Utorak, Listopad 17, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Kako fotografirati akvarij

ImageŽelite li da akvarij koji predstavljate na forumu izgleda lijepo? Pokušali ste s fotografiranjem, ali to nije to? Niste još uvijek zadovoljni izgledom akvarija uživo, a kamoli na fotografijama? Što treba učitniti?

Priprema biljnog akvarija za fotografiranje
Za fotografiranje akvarija treba napraviti određene predradnje. Profesionalci to rade već uhodano i njihove su pripreme komplicirane i dugotrajne, a od njih možemo podosta naučiti. Zato ćemo za početak razložiti kako to rade oni koji se profesionalno bave pripremanjem i fotografiranjem akvarija za izložbe, natjecanja, različite akvarističke časopise ili knjige. U tome nisu svi jedinstveni i zapravo ima puno metoda pripremanja akvarija za fotografiranje. Mi iznosimo samo neke.

Prva i osnovna stvar je priprema akvarija od početka formiranja. To je, naravno, tema za jedan cijeli skup članaka o formiranju, uređivanju i održavanju akvarija. Dat ćemo samo osnovne smjernice. Akvarij koji nije pripreman za fotografiranje (ili barem nije marno i uporno uređivan za opuštanje i uživanje u pogledu na njega u domu akvarista) neće dobro izgledati na fotografiji. Ako želimo dobru fotografiju akvarija moramo o njemu razmišljati kao o sceni koja će se fotografirati. Scena mora biti uređena. O tome je već pisano na stranicama akvarij.net-a i o tome nećemo detaljno. Kad se akvarij formira (hardware, bilje, organizmi), treba mu sigurno barem nekoliko mjeseci rasta i razvoja za izgled koji uopće dolazi u obzir za fotografiranje. Osnovno je u tom razdoblju razvoja akvarija postići prirodnu ravnotežu u akvariju koja će osigurati ljepotu prizora koji fotografiramo. Neodržavani akvarij pun algi, s nestabilnom vodom i organizmima ili biljem u lošem stanju nema smisla fotografirati jer neće ispasti lijepo.

Kako to rade profići?

Akvarij je najčešće spreman za snimanje samo jedno kratko razdoblje kada izgleda najljepše. To razdoblje vrlo često nije duže od tjedan dana. Treba isplanirati i znati kada to razdoblje dolazi kako bismo se na vrijeme pripremili za snimanje. Akvaristi (fotografi) s iskustvom mogu procijeniti kada će njihov akvarij dostići vrhunac pa prije snimanja najčešće rade ove predradnje:

  • tjedan dana prije snimanja radi se finalno šišanje biljaka – formiraju se grmovi, odstranjuje se propalo bilje; isto tako radi se obilnija izmjena vode i sifoniranje podloge
  • 5 dana prije fotografiranja radi se još jedna izmjena vode – sve alge na staklu se moraju odstraniti magnetom ili štapom za odstranjivanje algi
  • 2 do 3 dana prije snimanja izvade se ribe koje čiste staklo (da se za vrijeme snimanja ne bi zaljepile na prednje staklo) – sada je i vrijeme da se u akvarij unesu tetre i slične jatne ribe - to je zato što u prvo vrijeme kad se uvedu zbog straha čvršće formiraju jato pa ljepše izgledaju kod snimanja
  • dan prije snimanja mijenja se 1/5 vode u akvariju; staklo se čisti izvana do potpunog sjaja mekanom krpom; provjerava se stanje baterija na opremi za fotografiranje
  • 2 h prije snimanja – prostor oko akvarija pokrije se crnom tkaninom ili crnim kartonom (radi lakšeg mjerenja svjetla prije fotografiranja i radi fotografiranja zaista samo akvarijskog setupa, a ne okoline); izvade se sve cijevi, termometri, CO2 aparati iz akvarija; očisti se površina vode; pokrene se ventilator za pravljenje valova na površini vode; stavi se flashbox iznad akvarija ako se fotografira blicom; napravi se nekoliko probnih snimaka s podešavanjem ekspozicije i otvora blende na fotoaparatu

Najbolje je fotografirati akvarij ujutro odmah nakon paljenja svjetla kada proces fotosinteze još ne započne – pearling može pokvariti fotografiju i uzrokovati puno bijelih točkica po fotografiji. Mjesec dana prije fotografiranja može se uvesti i pauza u osvjetljenju akvarija (minimalno 4 h) kako bi se fotosinteza usred dana zaustavila. Nakon paljenja svjetla imate nekoliko minuta za okidanje dobrih fotografija bez perlanja.
Profesionalni fotografi vrlo često koriste flashbox s bljeskalicom za snimanje akvarija ili pozadinsko svjetlo. Flashbox je kutija (kartonska ili plastična) koja se montira iznad cijelog akvarija, iznutra obložena reflektirajućom podlogom (alu-folija) na koju se montira bljeskalica. Pozadinsko svjetlo postiže se rasvjetnim tijelom namontiranim iza akvarija na čiju je pozadinu stavljena mutna (mliječna) folija (npr. paos papir), ili jednostavno odmaknuta osvjetljena ploha. Bljeskalica (blic) nikada nije montiran na fotoaparat za vrijeme snimanja zbog refleksije koju uzrokuje staklo akvarija. Ako se ne koristi blic, koristi se posebna oprema za osvjetljavanje akvarija koja se montira iznad i/ili iza akvarija. Lampe koje se koriste najčešće su hladne (visoka temperatura boje). Fotoaparati korišteni za snimanje akvarija su profesionalni (DSLR fotoaparati) s vrlo kvalitetnom optikom i uz znanje fotografa prizori koje zabilježe takvi aparati su vrhunski. U vrhunskom rangu digitalne fotografije potpuno je razumljivo softwaresko korigiranje fotografije – bez toga nema procesa stvaranja fotografije. Cilj digitalne obrade podataka s fotografije nema za cilj stvoriti umjetnu i «prenabrijanu» fotografiju, već pripremiti finalni proizvod koji će čim više sličiti prizoru viđenom uživo. Potpuno je normalno korigirati ravnotežu boja, zasićenje, ravnotežu bijele boje, kontraste, osvjetljenost, itd. Izbjegavaju se postupci retuširanja i montaže – to je na natjecanjima nedozvoljeno.
Kod promatranja vrhunskih fotografija profesionalaca treba uzeti da su u njih ugrađene godine iskustva, gomila fotografskog znanja, vrhunski uvjeti snimanja i vrhunska oprema za snimanje i obradu fotografije. Zbog toga su i takve fotografije toliko lijepe.

Gore opisan postupak vrijedi za fotografiranje kompletnog setupa – cijele scene. Naravno, akvarij se može fotografirati i u prostoru u kojem se nalazi (u koji je uklopljen kao ukras). Tada ne dolazi u obzir flashbox, crni karton oko akvarija, a dodatna rasvjeta mora se skrivati. Često se snimaju i samo dijelovi akvarija – makro snimke riba ili bilja. U svakom slučaju, za snimanje kompletnog setupa, akvarija uklopljenog u prostor, makro snimanja i mikroscena vrijede različita pravila i koriste se različite tehnike snimanja i različita optika.

Kako to rade amateri?

I amaterska fotografija može izgledati dobro ako poneko iskustvo profesionalaca uzmemo u obzir pri amaterskom fotografiranju. Jedan veliki dio kvalitete fotografije možemo prvenstveno zahvaliti kvaliteti fotoaparata. Naravno, najveći dio otpada na umješnost i znanje fotografa amatera – opet pod pretpostavkom da je motiv koji se fotogafira zanimljiv i lijep. Snimanje pomoću automatskih postavki vrlo često je potpuno dovoljno za dobivanje fotografije akvarija zadovoljavajuće kvalitete. Napredniji amateri mogu se poigrati mjerenjem svjetla, otvorom blende, duljinom ekspozicije, ISO vrijednošću, fokusom, lightboxom, itd.
Drugi veliki dio kvalitete fotografije otpada na pripremu scene (akvarija) za fotografiranje. Nije loše poslužiti se iskustvom profesionalaca. Akvarij koji je redovito održavan i recimo nakon nekih 3-4 mjeseca postane dovoljno zanimljiv za fotografiranje možemo pripremati tjedan dana za fotografiranje. Dvije-tri izmjene vode, finalno šišanje bilja, čišćenje od algi, usisavanje dna, vađenje opreme (opcija) – sve to može pomoći poboljšanju sceničnosti akvarija. Dobro bi bilo i tjedan dana prije snimanja čistiti filter kako bi mehanička filtracija funkcionirala bolje (sitne plivajuće čestice nestanu).
Rasvjeta akvarija je posebna priča. Jeftina rasvjetna tijela nisu uvijek zadovoljavajuća – akvarij i uživo izgleda bolje ako se povede računa o kvalteti i boji rasvjete. Računajte da je kvalitetnija rasvjeta skuplja. Svatko će sam znati procjeniti koliko mu je važan svjetlosni ugođaj u akvariju, i koliko je novaca spreman izdvojiti za rasvjetu akvarija.

Savjeti za fotografiranje kompaktnim digitalcem

Većina akvarista koristi se kompaktnim digitalcima (popularno zvanim idiotima) koji mogu napraviti sasvim zadovoljavajući fotografski zapis podvodnih prizora. Naravno, ako se držimo nekih osnovnih pravila.

1. Pročitati upute za uporabu fotoaparata.
Bez detaljnog poznavanja rada fotoaparata koji koristite nemojte očekivati zadovoljavajuće fotografije. Morate znati što možete očekivati od svog fotoaparata. Ako ga ne upoznate, ne možete znati kako će se ponašati za vrijeme snimanja i kakav će vam slikovni zapis ponuditi. Pročitajte kompletna uputstva – čak i ono što mislite da vam je poznato. Mnogi kompaktni digitalci nude postavke za posebne uvjete snimanja – ravnoteža bijele boje (možete se poigrati njome – ne znači da će vam postavljanje na fluorescentnu rasvjetu dati najbolji rezultat balansa boja – neki akvariji bolje ispadnu s postavkom tungsten rasvjete, neki na daylightu, neki na automatskim postavkama), makro snimanje, snimanje u uvjetima slabe rasvjete.

2. Ne koristiti bljeskalicu.
Ugrađene bljeskalice ne pomažu u fotografiranju akvarija. Ili ćete dobiti odbljesak na staklu i neupotrebljivu fotografiju, ili ćete dobiti fotografiju neugodnih žutosmeđih tonova boja i niz nepoželjnih sjena u akvariju. Dakle, bljeskalicu isključite i zaboravite.

Image

S bljeskalicom dobivamo odsjaj i neprirodne žute tonove s mnoštvom sjena.

Image

Bez bljeskalice su boje prirodnije.

3. ISO osjetljivost ne povećavati više od vrijednosti 400.
Iznad te vrijednosti slika postaje zrnata i često neupotrebljiva. Bolje je koristiti što nižu vrijednost ISO standarda jer se time dobiva na jasnoći fotografije – ujedno se i smanjivanjem ISO broja snižava i osjetljivost filma (senzora) pa su fotografije tamnije.

4. Fotografirati u noći.
Da bi izbjegli neželjene refleksije na staklu akvarija najbolje ga je fotografirati u potpunome mraku (naravno, akvarijska rasvjeta mora biti uključena). U mraku će fotoaparat imati problema s mjerenjem svjetla, ali još će uvijek fotke ispadati bolje nego ako ih okidate tijekom dana.

5. Ne približavati se previše akvariju i ne koristiti zoom (pogotovo ne digitalni).
Ako ste preblizu akvariju nastat će slika fotoaparata na staklu akvarija. Blize planove rješavajte pomoću snimanja pod kutem (vertikalnim ili horizontalnim) – tako se izbjegne slika fotoaparata na staklu. Upotrebom zooma povećavate mogućnost mutnih fotografija zbog potresanja fotoaparata kod okidanja (osim ako koristite stalak), a digitalni zoom znatno smanjuje rezoluciju i uništava vrijedne informacije.

6. Fotografirati pomoću stalka.
Kad god je moguće, trebalo bi fotoaparat montirati na stalak. Ako nemate originalni stalak, dobra je zamjena i naslon stolice ili neki slični čvrsti oslonac. Stalak osigurava veću jasnoću fotografije, pogotovo kod slabijih svjetlosnih uvjeta i dužih ekspozicija (dužeg vremena osvjetljavanja svjetlosnog senzora u digitalcu).

Image
Fotoaparat na stalku osigurava jasnije fotografije

Image
Stolica kao stalak


7. Fotografirati u što većem formatu.
Veći format ujedno znači i veću količinu podataka koji će biti sačuvani na fotografiji. Bolje je kasnije kvalitetno smanjiti količinu podataka na fotografiji.

8. Izmjeriti svjetlo.
Fotografija nastaje zahvaljujući svjetlu. Ona je zapravo zapis svjetla. Ako fotoaparat nudi opciju mjerenja svjetla dobro je to iskoristiti. Mnogi kompaktni digitalci mogu prikazati histogram svjetla – grafički prikazuju količinu svjetlosti od potpuno «crne» do potpuno «bijele». Tako možemo vidjeti hoće li fotografija biti podsvjetljena (pretamna) ili preosvjetljena (presvjetla, «skurena»). Ako nam automatske postavke fotoaparata ne odgovaraju, uvijek možemo ručno postaviti otvor blende i dužinu ekspozicije kako nam odgovara.


Image
Korištenje histograma kod mjerenja svjetla


9. Obraditi fotografiju.
Digitalna fotografija se nakon snimanja obrađuje. To nije zločin. Kompaktni digitalci pohranjuju fotografije u JPEG formatu koji je već kompjutorski obrađen u fotoaparatu i komprimiran (sažet) – zato takve fotografije ne možemo značajnije mijenjati u programima za obradu jer jednostavno gubimo na kvaliteti. Neke minimalne korekcije kontrasta, balansa boja i osvjetljenja su moguće, a da se ne izgubi na kvaliteti fotografije. Isto tako, kropanje (rezanje) fotografije je normalan postupak pri obradi. Kod rezanja fotografije treba paziti na format – 2:3 i 3:4 su neki standardi, a sve što nije u tom formatu treba opravdati (tu je potrebno znanje o kompoziciji fotografije).

10. Paziti kod kompresiranja i smanjivanja fotografije.
Vrlo često se fotografija uništi kod kompresiranja i smanjivanja za objavu na Internetu. Tome su krivi načini kompresiranja fotografije ili loši programi za umanjivanje. Ako fotografiju objavljujete na forumu, njena širina ne bi smjela biti veća od 700 piksela – teško ju je gledati ako je prevelika, jer jednostavno ne stane na ekran. Ako je premala (preuska, recimo 300 i manje piksela) izgubit će se detalji na njoj.

11. Vježbati fotografiranje.
Ništa ne ide bez vježbe. Čak ako se bavite fotografijom i prvi puta fotografirate akvarij, naići ćete na niz problema s osvjetljenjem, balansom boja, kontrastima, itd. Kad god ste u prilici, fotografirajte akvarije – po mogućnosti različite i u različitim uvjetima. Puno ćete naučiti.

Share

Tko je online?

Imamo 25 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5