Metabolizam (izmjena tvari) akvarijskih organizama ima za posljedicu nakupljanje organskog otpada. Djelovanjem mikroorganizama dolazi do razgradnje tog otpada. Krajnji produkti razgradnje su voda, ugljični dioksid, te spojevi dušika i fosfora. Spojevi dušika se aerobnom razgradnjom pretvaraju preko amonijaka i nitrita u nitrat, dok se daljnjom anaerobnom razgradnjom nitrati mogu pretvoriti u dušik. Amonijak i nitrit su otrovni za većinu životinja u akvariju već u koncentracijama manjim od 1 mg/l vode, dok je nitrat mnogo manje štetan, životinje ga toleriraju i u do 100x većim koncentracijama. Fosfat nije direktno otrovan, ali on kao i nitrat potiče razvoj u akvariju neželjenih algi.Zadatak filtracije akvarija je odstraniti iz sustava sve te nepovoljne produkte metabolizma.
Svjetlo je izvor života u prirodi i kvalitetno svjetlo iznimno je važno u morskoj akvaristici, a ujedno i jedna od najskupljih tehničkih stavki.Velika većina koralja i drugih sesilnih pa i neki nesesilnih invertebrata (bezkralježnjaka) živi u simbiozi sa jednostaničnim algama (Zooxanthelama) i produkti fotosinteze tih algi čine dobar, ako ne i glavni dio prehrane tih organizama. Zbog toga je u morskom akvariju potrebno osigurati dovoljnu količinu svjetla dovoljnog intenziteta, ako želimo održati te organizme zdravima i osigurati im preživljavanje i daljnji rast.Opširnije:Osnove morske akvaristike 2 - Svjetlo u morskom akvariju
Prvi članak o osnovnim stvarima i pojmovima vezanima uz morsku akvaristiku. U ovoj seriji članaka obraditi će se sve, od stakla, preko kemije vode pa do organizama u morskom akvariju.
Spužve su vrlo jednostavno građene višestanične životinje. Nemaju pravog tkiva ni organa, a stanice imaju znatan stupanj nezavisnosti. Sve spužve su u odraslom stanju sjedilačke. Gotovo sve su isključivo morske, osim jedne porodice (Spongilidae) koja živi u vodama na kopnu. Različite su veličine - dok su neke vapnene spužve velike kao zrno graška, gruge mogu biti visoke 1m. Rast i oblik spužve uvjetovani su prirodom podloge za koju se spužva prihvaća, brzinom strujanja vode i valovima.
Žarnjacima pripadaju poznate životinje: koralji, moruzgve, meduze i hidre.S obzirom na stupanj razvoja žarnjaci imaju jedan ili dva strukturalna oblika tzv. POLIP i MEDUZA. Tijelo polipa je cjevasto, pričvršćeno aboralnim polom, dok se na suprotnom, oralnom polu nalaze usta i lovke. S obzirom na građu polipa razlikujemo tri skupine žarnjaka: ANTHOZOA (koralji), SCYPHOZOA (režnjaci) i HYDROZOA (obrubnjaci).
Boje mora kroz ljepotu mahovnjakaPostoji neka nepoznata slatka tajanstvenost mora, čije nježno strašno gibanje kao da govori o nekom duhu, sakrivenu u dubini.
Herman Melville
