Aspekti akvaristike

Image

Aspekti akvaristike su široki. U današnje vrijeme akvaristika zahvaljujući Internetu pojačano širi svoje horizonte i zadire sve dublje u mnoge ljudske djelatnosti, interesna područja i povezuje znanja iz najrazličitijih znanstvenih disciplina. Ovim člankom preispitat ćemo mnoge današnje razine povezivanja akvaristike sa znanostima, umjetnošću i ljudskim djelatnostima.

 

Hobizam

Akvaristika je svoju popularnost stekla upravo zahvaljujući hobističkim bavljenjem akvarijima i akvarijskim životinjama i biljem. Hobi je prema definiciji posao kojim se tko bavi iz svog vlastitog zadovoljstva, a ne po dužnosti; omiljela razbibriga, zabava, zanimanje; engl. hobby (Rječnik stranih riječi, Anić/Goldstein, Novi Liber 2000.). Akvaristika bi prije svega i trebala biti upravo to; zadovoljstvo, a ne obveza. Zahvaljujući ljubavi prema akvaristici, ovaj je hobi postao izrazito popularan i rasprostranjen diljem cijeloga svijeta. Iako je hobi razbibriga, on može potaknuti pojedinca da svoje vještine, znanja, iskustvo i stavove snažno proširi i produbi. Možemo reći da hobi može utjecati i na životnu filozofiju pojedinca i da može snažno promijeniti njegova razmišljanja o svijetu i životu.

Znanost

Iako je akvaristika prvenstveno hobistička djelatnost (povijesno gledano, prvi su akvariji bili namijenjeni ukrašavanju doma, a ne za znanstvena istraživanja), ona je već dugo prisutna i u ozbiljnoj znanosti. Valja razlikovati akvarije korištene za znanstvena istraživanja i one koje ljudi formiraju da bi se opustili, zabavili i možda ponešto usput naučili. Akvariji korišteni u znanosti namijenjeni su strogo uskom krugu znanstvenika koji u kontroliranim uvjetima vrše znanstvena istraživanja. Takvi se akvariji nalaze u institutima i znanstvenim laboratorijima. Dobar primjer su oceanografski instituti koje je gotovo nemoguće zamisliti bez specijaliziranih akvarija koji služe za proučavanje biologije mora.

Znanost je u akvaristici, barem u ozbiljnijoj, prisutna i često korištena. Primjera radi, svaki ozbiljniji akvarist koristi znanstvenu nomenklaturu u imenovanju vrsta radije nego pučke nazive vrsta. Razloge tome moramo tražiti u pouzdanosti i sistematiziranosti znanstvenih imena vrsta koja olakšava komunikaciju među akvaristima i rješava čitav niz problema oko određivanja staništa vrsta, prehrambenih navika, zahtjeva za prostorom, fizikalnih i kemijskih parametara vode koje treba osigurati za svaku pojedinu vrstu, njihovu međusobnu kompatibilnost i sl.
Generalno sagledavajući možemo preispitati dodirne toče između akvaristike i prirodnih znanosti, ali i akvaristike i društvenih znanosti. Čak se može govoriti i o dodirnim točkama akvaristike i univerzalnih znanosti i umjetnosti.

Image

 

AKVARISTIKA I PRIRODNE ZNANOSTI

Najjače dodirne točke nalaze se upravo između akvaristike i biologije. Biologija je, kao što znamo, znanost o živim bićima. Sama bit akvaristike je održavanje na životu bića koja žive pod vodom, a tu je biologija ona znanost koja će dati najpotrebnije odgovore na većinu pitanja do kojih dovodi bavljenje akvaristikom.

Biologija i njena podijeljenost na zoologiju (disciplinu koja proučava životinje) i botaniku (disciplinu koja proučava biljke) te sva znanja koja se podrazumijevaju pod tim disciplinama koriste se u akvaristici na najrazličitije načine. Anatomija i fiziologija isto tako vrlo su česte u opisivanju vrsta koje susrećemo u akvaristici.

Ihtiologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem vrsta riba (opisuje se njihov izgled, anatomija, geografska rasprostranjenost, uvjeti života, prehrambene potrebe i sl.) i izrazito je dragocjena akvaristima. Znanja koja su sistematizirali ihtiolozi smatraju se autoritativnim u području akvaristike jer su pouzdana, precizna i sustavna.

Ekologija je disciplina o odnosu živih bića i staništa. Ovo je možda jedna od najvažnijih disciplina za akvaristiku jer je održavanje akvarijskih životinja i biljaka na životu, a posebno u ravnoteži jedan od najvažnijih zahtjeva u akvaristici. Isto tako, akvaristika kao hobi nudi nevjerojatne mogućnosti učenja o ekologiji pošto je akvarij ekološki sustav koji je u principu vrlo zahtjevno održavati u ravnoteži. Ekologija se posebno ističe u biotopskim akvarijima.

Zaštita okoliša (ekologistika) vrlo je važna grana ekologije koja je u samoj srži akvaristike – oni koji se bave ovim hobijem ozbiljno bez iznimke su ljudi koji imaju visokorazvijenu svijest o potrebi zaštite okoliša. Brojni su primjeri za to, neki i pomalo kontroverzni – s jedne se strane nemilosrdno love organizmi iz prirode za potrebe akvaristike (i slatkovodna i reef akvaristika), a s druge strane akvaristi svjesno i odgovorno čuvaju i razmnožavaju organizme u zatočeništvu; znaju za alohtone i autohtone vrste, zaštićene vrste, invazivne vrste, promjene u okolišu i njihov utjecaj na ugroženost i izumiranje pojedinih vrsta.

Mikrobiologija (granično istraživanje između zoologije i botanike – bakterije, gljivice, plijesni) je u akvaristici slabije poznata, ali što se bakterija tiče (dušičnih, tj. nitrificirajućih) akvaristi znaju dosta.
Genetika je u akvaristici još uvijek dosta neistraženo područje, ali je kod uzgoja i križanja biljnih i životinjskih vrsta dosta prisutna. Velik udio akvarijskih biljaka zapravo su hibridi koje su ljudi uzgojili za prodaju.

Bolesti riba, koralja i ostalih organizama u akvaristici su razmjerno poznate, a otkriveni su i mnogi načini liječenja tih bolesti. U ovom segmentu akvaristika ima dodirne točke s veterinom (iako će rijetko koji veterinar biti dobro upoznat s problemom liječenja akvarijskih organizama). Liječenje bolesti uglavnom se svodi na izdvajanje bolesnog organizma u karantenu i tretiranje komercijalnim lijekovima koje akvaristi primjenjuju nakon prepoznavanja simptoma bolesti.

Kako je osnovni medij akvaristike voda, a poznato je da je voda jedno od najboljih otapala i da je akvarijska voda prepuna raznih kemijskih spojeva – možemo zaključiti da bez poznavanja kemije nema akvaristike. Osnovni kemijski procesi u akvarijskoj vodi poznati su ozbiljnijim akvaristima i počesto je poznavanje kemije akvarijske vode presudno za uzgoj nekih biljnih vrsta, mrijest ribljih vrsta, a da ne govorimo o držanju morskih organizama. Poznavanje pH vrijednosti, karbonatne i generalne tvrdoće, količine otopljenog O2 ili CO2 u vodi, količine željeza, kalcija, magnezija, klora, nitrata i fosfata za akvaristiku je i važno i nevažno. Dio filtracije u akvarijima može biti i kemijski (aktivni ugljen, odstranjivač fosfata, zeolit) pa je poznavanje mehanizama kemijske filtracije važno. U biljnoj akvaristici je potpuno uobičajeno unošenje kemijskih spojeva u akvarijsku vodu – tu je potrebno poznavanje utjecaja tih spojeva na kemijsku ravnotežu akvarijske vode i na organizme.

Fizika i matematika isto su znanosti koje akvaristika koristi – posebno kod konstrukcije akvarija i filtracije i proračuna potrebnih za konstrukciju istih. Fizika nam daje odgovore na mnoga pitanja vezanih uz fiziku fluida, prirode svjetlosti (akvaristička rasvjeta), a znanja iz statike pomažu kod izrade stalaka za teške akvarije.

Geografija je znanost čija saznanja akvaristi koriste prvenstveno u disciplinama kao što su zoogeografija, fitogeografija i ihtiogegorafija. Akvaristi su zainteresirani za informacije o geografskom porijeklu organizama koje drže kod sebe (klimatski uvjeti, geološki podaci, reljef) kako bi im osigurali optimalne uvjete za život pa čak ako su organizmi uzgojeni i u zatočeništvu.

Informatika je od znanosti koje su pronašle svoju primjenu u svim suvremenim ljudskim interesnim područjima pa tako i u akvaristici. Današnji se akvariji i akvarijska tehnika dizajnira i izrađuje uz pomoć računala (u industriji se informatika već odavno primjenjuje), a informatika polako ulazi i u akvarističke alate za nadzor temperature i kemijskih svojstava akvarijske vode, za nadzor protoka vode i sl. Internet, kao trenutno jedan od najzanimljivijih aspekata informatike, unapređuje akvaristiku vrtoglavom brzinom – protok informacija je izrazito brz, a akvarističke stranice i forumi se povećavaju i unapređuju te znatno olakšavaju komunikaciju među akvaristima.

U području tehnike akvaristika je u posljednje vrijeme izrazito napredovala. Proizvode se tehnički sve napredniji filtarski sustavi, grijači, rasvjeta, akvariji, co2 sustavi, skimmeri, reaktori, testeri i sl. Većinu proizvoda za akvaristiku izumili su i izradili (barem prototipove) akvaristi – trend „uradi sam“ nije samo trend hrvatskih akvarista, to je trend i u svijetu – zahvaljujući njemu akvarijska tehnika napreduje.

Image

 

AKVARISTIKA I DRUŠTVENE ZNANOSTI

Među društvenim znanostima kao posebno zanimljive za akvaristiku možemo izdvojiti povijest, psihologiju, sociologiju, pedagogiju i ekonomiju.
Povijest je znanost koja je za akvariste zanimljiva zbog toga što je povijest akvaristike zanimljiva, a stara je čak oko 4500 godina. Naravno, nije dovoljno istražena, a začeci moderne akvaristike su povijesno vrlo mladi (sredina 19. st.).

Psihologija i akvaristika imaju mnoge poveznice sadržane u djelovanju akvaristike na ljudsko ponašanje i psihu. Akvaristi evidentno mijenjaju svoje ponašanje pa čak i životne navike, stavove i razmišljanja zahvaljujući bavljenju ovim hobijem (sve je ovo područje psihološkog istraživanja). Nebrojeno puta čuje se da gledanje u akvarij smiruje i opušta. Akvariji se mogu koristiti u terapijske svrhe, a često se akvariji formiraju s namjerom da se životno ili radno okružje oplemeni prizorom prirode i da se ljudi u zatvorenom prostoru osjećaju ljepše i bolje. Brojne radne organizacije za svoje djelatnike u radni prostor uvode akvarije, a dizajneri interijera često kao adut koriste akvarije.

Sociologija akvarista je zanimljiva – barem u Hrvatskoj. Akvaristika kao i svaki drugi hobi povezuje ljude i potiče na druženje. Zahvaljujući akvaristici upoznao sam mnoge ljude i naučio kako druženje akvarista može osim dobrog druženja biti i od velike koristi u razmjeni informacija i u učenju. Akvaristi se povezuju najviše putem Interneta, ali postoje i akvarističke udruge, sajmovi i festivali. Za sada u Hrvatsko nitko još nije napravio neku sociološku studiju, ali ima materijala za takvo što.

Pedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju djece, a akvaristika je izvrstan temelj za obrazovanje iz prirodnih predmeta. U mnogim školama postavljeni su akvariji radi poticanja istraživanja i učenja. Akvariji u školi djeluju i odgojno, pogotovo ako se djeca potiču na brigu o održavanju akvarija. Akvariji razvijaju i ekološku svijest djece.

Ekonomija i akvaristika su usko povezane jer je akvarističko tržište sve veće i razvijenije. Uvoz, izvoz, prodaja, marketing – jednom riječju biznis u akvaristici je sveprisutan.

Image

 

AKVARISTIKA I UNIVERZALNE ZNANOSTI

Filozofija i akvaristika također su povezane. Kako bismo inače uopće mogli promišljati o smislu akvaristike? Bavljenje akvaristikom tjera čovjeka na postavljanje mnogih univerzalnih pitanja ponajviše vezanih uz etiku i estetiku.
Neka etička pitanja postavljaju gotovo svi akvaristi: Imam li pravo držati životinje u zatočeništvu? Ako se redovito ne brinem o svojim životinjama, jesam li loš čovjek? Kad je životinja bolesna je li eutanazija opravdana? Ima li smisla držati organizme u akvariju ako još uvijek ne znam kako im omogućiti preživljavanje u uvjetima kakvi su u prirodi? Oko mnogih etičkih pitanja lome se koplja na internetskim forumima i vode se velike rasprave koje su vrlo često praćene povišenim zanimanjem.

Estetika je sve prisutnija u promišljanju akvarista i estetski se dometi u uređivanju akvarija u posljednje vrijeme sve više propituju – odgovori do kojih smo uspjeli doći pomažu nam da akvarije učinimo estetski vrijednim predmetima. Još uvijek se raspravlja može li se uređivanje akvarija svrstati u umjetnost.

I lingvistika (znanost o jeziku) ima dodirnih točaka s akvaristikom. Prevođenje stručnih pojmova na jezike svijeta, specifični akvaristički jezik (žargon, metajezik) i vrlo česta uporaba latinskog jezika (tj. riječi) dio su akvarističke svakodnevice. Vrlo je izvjesno da će u budućnosti netko izdati rječnik akvaristike jer stručnih pojmova i specifičnih akvarističkih izraza ima zaista mnogo. Već se danas na akvarističkim internetskim stranicama vrlo često mogu naći mali priručni rječnici pojmova iz akvaristike.

Image

 

AKVARISTIKA I UMJETNOST

Umjetnost je jedna od ljudskih djelatnosti bez koje ne bismo mogli zamisliti suvremeno društvo. Zbog vizualne privlačnosti akvaristika je potencijalni medij za umjetničko izražavanje.

Dizajn iliti primijenjena umjetnost već je toliko dio naše svakodnevice da mnoge predmete svakodnevne uporabe niti ne doživljavamo kao dizajnirane – a sve što smo kupili zapravo je prvo vizualno osmislio neki dizajner. Naravno, malo svakodnevnih predmeta ima značajnu umjetničku (dizajnersku) vrijednost, ali neki to doista imaju. U akvaristici je dizajn prepoznat kao nešto što može prodati robu (akvariji, stalci, rasvjeta, filteri, pa čak i ambalaža) i podići vizualni dojam podvodnog prizora koji pruža dobro uređeni akvarij.

Aquascaping (umijeće ili umjetnost uređivanja akvarističkog prizora) je nakon Nizozemaca i Japanaca postao priznat u svijetu kao vrijednost koja ima dodirnih točaka s lijepom umjetnošću. Danas govorimo i o autorima aquascapeova – Takashi Amano, Oliver Knott i sl. poznati su u svijetu, a ni mi Hrvati ne možemo se posramiti naših autora – Marka Petraka Krajtena, Rastamana i sl.

Dizajn unutarnje arhitekture je od starih vremena često koristio vodu kao dekorativni element (ukrasni bazeni nekad, akvariji u suvremenijem dobu). Danas mnogi klijenti od svojih arhitekata i dizajnera unutarnjeg uređenja traže uklapanje akvarija u prostor stana ili poslovnog prostora. Neki su dizajneri stekli i svjetsku slavu uklapanjem akvarija u unutarnji prostor, npr. braća Senske.

Umjetnost fotografije i akvaristika u digitalno doba fotografije napokon su počeli „disati“ zajedno. Za promociju fotografije u akvaristici vjerojatno je najzaslužniji umjetnički fotograf Amano koji je sve svoje akvarije uređivao kao scenu za umjetničku fotografiju. Fotografiranje akvarija se specifično umijeće za koje treba imati posebnu opremu (svjetlosno jake i kvalitetne objektive, vrlo često makro objektive, posebnu rasvjetu i posebne studijske uvjete), a osim opreme presudno je i znanje o fotografiranju akvarija. I podvodna fotografija ima poveznice s akvaristikom, mada vrlo su rijetki slučajevi da se akvariji snimaju podvodnim fotoaparatima.

 

ZAKLJUČAK

Akvaristika je široko polje – ima dodirnih točaka s mnogim ljudskim djelatnostima i znanjima i to je čini nadasve zanimljivim hobijem. Ako akvaristiku sagledavamo površno ona će vrlo brzo postati dosadna, međutim, ako je sagledamo u svim njenim aspektima možemo zaključiti da je izrazito zanimljiva, poučna, rekao bih i korisna.

- predavanje sa AkTer FEST-a 2008
- slike - Krešimir Telebar