pozdrav
@PA_3_CIJA kada sam pročitao tvoj post prvo sam gledao u monitor neko vrijeme (ne fokusirano)
pa sam pročitao ponovo i odvalio se od smijeha...
ugl stalno skace po staklu a kad sam ju uhvatila da ju probam smirit jos se vise koprcala i ugrizla sestru....
kak da ju smirim????
Stvarno ti pokušavam pomoći, bez namjere, vrijeđanja, omalovažavanja i sl.
(ma da mi je nekad teško se suzdržati... ali trudim se)
nitko se nije rodio sa tim znanjem ali svi ovdje nastojimo nešto naučiti.
ne bi htio da krivo ovo shvatiš'(ne znam niti koliko godina imaš)
pa ne znam točno niti načina da prilagodim tekstove da su "razumljivi svima"...
pa ću ti pokazati jedan ogroman i ne uređen članak koji pišem već neko vrijeme.
za sve one ljude koji imaju problema sa "percepcijom doživljavanja guštera" (gmazova općenito)
možda i jedan dan napišem knjigu o tome "fenomenu"
potpuno je ne rafiniran i sirov pa se u naprijed ispričavam....
ovo je Ekskluziva samo za patriciju:.......................................................................................
Percepcija:
-
ljudi se nalaze vrlo visoko na „našoj“ ljestvici evolucije, naša percepcija je puno "odvedenija" za što je uglavnom zaslužan razum. Koji prikuplja informacije sortira i obrađuje
(za svaku osobu „drugačijim algoritmom“ – tablicom vrijednosti).
No svima je zajedničko da smo pripadnici iste vrste i da svi dijelimo iste nagone.
Svi smo sisavci, po rođenju svi dolazimo na svijet sa određenim predznanjem.
- od rođenja svi znamo da trebamo sisati, kasnije naučimo živjeti u skupini (ono što zovemo obitelj, selo, grad, nacija…) koji nam pruža sigurnost i osigurava budućnost kakvu si sami ne možemo osigurati, interes skupine trebao bi biti interes pojedinca.
Zbog toga imamo izrazito razvijene socijalne (društvene) i komunikacijske vještine, neusporedivo razvijenije od guštera. Posjedujemo izuzetno razvijene emocije ono što gmazovi ne mogu razumjeti budući da nemaju centar u mozgu zadužen za emocije i suosjećanje.
Od rođenja živimo potpuno ovisni o majci.
Majka ima nagon da zaštiti dijete i da mu surađujući sa drugim jedinkama osigura budućnost.
Osim samog dojenja, majka nosi nagon milovanja (kod nekih sisavaca lizanja) novorođenčadi sa ciljem da stimulira rad crijeva. A općenito dodirivanje i milovanje pospješuju cirkulaciju i oslobađaju hormone koji stvaraju osjećaj ugode i bezbrižnosti. Gmazovi nemaju takvu fiziologiju i kod njih dodirivanje ne može potaknuti nikakav drugi osjećaj osim „iritacije“.
To je ono što se zove nagon vrste i protiv toga se ne možemo boriti to je ono što je jače od nas samih.
sve ovo dovodi do krive percepcije ljudi koji nabavljaju ili misle nabaviti guštera za kućnog ljubimca.
- gušteri (gmazovi) se nalaze dosta nisko na „našoj“ ljestvici evolucije, uopće nam nisu slični, zato su posebni i zato ih volimo promatrati, znamo da ih nije dobro uznemiravati (navlačiti po rukama ili lupati po staklu terarija). Nikakvo „tepanje“ (razgovor) ili dodirivanje (milovanje) nema nikakve svrhe niti na ikakav način može pomoći gušteru da se bolje osjeća, upravo suprotno.
Odnosno sve to ako i radimo, radimo zbog sebe, ne zbog guštera.
Takvo ponašanje u principu može samo dugoročno šteti, problem je da se identificiramo sa životinjom koja nam nikako nije slična i funkcionira na skroz drukčijim osnovama.
Gušteri se uglavnom ne brinu za svoje mlade, njihovi mladunci se ne rađaju sa istim nagonima kao i ljudi; (ne sišu, odrasli se (uglavnom) ne brinu za mladunce niti ih hrane).
gušteri kao i svi gmazovi, od trenutka rođenja znaju što su, znaju kako i sa čime se moraju hraniti i na koji način zaštititi, na svijet dolaze potpuno sposobni za samostalan život.
Izvrsno su upoznati sa svojim sposobnostima, prednostima i manama imaju točno „predvidljiv“ odgovor za svaku situaciju u kojoj bi se eventualno mogli naći.
Upravo ova odlika čini ih „nisko zahtjevnim“ savršenim kućnim ljubimcima za ljude koji nemaju mnogo vremena (za razliku od psa ili mačke, koji zahtijevaju mnogo pažnje i pate ako nemaju bliskog socijalnog kontakta).
Gušteri nemaju potrebe da uče, nije im potreban bliski kontakt sa vlasnikom, niti ih oni prepoznaju (barem ne na način kako mi prepoznajemo osobe oko sebe, uglavnom se to svodi na naučenu „naviku“ hranjenja ili izlazak iz premalenog terarija)
Guštere jednostavno nije potrebno niti se oni mogu „PRIPITOMITI“ Rađaju se sa puno većim predznanjem i razvijenom motorikom, koju vježbaju puno kraće nego ljudi.
U tom segmentu daleko su „napredniji“ od neiskusnih i bespomoćnih novorođenih sisavaca.
Gušteri imaju izuzetno razvijen vegetativni sustav te je njihov organizam povezan (ovisi o) sa osnovnim parametrima okoline u kojoj se nalaze.
Promatrajući guštere zaključio sam da je njihova veza autonomnog sa vegetativnim sustavom mnogo „suptilnija“ nego kod sisavaca. ((konkretan „krivac“ za tu ovisnost je kompleksnost metabolizma, ovisnost o temperaturi i konstantnim oscilacijama parametara prostora u kojem se nalaze.))
Njihov pojam uvjerenja i „sreće“ ne postoji, niti se na ikoji način gušter može dovesti u takvo stanje.
((konkretno mislim na raspoloženje i vezu stanja okoline sa stadijem u kojem se organizam nalazi.
U principu slični su sa našim terminom; „ljudima zombijima“ (iz fantastičnih filmova) kojima je cijeli razum potisnut, a jedini dio mozga koji funkcionira naziva se „gušterov mozak'“ (mali mozak) zadužen za kontrolu vegetativnog sustava, koji je zadužen za osnovne fiziološke funkcije (hranjenje, obrana i razmnožavanje)) gmazovi uglavnom imaju vrlo „suženi“ dio mozga zaduženog za učenje ili prepoznavanje, budući da se rađaju sa većinom znanja koji im je potreban da prežive.
-Mozak guštera i čovjeka ima (osim samog nagona) glavnu razliku percepciju (percepciju svijeta oko sebe) te se većina vlasnika krivo identificira (poistovjećuje) sa gušterima i postavlja guštera na svoje mjesto, te misli da će neke stvari koje su čovjeku ugodne, biti ugodne gušteru. Za takav pristup je krivo ne poznavanje fiziologije (života) i ljudska interpretacija oskudne mimike (položaja tijela) guštera.
Možda iz tog razloga ljudi nikada nisu pripitomili (razumjeli gmazove) nikad niste čuli da je netko iskoristio guštera ( eventualno; u opkopu oko dvorca)
Osim toga velika je pogreška tumačenje fiziologije i metabolizma guštera.
koji je potpuno različiti od našeg'.
Cijeli metabolizam dosta je usporen kao i većina reakcija kod gmazova.
No metabolizam gmaza ima mnogo veći učinak (u energetskom smislu) od sisavaca koji konstantno moraju držati temperaturu tijela na ~37C ((što je u neku ruku razbacivanje energijom, zbog toga se sisavci konstantno moraju hraniti))
Duže vremena promatrajući guštere shvatio sam da su „programirani“ na osnovnih pet stanja „organizma“ i da je izuzetno teško postići naglu promjenu reakcije unutar nekog stanja, što kod sisavaca nije slučaj.
Gušteri imaju dosta trome (inertne) reakcije (prijelaz) iz jednog stanja u drugo je izuzetno spor.
Osnovni modeli stanja uma kod guštera su (uvjetno je ovisno o vrsti naravno);
- spavanje - gušter je opušten i bezbrižan, sakriven ili izvrsno kamufliran, boravi na pažljivo odabranom i „sigurnom“ mjestu, u to vrijeme izuzetno je tolerantan i ne reagira na uznemiravanje.
Možda je vrijeme spavanja najbolje vrijeme da se naprave poslovi u i oko terarija, u tom razdoblju gušter gotovo da je neosjetljiv na uznemiravanja.
((naravno doba spavanja ovisi o načinu života i aktivnosti određene vrste guštera))
Koliko god izgledalo da uspavani gušter tolerira bilo kavo uznemiravanje, mirovanje je izuzetno bitno, te nekada neiskusni vlasnici drže upaljeno svijetlo/grijanje* ((gušterima je potrebna temperaturna razlika dana i noći, koja određuje stanje metabolizma)) , glasnu muziku ili ostave hranu (žive kukce, cvrčke ili žohare) da lutaju slobodno po terariju. Što ima loše posljedice na organizam guštera, budući da su ti kukci aktivni noću te hodaju po granama i gušteru koji se odmara (gušteri se bude noću i mogu doživjeti stres koji je prvi na ljestvici uzroka uginuća guštera).
U trenucima dok „spava“ gušter gubi većinu žarkih boja i prevladavaju svijetle (blijede) nijanse.
-priprema organizma za dnevne/noćne aktivnosti (buđenje) Gušteri dosta vremena provode u „buđenju“ pripremi organizma za dnevne/noćne aktivnosti (ovisno o vrsti) pa se tako tromo kreću izlazeći iz sigurnosti „kamuflaže i skrovišta za spavanje“ do pogodnog mjesta za sunčanje i polako podižu razinu energije. Nekada takvo stanje zna potrajati satima.
U tom vremenu gušter promatra rekao bi traži najbolju poziciju u nekom okolišu, strateške točke s kojih će krenuti u lov i uzeti si vremena da dobro promotri i analizira okolinu.
Vrlo je bitno da gušter podigne nivo energije za aktivno funkcioniranje. Srce poveća broj otkucaja što budi čitav metabolizam od probavnog sustava do budnosti i koncentriranosti na aktivnosti.
-traženje hrane i izbjegavanje opasnosti
Potraga za hranom zahtjeva visoku koncentraciju i u to vrijeme gušter je najaktivniji te svi sustavi rade na maksimumu osjetljivosti, gušter je oprezan i vreba hranu u tom razdoblju vrlo lako možete vidjeti što znači brzina reagiranja na hranu ili moguću obrambenu reakciju.
Gušteri izuzetno precizno lociraju, definiraju plijen procjenjuju udaljenost te način napada.
Obrana se na sličan način sastoji od definiranja opasnosti te pronalaženju najbolje reakcije da se opasnost izbjegne.
ovisno o vrsti postoji više znakova upozorenja, kojeg gušteri daju prije bilo kakve reakcije.
- Obično je to mahanje glavom gore dolje.
- Postavljanje tijela u „S“ položaj. (kod vrsta gekona, agama i iguana)
- Glasno siktanje ili cviljenje (kod nekih vrsta gekona)
- Nagle promjene boje (posebno izraženo kod kameleona (crne točke))
- Napuhavanje (povećanje volumena) ili profiliranje (okretanje) prema agresoru.
- podizanje vratnih „kožnih ogrlica“ ovisno o vrsti, svaka vrsta guštera ima neke svoje posebnosti obrane.
- blefiranje;
Većina guštera sklona je „blefiranju“ odnosno pokušavaju zastrašiti protivnika uglavnom se to blefiranje sastoji od naglih otvaranja usta siktanja i napuhavanja. (ovisno od vrste)
- obrana napadom;
dosta rijetko se dešava da gušter ugrize ili udari repom. To je obično zadnja linija obrane.
no i takve reakcije su moguće' pogotovo ako ne prepoznamo znakove upozorenja.
-bježanje od opasnosti;
Najčešća reakcija je bježanje i obično najučinkovitija, neke vrste kameleona (koji su dosta spore i trome) biježe na način da se „onesvijeste“ padnu u trans i puste se sa grane da padu na tlo i na taj način osiguraju opstanak' od za njih bržih grabežljivaca.
-pronalaženje partera za parenje;
gušteri međusobno komuniciraju (ovisno o vrsti) na više načina;
- neki gekoni ispuštaju nisko frekventne glasove (koji odaju trenutno stanje jedinke, spol i raspoloženje)
-kod nekih je primaran način komunikacije mimika (čitanje raspoloženja prema položaju tijela).
-budući da gušteri imaju izuzetno dobro razvijen vid' komunikacija bojama je isto tako vrlo česta.
posebno kod Kameleona i Anolisa.8
((kameleoni imaju spremnu paletu uzoraka i boja za svaku prigodu. Susret, dva kameleona može rezultirati eksplozijom čitave palete uzoraka i boja.
Anolisi se raspoznaju pomicanjem „zastavice“ na bradi guštera koji u određenom frekvencijom i bojom daju naslutiti svoje namjere.
postoji nekoliko vrsta anolisa koje izgledaju potpuno isto a genetski su različite, tek' nakon pomnog istraživanja uvidjelo se da svaka vrsta ima drugačiji uzorak odsjaja UV svijetla koje gušteri vide a za ljude je nevidljivo. ))
U vrijeme parenja ili pronalaska partnera, gušteri ((posebno mislim na mužjake)) gube svaki interes za promjenama u okolini te svu energiju i pažnju fokusiraju na ženku.
Usudim se tvrditi da je to vrijeme u prirodi gušter najranjiviji ((smatram da bi i ljudi mogli povući neke paralele sa ovim segmentom gušterovog života)) počevši od „razotkrivanja kamuflaže“ (promjenama boje, glasanjem ili bučnim šuštanjem (uzrokovanim mimikom tijela) te neopreznošću ili potpunim fiksiranjem svih osjetila na ženku.
Gušteri za normalno (zdravo) funkcioniranje metabolizma moraju imati svakodnevnu i redovitu promjenu stanja ciklusa noć i dan (koju prati određeno (trajanje) osvjetljenja i temperatura)
najčešće se javljaju dva problema;
- nekada guštera kojeg držimo u stanu stavljamo na poslijepodnevno drijemanje, misleći da mu je odmor potreban.
- vlasnici nekada noćnim gušterima uopće ne pale svijetla budući da su gušteri noći nemaju potrebu za UV spektrom i svijetlom kao takvim.
((ovakvi problemi najčešće se javljaju kod hoibsta koji imaju iskustva sa držanjem zmija ili paučnjaka.))
ovakvo shvaćanje života guštera potpuno je pogrešno, gušteri moraju imati preciznu i kontinuiranu rutinu, a svako odstupanje od rutine nosi za posljedicu stresno stanje organizma i neuravnotežen metabolizam.
- Gušteri imaju potpuno drugačiji metabolizam; rekao bi različite prioritete u životu, budući da su poikilotermne životinje (ne mogu vlastitim metabolizmom održati stalnu temperaturu organizma već metabolizam sinkroniziraju sa temperaturom okoline), imaju trodijelno srce1 ((neki ljudi se mogu roditi sa srčanom manom zvanom „krokodilsko srce“ kada srčana resica ne sraste i ne odjeli vensku i arterijsku krv, pa se ona miješa' no ljudi nemaju metabolizam gmazova, u metabolizmu stanica, takva mana ne znači da su ljudi hladnokrvni (da imaju nižu temperaturu) metabolizam stanice kod ljudi je potpuno drugačiji od one kod guštera)) što u kombinaciji sa svojim (drugačijim) metabolizmom ne mogu probaviti pojedenu hranu niti skupiti snage za svakodnevne aktivnosti (traženje hrane i obrana), njihov je organizam u hladnijem periodu „osuđen“ na mirovanje. To je jedini razlog zašto guštera nema u hladnim podnebljima.
Mirovanje kod gmazova je druga bitna stvar, za ispravno funkcioniranje organizma potrebni su redoviti intervali izmjene (temperature i svijetlosti) dana i noći, jer na taj način reguliraju osnovne fiziološke potrebe, naravno sve to ovisi od vrste do vrste koje su aktivne danju ili noću.
Takav ciklus kod gmazova igra mnogo važniju ulogu nego kod ljudi.
Naravno tu je i fizionomija tijela koja je potpuno drugačija nego kod ljudi, Gušteri ne mogu funkcionirati ako im izostavimo cikluse dana i noći.
Bilo kakvo odstupanje od redovitih izmjena ciklusa uzrokuje određenu vrstu stresa kod guštera.
Stres je vjerojatno jedan od najvećih uzroka smrtnosti kod guštera u zatočeništvu.
Uzrok je (najčešće) uvjeti držanja i „stanje“ okoline budući da je organizam guštera izuzetno povezan sa okolinom. Najčešće se manifestira kao gubitak' apetita i nezainteresiranost za obavljanje osnovnih aktivnosti, mirovanje pospanost (ono što ljudi „greškom nazivaju; podnevni drijemež“ (kod guštera ne postoji, barem ne u tom smislu riječi) i na koncu malaksalost i potpuna iscrpljenost.
takvo stanje može potrajati mjesecima, no nakon određene točke za guštera nema spasa i bez obzira što će on vjerojatno živjeti nekoliko mjeseci, šteta za njegov organizam je pre velika da bi je itko mogao „popraviti“. Uglavnom organizam više nije sposoban pokrenuti metabolizam ili iz razloga što je potpuno uništen imunitet ili je probavni sustav toliko oštećen da ni „maksimalnim“ kapacitetom ne može nadoknaditi suficit i gubitke nastale uslijed „nepravilnog držanja“.
kada uz sve te faktore ubacimo i pravilno balansiranu prehranu i posebnosti svake pojedine vrste držanje guštera sličnije je umjetnosti (razumijevanja guštera i svih njegovih potreba)
Posebnosti metabolizma kod nekih vrsta guštera;
-Dnevne vrste guštera koje se sunčaju na suncu (otvorenom) postaju agresivniji od onih koji se sunčaju (primaju UV-B spektar za sintezu vitamina D3) preko UV lampi ( fluorescentnih cijevi) ili vitamine prima u obliku vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani.
Razlog je što „prirodno sintetiziranje“ vitamina D uzrokuje čitav niz utjecaja na žlijezde i hormone guštera te na taj način mijenja i „psihologiju“ određenih vrsta guštera.
-Gušteri imaju „treće oko“, to je nakupina fotosenzibilnih (osjetljivih na svijetlo) stanica koje se nalaze između očiju (na čelu) guštera, ljudi nemaju takve stanice jer je naš' „fotosenzibilan sustav“ spojen živcem direktno iz oka na hipofizu (centralnu žlijezdu u mozgu).
Najbolji pokazatelj koliko je to kod ljudi bitna stvar je problem „jet leg“ (javlja se kada putujemo avionom prilikom preskakanja vremenskih zona, a manifestira se umorom iscrpljenošću te dezorijentacijom, ne mogućnošću koncentracije i gubitkom apetita te stresom).
Treće oko ima najveću ulogu kod određivanja godišnjih doba4. prema trajanju duljine dana i noći
((u našim krajevima listopadno drveće počinje sa otpuštanjem lišća kada dan počinje trajati manje od 12 sati)), posebno kod ženki, koje na taj način dobivaju informaciju kada pripremiti organizam za parenje i „izgradnju jaja“ (koja kod gmazova uzimaju veliki dio energije organizma; kalcija za izgradnju ljuske jaja, i bjelančevina za izgradnju žumanjka zametka).
-Općenito je držanje ženke guštera puno kompleksnije nego mužjaka. Isključivo iz razloga što ženke imaju kompleksniji i mnogo osjetljiviji (kompleksniji) metabolizam nego muške jedinke.
((osim ako se ne radi o partogenetskim (samo-replicirajućim gušterima))
ženke guštera kao izvor za stvaranje ljuske jaja i zametaka koriste vlastiti organizam, odnosno kalcij (iz kostiju i kože) i bjelančevine iz organizma gušterice, prelaze u resurs za stvaranje potomstva.
Doduše velik broj različitih vrsta guštera prilično vješto može odgoditi (produžiti) razdoblje izgradnje jaja i odgoditi datum nešenja jaja, što ovisi o vrsti, veličini i broju jaja te uvjetima (godišnjem dobu) i dostupnosti (kvaliteti) hrane.
-Dugoročni transporti ili držanje guštera na „hladnome“ i neprimjerenom prostoru. Uzrokuju fatalne posljedice na zdrave guštere.
Budući da gmazovi ne mogu samostalno regulirati temperaturu tijela za hladnijeg vremena ne mogu ni probavljati hranu2 ((ne mogu pokrenuti metabolizam probave hrane, sinteza različitih enzima za probavu)) što dodatno uvećava ovaj problem jer taj dan neće „dobiti“ (probaviti) potrebnu količinu energije3.
((Često se dešava kod „dužeg“ transporta, da potpuno zdravi gušteri koji su siti (punih želudaca) uginu nekoliko tjedana pošto su pristigli.
Problem je hrana koja se nalazi u crijevima, (bez enzima za probavu) počinje se raspadati (truljeti) pa gušter oboli od sekundarne upale probavnog trakta, uzrokovanog namnoženim bakterijama, uz sve to takav metabolizam ne može se boriti protiv infekcije budući da nema dovoljno temperature (energije) koja je potrebna za podizanje imuniteta (povećanje broja antitijela) i naravno samog broja otkucaja srca time i cirkulacije krvi.))
Svaki puta kada zaboravite upaliti/ugasiti svijetlo u terariju sjetite se kako je to djelovalo na cijeli mnogo kompleksniji sustav (metabolizam) guštera.
Guštera koji taj dan/noć nije dobio dovoljno energije za normalno funkcioniranje, a vjerojatno ste i narušili čitavu shemu godišnjih doba te „prepoznavanja trenutka u kojem se metabolizam guštera nalazi“
U tom periodu nećete promatrati guštera onakvog kakav on uistinu je, već samo njegov pokušaj da stabilizira metabolizam…
više učestalih takvih pogrešaka može rezultirati smrti guštera.
-Gušteri iako dobro „opremljeni“ osjetilnim organima, prilično loše procesuiraju (obrađuju) dostupne podatke te se često događa da krivo procjene nastalu situaciju.
Najbolji pokazatelji su pogreške prilikom hranjenja i identificiranje plijena.
u nekoliko navrata svjedočio sam pokušaju ugriza kameleona na određene (specifične) crte lica naborani obraz (u kojem je vjerojatno „vide“ crva koji gmiže, ili skakavca u terariju kojeg gušteri tretiraju kao vrstu predatora.
također svjedok' sam vrlo čudnih i bizarnih reagiranja guštera na određene podražaje.
njihovih uvriježenih vrijednosti (usporedba sa ljudskim dijelom mozga i za što je ovaj točno zadužen…. Usporedbe sa zombijima i povezanost metabolizma i načina života sa potrebama…
- Komunikacije interakcija i razumijevanje guštera (postupaka) (percepcija i definiranje okoline i subjekata)
promjena boje, položaj tijela mimika, glasanje…
osnovni načini razumijevanja namjera kod guštera…
poistovjećivanje guštera sa Mačkama i psima… te ostalim kućnim ljubimcima…
te povezivanje njihovih „zajedničkih“ potreba… od prostora,prehrane do ophođenja….
- Fizički kontakt i prečesto uznemiravanje
Interakcija i komunikacija sa gušterima… maženje kod sisavaca služi da potakne probavu.
prihvačeno u modernoj pedijatriji.
- Kupanje bradate agame i milovanje iguane koja se namješta… pravi fiziološki razlozi kod presvlačenja i milovanje kod sisavaca stimulira probavu i cirkulaciju… skidanje nepravilno presvučene kože i percepcija ljudskog dodira…igranje iguane sa igračnkom
- Blefiranje pri obrani i osnovna 3 načina obrane …
kamuflaža, blefiranje (napuhavanje siktanje i promjena boje) zadnja linija obrane (padanje u nesvijest ili štrcanje krvi …(nabrojati nekoliko osnovnih) izbjegavanje konfrontiranja …
- Mogući ugrizi (stvarna i realna opasnost)obrana ili agresivnost posebno vrsta gekona teritorijalnost i gušterovo tumačenje naših namjera…
- Socijalni život guštera Čuvanje mladih, kanibalizam percepcija hrane i opasnosti…. Hijerarhija socijalnost (posebno kod nekih vrsta lacerta ((uglavnom u prirodi (u terarijima ne dolazi do izražaja)… nagoni za samo očuvanje, Seksulani nagoni i „kvaliteta matičnih parova“ prije samog sparivanja
proučavanje prehrane velikog broja guštera u jednom terariju i zajedničko odrastanje iz istog legla…
- Razočaranje neiskusnih vlasnika sa svojim novim ljubimcem budući da se sa njime ne mogu „družiti“ na način na koji su prvobitno očekivali te zanemarivanje najosnovnih potreba…
dnevni i noćni gušteri veliki ili mali te mjere plahosti'
veličina i način uređenja terarija usuglašen sa stvarnim potrebama. . . .
razumijevanje i vještina načina držanja guštera u zatočeništvu.
.................................................................................................
još jednom napominjem ovo je nekoliko coppy/pastova mojeg ne obrađenog i ne lektoriranog članka o
pazi sad naslova "LJUDSKOJ PERCEPCIJI, PERCEPCIJE GUŠTERA"
i svakako da ne zaboravim:
@BoO hvala na podršci...
((nekd mi ne ide a nekad mi stvarno treba podrška, ako ništa onda od "neznanih junaka na forumu"))
u biti koliko se već bavim ovim hobijem sve se manje bavim sa gušterima a sve više sa ljudima...
pozdrav icek
Tema: agresivna agama HELP!!!!!!!!!!!! (Posjeta: 9476 vremena)