirat da ce se mrijestit u tim uvijetima?tko garantira da ce prezivit?kako ju vratiti a da se ne zarazi nekim slucajem kod nas pa bolest prenese u rijeku?
Ma ja mislim da ne treba dirati ugrozene vrste.
samo da nesto kazem jer je povezano..
Ja a niti moje djete niti njegovo,vise nikad necemo vidjet Jesetru u Dravi!zbog djerdapske brane.a kecigu?nju sam jednom u zivotu dobio kod Zeljeznickog mosta(Drava,Osijek),i nikad vise..Zalosno je to sa ribama!a da znate samo za vrijeme rata koliko se riblji fond obnovio!pa cak i u moru(recimo ovdje oko Du)ali u godinu dana se sve vratilo na staro..

[biosvera]

Faber a što da ih mi možda spasimo od izumiranja ali ipak nam se može dogodit ovo što si napisao nečemo znat dok ne probaramo

[artal]

i sad sto?ako su ugrozene,ajmo ih ulovit pa u akvarij?tko ce garantirat da ce se mrijestit u tim uvijetima?tko garantira da ce prezivit?kako ju vratiti a da se ne zarazi nekim slucajem kod nas pa bolest prenese u rijeku?
Ma ja mislim da ne treba dirati ugrozene vrste.
samo da nesto kazem jer je povezano..
Ja a niti moje djete niti njegovo,vise nikad necemo vidjet Jesetru u Dravi!zbog djerdapske brane.a kecigu?nju sam jednom u zivotu dobio kod Zeljeznickog mosta(Drava,Osijek),i nikad vise..Zalosno je to sa ribama!a da znate samo za vrijeme rata koliko se riblji fond obnovio!pa cak i u moru(recimo ovdje oko Du)ali u godinu dana se sve vratilo na staro..

U potpunosti se slažem s ovim. Čitam post i malo mi smiješno djeluje ta ideja: ribe su ugrožene lovimo ih za akvarije. Nisam siguran niti da je to zakonom dozvoljeno a šta se tiče toga da bi ovakva akcija spasila vrstu od izumiranja, nekako sam skloniji razmišljanju da bi malo pridonijela tome.
Svi smo svjesni žalosne činjenice da u Hrvatskoj pa i u svijetu polako nestaje veliki broj životinjskih vrsta. Recimo u svijetu je ostalo samo par tisuća tigrova. Šta bi sad trebali, lovit tigrove pa ih uzgajat kući? Upravo zbog trgovine ugroženim i rijetkim vrstama dolazi do toga da su one još ugroženije i na rubu izumiranja.
Nekako imam osjećaj da bi više tih riba uginulo nego što bi ih mi vratili nazad u jezero, rijeku, more.
Shvaćam tvoje ideje i cilje je plemenit, ali mislim da je to nešto što se treba napravit na puno većem nivou nego što je to nekakva akvaristička udruga.

[biosvera]

ma ovo usporedbom sa tigrovima ti nije baš trebalo zato što su tigrovi popularniji pa su im zaštitili stanište dok koga briga za ribe makar ih zartitili ljudi će i dalje puštat otrove , kanalizacije i slične stvari u rijeke tako da im nema baš zagarantiranog spasa dog tigrovima ima

[artal]

ma ovo usporedbom sa tigrovima ti nije baš trebalo zato što su tigrovi popularniji pa su im zaštitili stanište dok koga briga za ribe makar ih zartitili ljudi će i dalje puštat otrove , kanalizacije i slične stvari u rijeke tako da im nema baš zagarantiranog spasa dog tigrovima ima

Ma nema to veze s tigrovima njih sam samo iskoristio u usporedbi jer ih ima još samo par tisuća u svijetu. Čisto želim skrenut pozornost da je izlov i izvoz rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta (riba, ptica, sisavaca, biljki, koralja...) doveo do toga da su te vrste na rubu nestanka. A u velikoj mjeri se te vrste love da bi bili kućni ljubimci!
A ovo što se predlaže je u neku vrstu slično. Znači neka životinjska vrsta je ugrožena pa je rješenje da ih pojedinci love i razmnožavaju doma?? Ja ulovim par ugroženih riba ubacim ih u akvarij pa ako prežive - prežive, ako se množe, super. A ako ne j....a i tako su bile ugrožene.
Ko garantira da će taj akvarist koji bude držao ove ribe to raditi kako treba, da će imati dovoljno vremena, da mu se neće neke životne okolnosti posložit tako da skroz zapostavi ovaj projekt. Ili možda da na kraju mu jednostavno sve do....i pa ih baci u wc?
To da je na razini zološkog vrta ili slično, gdje će biti uloženi neki novci da poprate taj projekt. Gdje nema odustajanja i nema neda mi se danas prominit vodu i slično...

Uključite se u udrugu za zaštitu životinja, pišite pisma ministarstvu, demonstrirajte na ulicama, borite se za zaštitu okoliša ali molim vas nemojte izlovljavati ugrožene vrste!!

[biosvera]

ja ne predlažem izlov nego kada se sredi akvarij i naprave uvijeti uzme svega jedan par i proba se razmnožit ako uspije onda će se ribe proširit po forumu ili se višak natrag pusti u prirodu  ;)ajde molim te zamisli ovo  neko je iz foruma uzeo par neke vrste iz prirode i nakon 2 mj.se oni razmnože i taman kad on misli pustit ih dogodi se prirodna katastrofa i izlije se nafta u rijeku ili jezero i ta vrsta izumre tamo i on kada se sve očisti pusti natrag vrstu i spasi je tako da mislim da sam ja a na drugu stranu ti u pravu

[Godfish]

Malo je teže uzeti samo dvije ribe iz prirode pa da se potrefi da su mužjak i ženka i onda još da formiraju mrijesni par.(koliki imaju brdo m i ž riba pa se samo neke spoje u parove i mrijeste)Kad bi to bilo tako jednostavno vjerojatno nebi bile na popisu ugroženih vrsta,a mišljenja sam da rijetko koji akvarij može jednako kvalitetno nadomjestiti prirodni okoliš iz kojeg riba izvorno dolazi.Dobro je znati koje su ribe ugrožene ,zato pohvala temi,stvarno imamo krasnih riba za koje mnogi nisu čuli, ali prvenstveno bi trebalo raditi na zaštiti njihovih staništa u prirodi.Mislim da bi bilo krivo već ugroženu vrstu dodatno oslabjeti trpanjem u akvarije gdje bi živjele u uvjetima bitno drugačijim od onog na koji su navikle.Čak i eventualni uspješni mrijestovi imali bi problema sa prilagodbom prilikom puštanja u "divljinu".Nažalost i sami znamo da mnoge vrste riba koje su postale "akvarističke" upravo tome zahvaljuju svoju malobrojnost u prirodi.

[artal]

ja ne predlažem izlov nego kada se sredi akvarij i naprave uvijeti uzme svega jedan par i proba se razmnožit ako uspije onda će se ribe proširit po forumu ili se višak natrag pusti u prirodu  ;)ajde molim te zamisli ovo  neko je iz foruma uzeo par neke vrste iz prirode i nakon 2 mj.se oni razmnože i taman kad on misli pustit ih dogodi se prirodna katastrofa i izlije se nafta u rijeku ili jezero i ta vrsta izumre tamo i on kada se sve očisti pusti natrag vrstu i spasi je tako da mislim da sam ja a na drugu stranu ti u pravu

Ovdje smo da pišemo neke konkretne stvari a ne filmske scenarije, ali još si mlad i pun entuzijazma i drago mi je to vidit. Na žalost pravi život ne funkcionira baš ovako i nije sve baš idealno. Potrebno je puno truda da bi se nešto sprovelo u djelo, a i sam trud ne garantira da se druge okolnosti neće okomiti na ovakav ili sličan projekt.
Kolega Godfish piše ono s čime se ja slažem, a to je da je puno akvarista ili drugih hobista koji su krivi što su neke vrste danas ugrožene ili gotovo nestale.

Nešto se treba poduzeti ali ovo jednostavno nije pravi način.

[guppy world]

Da li bi po tebi bio kvalitetniji način da kao udruga Akvarij net idemo u javnost sa apelom o očuvanju određenih vodenih staništa, uz prigodne članke na stranicama akvarij neta, te preko zbivanja i predavanja na AKTERU!!!!

[biosvera]

ma znam da znam da ovo baš nije najbolji način i znam da je ono što sam prije napisao više filmski nego stvarnost ali ipak slažem se da su mnoge ribe ugrožene zbog akvarista ali ipak hrvatska je ja mislim 2 u europi po raznolikosti slatkovodnih domačih ribljih vrsta u prirodi ima ih jedno 125 pa si mislim da ima bar 1 riblja vrsta koja se može pripitomit u akvariju i razmnožit a da nije velikog rasta ali ipak bi bilo bolje da se očuva njihovo izvorno stanište a isto tako mislim da su naši biolozi i znanstvenici koji određuju ugroženost ribljih vrsta LJENI pa ne naprave novo istraživanje i sigurno bi se neke ribe maknule sa crvene knjige

Ovdje smo da pišemo neke konkretne stvari a ne filmske scenarije, ali još si mlad i pun entuzijazma i drago mi je to vidit. Na žalost pravi život ne funkcionira baš ovako i nije sve baš idealno. Potrebno je puno truda da bi se nešto sprovelo u djelo, a i sam trud ne garantira da se druge okolnosti neće okomiti na ovakav ili sličan projekt.
Kolega Godfish piše ono s čime se ja slažem, a to je da je puno akvarista ili drugih hobista koji su krivi što su neke vrste danas ugrožene ili gotovo nestale.

Nešto se treba poduzeti ali ovo jednostavno nije pravi način.

[artal]

Da li bi po tebi bio kvalitetniji način da kao udruga Akvarij net idemo u javnost sa apelom o očuvanju određenih vodenih staništa, uz prigodne članke na stranicama akvarij neta, te preko zbivanja i predavanja na AKTERU!!!!

Ne mogu ja određivati službenu politiku bilo koje udruge ili foruma pa tako ni ovog, iako bi bilo lijepo ukoliko bi se mogli angažirati donekle i na ovom polju. Sigurno da je bolje kada grupa ljudi izlazi u javnost nego da to čine pojedinci na svoju ruku. Samo da bi se nešto promijenilo ili napravilo u ovoj državi glas za promjene mora biti poprilično jak. Tako da bi najidealnija situacija bila kad bi se više udruga ujedinilo u zajedničkom cilju sa jednim programom.

[guppy world]

Artal, slažem se.

Da li si zainteresiran da nas dvojica malo postanemo aktivniji po tom pitanju bar ovdje na forumu, ako se pokaže da se i ova udruga slaže o djelovanju u tom smjeru?

Možda bi bilo zgodno osim par postova i tema ovdje - organizirati kakvo edukativno predavanje - kao gost predavać netko tko je sudjelovao u realizaciji projekta - crvena knjiga ugroženih vrsta hrv...!!!

Naravno, ako se glavnima na akv. netu svidi ovakvo što i odobre...

[artal]

Artal, slažem se.

Da li si zainteresiran da nas dvojica malo postanemo aktivniji po tom pitanju bar ovdje na forumu, ako se pokaže da se i ova udruga slaže o djelovanju u tom smjeru?

Možda bi bilo zgodno osim par postova i tema ovdje - organizirati kakvo edukativno predavanje - kao gost predavać netko tko je sudjelovao u realizaciji projekta - crvena knjiga ugroženih vrsta hrv...!!!

Naravno, ako se glavnima na akv. netu svidi ovakvo što i odobre...

Ja sam slabo potkovan u ovoj temi, tj. u ribljim vrstama u hrvatskim vodama. Ali ako želimo našoj djeci i unucima ostaviti koliko toliko očuvanu prirodu mislim da bi se masovno trebali uključiti u projekte očuvanja okoliša.
Naravno već ima dosta sličnih udruga, čak i previše po mom mišljenju (bolje bi bilo da jedna udruga ima više članova), da bi mi pokušali osnovat još koju.  Ali možda nije loša ideja da pokušamo sebe a time i druge malo uputiti u ovu problematiku, bilo putem kavkih istraživanja, članaka, predavanja ili nekakvih akcija.
U svakom slučaju ne vidim razloga zašto ne pokušati nešto učiniti po pitanju ugroženih vrsta u našim vodama.

Uvjeren sam da na ovom forumu ima dosta ljudi sa velikim znanjem o ovoj tematici i bilo bi lijepo da se uključe u temu.

[guppy world]

 

[biobiofizicar]

Posto je tema naslovljena sa Vazno! da kazem i ja par stvari.
I ja sam jako zainteresovan za domace biotope i ocuvanje ugrozenih vrsta kao i upoznavanje ostalih sa blagom koje nam se nalazi ispred nosa.

Ipak treba reci: Samoinicijativno uzimanje iz prirode ugrozenih vrsta, kao i bilo cega iz zasticenih oblasti (nacionalni parkovi, parkovi prirode, itd) je NAJSTROZE ZABRANJENO!!. Koliko god nasa pocetna ideja bila plemenita ovo se nesme raditi. Nepravilnim uzorkovanjem se moze naneti veca steta nego koristi i upropastiti i ono malo sto je u prirodi ostalo.
Pa zabranjeno je i kaznjivo i uloviti ribu ispod mere cak i kad nije zasticena.

Sva svoja istrazivanja biotopa i uzorkovanje biljaka radim van zasticenih oblasti, ili u saradnji sa upravom nekog zasticenog podrucja. Kada se riba lovi u istrazivacke svrhe sa znanstvenicima idu i ekoloski inspektori i sacinjavaju se protokoli o tacnim kolicinama, velicinama i potrebama za koje su ribe ulovljene.
Cak i ja koji vodim racuna sam uspeo greskom da pokupim zasticenu biljnu vrstu sakrivenu u busenu Demersuma koji sam izvadio iz vode (Utriculariu sp). Pokusao sam da je odrzim u akvarijumu (kada se vec tu nasla) ali nisam uspeo - znaci nesvesno sam napravio stetu. Hotonia palustris je zasticena biljna vrsta na nasim prostorima. Znam gde je ima i gde sam mogao da je nacupam, ali sam ipak posao drugim putem i nabavio akvaristicku kultivisanu koja je stigla iz uzgoja iz Evropskih zemalja gde nije ugrozena.
 Pokusavam ja da u akvarijume stavim neke zasticene riblje vrste (Umbra Krameri), ali i to cu uraditi samo ako nadjem legalan nacin da do njih dodjem iako znam kako i gde da ih nahvatam za 5 minuta.

Mozda zakoni o zastiti  nisu najbolji, ali su vazeci i jedini koje trenutno imamo i treba ih se pridrzavati. Za onoga koji voli prirodu to je i moralni cin, a ne samo obaveza nametnuta od strane drzave. Naravno da treba praviti i druge korake u pravcu razvijanja opste ekoloske svesti, ali to treba u okviru organizacija udruzenja i institucija koje se time bave, a nikako samoinicijativno.

Zamislite mene koji ovako "propovedam", a u tajnosti berem Hotoniju makar i sa svojom fiks idejom da cu je uspesno razmnoziti i u jos vecem broju vratiti u prirodu. Pa neide to bas tako. Cak i da je razmnozim (a lepo mi ide sa ovom mojom kultivisanom), ako je vratim u pogresnu vodu ona tamo moze postati invazivna vrsta i napraviti ogromnu stetu ili nedaj boze sa ovom mojom mogu uneti i neke parazite i stetocine koji ce pobiti i ono malo sto je ostalo u prirodi.
Mogu se praviti "zastitarski akvarijumi" i akvarijumi namenjeni konzervaciji domacih vodenih vrsta ili za edukativne namene, ali se to MORA raditi u okviru propisanih normi i  uz saradnju za to ovlascenih institucija i udruzenja....

[guppy world]

izvrsno pisano.
Slažem se pogotovo sa tvojom poslijednjom rečenicom i podržavam je...
postoji li mogučnost da se akvaristički nekako usmjerimo u tom pravcu... /odnosi se na tvoju poslijednju rečenicu)

[artal]

izvrsno pisano.
Slažem se pogotovo sa tvojom poslijednjom rečenicom i podržavam je...
postoji li mogučnost da se akvaristički nekako usmjerimo u tom pravcu... /odnosi se na tvoju poslijednju rečenicu)

Kratko da se osvrnem na ovo. Mislim da je ovako nešto jako teško, rekao bi gotovo nemoguće ostvariti u nekoj značajnijoj mjeri. Zbog nemogućnosti nabavka, neadekvatnih uvjeta pa i životnih okolnosti i mogućeg gubitka interesa.

Nedavno sam pročitao članak u National Geographicu o hidroelektrani na rijeci Dobra. Da sad ne duljim o endemskim vrstama koje su došle u ozbiljnu opasnost ovom izgradnjom, pročitao sam nešto podosta zanimljivo. Mi smo kao zemlja potpisnice nekih konvencija o očuvanju okoliša, i naša društva za zaštitiu okoliša pozvali su se na te konvencije. Međutim niti jedna organizacija nije se oglasila osim jedne koja se izborila za zaštitu jedne vrste šišmiša koja tu obitava. Njihova špilja je zazidana tako da se ne mogu vratiti u nju jer će ona bit potopljena. I to je to. Puno drugih vrsta, nekih endemskih, prepušteno je sudbini. Pa se postavlja pitanje zašto se sve te potpisane konvencije nisu ispoštovale i zašto nitko nije reagirao. Izgleda da ni svjetske organizacije nije puno briga pa je teško zamislit pojedince da mogu učinit nešto više.

Možda ja puno blebećem i pišem gluposti ali šta ću kad mi to ide 

[biobiofizicar]

Pa kao što rekoh niti su zakoni savršeni, niti je njihova primena savršena, a i svet u kome živimo je prepun mana.

 U višemilionskoj istoriji života na planeti zemlji poznati su periodi kada su se dešavale neke prirodne katastrofe i nagli pomori i kada je u kratkom periodu nestajalo i po 99% živih vrsta koje su u tom periodu nastanjivale planetu. Ovo kratak period označava periode od par hiljada do par desetina hiljada godina. Najpoznatija priča na ovu temu je svakako priča o nestanku dinosaurusa, ali bilo je bar još 4-5 takvih perioda i u ranijoj istoriji planete. Zahvaljujući čovekovom uticaju mi danas živimo u baš  takvom jednom trenutku i na žalost sa procenjenom dinamikom nestajanja vrsta koja je puno brža nego ikada do sada u planetarnoj istoriji.

Artal mogu se akvaristi uključiti, preko akvarističkih udruženja, udruženja za zaštitu prirode, i organizovane saradnje sa institucijama kao što su recimo zavod za zaštitu prirode, javni akvarijumi, naučni instituti....

Prvi način je svakako baš ovo što mi trenutno radimo: Pričamo i diskutujemo o problemu, kao i edukujemo se o ugroženim vrstama i ostalom živom svetu našeg podneblja (sa našeg akvarističkog aspekta).
Drugi način je primena tog znanja: za početak prepoznavanje ugroženih vrsta kada na njih naidjete u njihovim prirodnim staništima i obaveštavanje onih koji o tome vode računa da ste tu vrstu uočili i na nekim drugim lokacijama od do sada poznatih.

Ovo su neki lični doprinosi.

Javni akvarijumi, zooparkovi su mesta očuvanja biodiverziteta, kao i mesta gde se stanovništvo edukuje i upoznaje sa ovim o čemu mi sada pričamo. Mogu akvaristička udruženja ponuditi i svoja stakla da udju u projekte očuvanja biodiverziteta, mogu insistirati na otvaranju javnih akvarijuma sa više domaćih biotopa, mogu predlagati i pomagati (svojim akvarističkim znanjem) nacionalnim parkovima da u svojim vizitorskim centrima postave i poneki akvarijum sa lokalnim specifičnim biotopom.

Kako će ovo ići. Pa najverovatnije teško, ali neki pomaci se ipak mogu napraviti i svakako bitku unapred netreba proglašavati izgubljenom.
 
Mi akvaristi posedujemo ogromne količine zastakljene vode koju držimo pod kontrolisanim uslovima.

[guppy world]

Javni akvarijumi, zooparkovi su mesta očuvanja biodiverziteta, kao i mesta gde se stanovništvo edukuje i upoznaje sa ovim o čemu mi sada pričamo. Mogu akvaristička udruženja ponuditi i svoja stakla da udju u projekte očuvanja biodiverziteta, mogu insistirati na otvaranju javnih akvarijuma sa više domaćih biotopa, mogu predlagati i pomagati (svojim akvarističkim znanjem) nacionalnim parkovima da u svojim vizitorskim centrima postave i poneki akvarijum sa lokalnim specifičnim biotopom.

Kako će ovo ići. Pa najverovatnije teško, ali neki pomaci se ipak mogu napraviti i svakako bitku unapred netreba proglašavati izgubljenom.
 
Mi akvaristi posedujemo ogromne količine zastakljene vode koju držimo pod kontrolisanim uslovima.

Želim se aktivirati na ovaj način.