Ponedjeljak, Listopad 23, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Heiko Bleher - intervju s legendom

Ekskluzivno samo za web portal Akvarij.NET, donosimo intervju sa legendom akvaristike, a i šire!

Veliki istraživač i stručnjak, osoba koja je zaslužna za činjenicu da mnoge prekrasne riblje i biljne vrste danas gledamo u svojim akvarijima, osoba od izuzetnog značaja u povijesti akvaristike, Heiko Bleher!


Gospodine Bleher, dobro došli na Akvarij.NET
Malo je za reći da ste imali zanimljiv život, možemo čak reći da vam mnogi hobisti zavide. Recite nam, kako se danas osjećate kad pogledate unazad i vidite što ste sve postigli tijekom života?


Što da kažem? Počeo sam, dobro se sjećam, s četiri godine pomagajući majci dekorirati akvarije u bombardiranom frankfurtskom zoološkom vrtu, u gradu koji je bio gotovo izbrisan sa zemlje. Ubrzo poslije toga sam s majkom putovao po prašumama današnje Ekvatorijalne Afrike, u potrazi za akvarističkim biljkama, ribama, vodozemcima, gmazovima i sisavcima, uzduž i poprijeko najdublje džungle. Iako sam bio vrlo mlad, sjećam se svakog detalja kao da je bilo jučer, ili kao da je to bila prošlotjedna avantura kad sam prikupljao, na svome 846. putovanju (terenskom istraživanju) u jugozapadnom dijelu Irana, pri 50 stupnjeva celzijusa u hladu, gdje endemski ciklidi i kiliji žive u na temperaturi preko 39°C...
Postignuća za koja pitate, ne vidim toliko u mnogim vrstama koje sam otkrio i koje su pomogle boljoj katalogizaciji bioraznolikosti vodenog svijeta naše planete, za današnje i buduće generacije (posebice prije nego bude prekasno), nego mnogo više kroz pomoć ljudima cijelog svijeta da uživaju još više u nečemu što je bio (i, nadam se, će uvijek i biti) najljepši i najpoučniji hobi na svijetu. To je hobi kojeg svako može imati i iz njega učiti. Tih, oko 4.000 slatkovodnih i vrsta iz boćatih voda koje sam prenesao u akvarije širom svijeta, pomogle su ljudima da uživaju u toj ljepoti svaki dan, da promatraju tu jedinstvenu biologiju (slatkovodne vrste su mnogo raznolikije nego morske jer su se morali prilagoditi tijekom svoje evolucije raznim ekstremima, što nije bilo nužno u morima), da promatraju njihovo ponašanje tijekom razmnožavanja, da uče iz njihove biologije, više nego bilo kojeg drugog medija. Kao što znamo, sve što poznamo, dolazi iz prirode.... Dakle, ako želite: vidim veliki uspjeh u pomaganju djeci i odraslima cijelog svijeta da više uživaju u životu, da nauče zamjećivati što to imamo (u većini slučajeva, što smo to „imali“) u toj nevjerojatnoj prirodi koju čovjek uništava svake minute sve više i više... Pomogao sam im da uvide istinu što se to tamo vani dešava (tijekom mojih stotina predavanja i seminara na svim kontinentima), što ne bi nikada vidjeli ili, ukoliko bi i načuli nešto o tome, to bi bila samo vijest stisnuta ili izmijenjena, ovisno o tome tko je donosi... To je još jedan dodatni uspjeh koji će možda jednog dana pomoći nekome da se probudi.

Bili ste još dijete kad ste se s majkom preselili u Brazil. Opće je poznato da djetinjstvo u mnogome određuje čovjekov životni put, što se i kod vas desilo. Možete li nam reći nešto o vašoj mladosti, kakav je Heiko Bleher bio kao dijete?


Kad sam imao sedam godina majka me, sa starijim bratom i dvije starije sestre, odvela u Južnu Ameriku, u nešto što se tada nazivalo „zeleni pakao“. (Trebalo bi pročitati knjigu moje majke, zanimljivu džepnu knjigu o njezinim avanturama i životu stalnog otkrivanja: Iténez - river of Hope (Itenez, rijeka nade). Prekinuo sam osnovnu školu gdje sam bio jedan od najgorih učenika – moj je učitelj rekao majci da neću moći završiti više od tri razreda – radi tog putovanja koje je trebalo trajati nekoliko mjeseci, a produljilo se na više od dvije godine. Pričati sada o tome, o tom nevjerojatnom putovanju, teškoćama moje majke s četvero djece, o misionarima koji su ubijeni i pojedeni od istih kanibala s kojima smo živjeli oko 6 mjeseci, o otkrićima moje majke više od 60 novih vrsta vodenih biljaka (većina današnjih sabljastih biljaka, imenovanih u jednom genusu: Echinodorus), nebrojenim vrstama riba, vodenjaka, gmazova i sisavaca, kukaca, bromelija i orhideja (od kojih su neke nazvane po mojoj majci), u stvari, nije moguće. Naučio sam toliko mnogo od te netaknute prirode, od Indijanaca, od izvornih životinja i o njihovoj biologiji, od svega što me okruživalo (uključujući i nekoliko jezika – danas tečno govorim najmanje osam jezika i nekoliko dijalekata). Vjerovali ili ne, ali to je istina: kad sam se vratio u školu, dvije godine kasnije, ravnatelj (nastavnik) je rekao: „Sa tvojim lošim ocjenama, morao bi se vratiti natrag u treći ili čak drugi razred...“ Nakon mjesec dana punih ispita, vrlo se dobro sjećam, pozvan sam na razgovor sa šesnaest nastavnika i ravnateljem. Sjedio sam potpuno sam ispred tih visokoobrazovanih nastavnika i ravnateljem čekajući odgovor, kad je ravnatelj ustao i rekao: „Gospodine Bleher, na žalost, vaši su ispiti pokazali da biste trebali ići dva razreda ispred svih ostalih učenika“... Od tada, iako sam preskočio 4 razreda/godine, bio sam najbolji učenik u razredu, najprimjerniji učenik cijele škole. A sve je to došlo iz prirode.... Najboljeg učitelja na Zemlji. 

alt

Prijatelj me zamolio da vas pitam kako je to živjeti s domorodačkim Indijancima unatoč tome što ste otišli tamo kao dijete. Koliki je bio njihov utjecaj na vaš način života, je li to doprinijelo da još više cijenite prirodu?


Da, još i više. Naučio sam jako mnogo od Indijanaca, toliko da je to vrlo teško ovdje opisati. Jedno je bitno: naučio sam preživjeti nag, bez ičega na sebi, u najdubljoj džungli, i dan danas, uvijek hodam pješice, bilo gdje, kao Indijanci. Toliko cijenim prirodu, ponekad je to teško opisati, ali vam mogu reći, svaki puta kad se vratim (svake godine nekoliko puta, inače ne bih mogao više živjeti), osjećam se „kao kod kuće“. Nema ničega poput toga. Zbog toga toliko i boli kad se gleda, svagdje po cijeloj planeti beskrajno uništavanje prirode. Non-stop. Mogu reći, bilo kad da mi dođu posljednji dani, živio sam punim životom, imao priliku vidjeti stvari koje većina ljudi niti ne sanja, vidio sam Raj koji više ne postoji, kojeg će buduće generacije moći samo vidjeti na filmovima (dio kojeg sam ja vidio) ili na slikama. Pokušavam načiniti što više priodnih-biotopnih akvarija, tako da barem na taj način, ljudi cijelog svijeta mogu vidjeti istinu podvodnog svijeta (i ribe cijene svaki puta kad im dadem „dom“, što čini vrlo malo akvarista ... na žalost, Amanovi prirodni akvariji su prelijepi, ali nisu priroda....).

Aquarium Rio, tvrtka pokrenuta u Riu i zatim preseljena u Njemačku nakon nekoliko godina - u to vrijeme ste bili spremni uspjeti sam. Možete li nam reći više o tome i kako je to biti jedan od pionira?

Imao sam 19 godina kad su me prozvali najboljim uzgajivačem tropskih riba u SAD i željeli mi dati veću plaću da bih ostao. No, završio sam studij (na Sveučilištu na kojem sam želio učiti) i bilo mi je jasno da nikad više neću raditi ni za koga. Ma koliko to teško bilo. Slijedio sam stope svoje majke i otvorio u to vrijeme s novcem kojeg sam zaradio u dvije godine teškog rada, u tada jednom od najljepših (velikih) gradova na svijetu, Rio de Janeiru, Aquarium Rio. (Danas on više nije za mene „Cidade maravilhosa“ – „čudesni grad“ zbog nevjerojatnog kriminala i eksplozije stanovništva – skoro 20 milijuna ljudi danas živi u njemu, većina na rubu siromaštva). Ali, nakon dvije godine, uvozeći i izvozeći, prikupljajući u unutrašnjosti zemlje sve ribe mjesečno sam, slažući akvarije i izlažući ih u Riu, ponovno sam bio bez novaca, nitko u Europi nije platio.... Zbog toga sam se preselio u Frankfurt, posudio 1.000 DM od oca i otvorio Aquarium Rio na periferiji, iznajmivši stari vrtić. Putovao sam svaki mjesec u Južnu Ameriku sakupljajući sve ribe sam, vraćao se, stavljao ih u karantenu i isporučivao ih po cijeloj Europi. Dulje vremena, bio sam jedini koji je to činio uvodeći nove ribe koje do tada nitko nije vidio....

alt

Potrebno je mnogo snage i ljubavi da bi se radilo to što vi radite, da bi se bilo sposobno pratiti takav ritam cijeloga života. Otkuda dolazi sva ta energija i tko vam je najveća potpora?

Točno. No ne zaboravite, to je nešto što radim cijeli život. Navikao sam na to i ako bih morao biti na miru (primjerice uz kompjutor) dulje vrijeme, poludio bih. Moj je ritam vjerojatno mnogo intenzivniji nego se može zamisliti, radim vjerojatno što ne radi nitko drugi, probijam se tamo gdje nitko drugi ne ide. Ili kao kad sam pronašao novu podporodicu i genus (Bleheratherina) u Novoj Kaledoniji u tri dana, gdje je francuska ekipa sa četrdeset članova istraživala tijekom 30 godina boravka u Novoj Kaledoniji... Radim drugačije nego bilo tko drugi. Nisam hobist, to je moja profesija, to je sav moj život. Moja je najveća podrška moje putovanje, nove ribe koje pronalazim ili ponovno pronalazim. To mi daje novu podršku, novi put. Na žalost, nikad nisam imao financijsku podršku i zbog toga moram uvijek vrlo teško raditi da bih imao dovoljno novca činiti još više, plaćati skupa putovanja. U zadnje vrijeme, na određenim putovanjima, imao sam nekolicinu ljudi sa sobom s kojima sam dijelio troškove. Ne bih se mogao nikad izležavati na plaži ili putovati na udaljena mjesta samo zbog sunca. To je za mene gubitak (života) vremena. Život je prekratak da bismo ga potratili. Priroda je moja najveća podrška ... koliko god postoji ... i ljudi od prirode (iz institucija, znanstvenici, hobisti, uzgajivači i ostali ljudi koji cijene moj rad).

Toliko ste mnogo vrsta otkrili. Toliko je mnogo vrsta nazvano po vama, U akvarijima po cijelom svijetu postoji nešto živo što je otkrio Heiko Bleher ili što je nazvano Bleheri! Nije li to sjajno, kad razmislite o tome? Jeste li ikada razmišljali o tome s tog gledišta?

Ne, nikada. U stvari, nikad nisam nikoga molio da imenuje ribu ili biljku po meni. To je nešto što pripada ihtiolozima i botaničarima. Dok lijepa riba ili biljka postoji i čini ljude sretnima, to je nešto što me oduševljava, a ne ime... Nikad nije niti jedna riba ili biljka nije nazvana po meni ako je ja nisam otkrio. Možda znate da je najveći broj vrsta nazvano po darovatelju, znanstveniku kojemu se želi dati počast, ženi (da lijepo izgleda) ili kupcu... Trenutno je vrlo malo vrsta u povijesti znanosti nazvano po njihovom sakupljaču, i zbog toga sam vrlo sretan da su one koje su nazvane po meni ujedno i one koje sam sam otkrio. 

alt

Kad bi vas netko zamolio da odaberete pet najdražih vrsta koje ste otkrili, uključujući i biljke i ribe, koje biste odabrali i zašto?


Vrlo teško pitanje. Volim sve ribe, čak i one naoko neugledne, svaka ima svoje posebnosti. Ali, dozvolite mi da pokušam nabrojati neke ribe, odnosno, neke neobične ribe:

1. Među njima bi trebala biti Hemigrammus bleheri jer je ona jedna od najfascinantnijih jatnih (grupnih) riba. Daje zadovoljstvo mnogim hobistima u svijetu i jednostavno je lijepa, sjajna riba za zajedničke akvarije koja je uvijek aktivna.
2. Zadivljujuća dugina riba, Chilaterina bleheri, koja može bljeskati svojom zlatno/žutom prugom i komunicirati s partnerima signalima poput morseovih. Taj jezik ljudi još nisu  odgonetnuli. Ali, ako se drži u dobrim uvjetima, fantastičnih je boja.
3. Bleheratherina pierucciae, vrlo interesantna pripadnica atherinidae obitelji, ali se još ne drži u akvarijima, koliko znam. Njezina je biologija nevjerojatna.
4. Oryzias bonneorum, koja je s biološkog gledišta iznimna i vjerojatno još neprepoznata. Ženka mijenja oblik tijela tijekom trudnoće da bi držala oplođena jajašca u trbušnoj šupljini, a njezine zdjelične peraje rastu dulje da bi držale jajašca čvrsto uz tijelo. Točno nakon 14 dana, kad su mladunci dovoljno sposobni sami plivati i pobjeći od grabežljivaca, majka ih pušta slobodne. Tada joj se tijelo vraća u normalan izgled, a peraje se skraćuju... Ta je riba otkrivena u visokom i udaljenom jezeru Sulawesi, i tek nedavno opisana.
5. Jedna od najljepših characoida ikad otkrivenih, Moenkhausia heikoi . (Pogledajte u moju knjigu, Bleher's Discus, volume I).

Mogao bih tako ići dalje...dalje... Symphysodn haraldi – kraljevsko plavi diskus; Steatocranus bleheri – prekrasni patuljasti ciklid; Leporinus bleheri – po mom mišljenju najuzbudljiviji Leporinus ikad pronađen; Pritis leichhardti – najveća slatkovodna riba otkrivena u 20 stoljeću (ja sam je otkrio i upsana je u Guinessovoj knjizi rekorda); Hyphessobrycon amandae – za koju sam zamolio autora da je nazove po mojoj majci koja je otkrila toliko novih vrsta a nikad joj za to nije odano priznanje, prekrasna riba za zajedničke akvarije; ili nedavno otkrivena Dario sp., koja još čeka da bude opisana 9 mm duljine, odrasla i ima mladunce....

Biljke:

1. Echinodorus bleherae, koju sam otkrio s majkom u državi Pará, vjerojatno jedna od najtraženijih akvarijskih biljaka na svijetu (i vjerojatno najdekorativnija i laka za držanje),
2. Echinodorus osiris, fantastična akvarijska biljka,
3. Echinodorus heikobleheri, još ne toliko popularna u hobiju, ali doista lijepa,
4. Alternanthera reineckii, otkriće moje majke, jedna od pravih akvarijskih ljepotica,
5. Cabomba furcata, najljepša Cabomba, prepuna crvenih boja koju smo također mi otrkili.

Hemigrammus Bleheri, možete li nam reći ukratko kao ste je otkrili?

Toliko je mnogo o tome pisano, i sigurno većina akvarista to zna. Detalji su i u mojoj knjizi (Bleher's Discus, volume I). Bilo je to na Juflarisu, lijevoj pritoci Srednjeg Rio Negra na neobičnom putovanju brodom kasne 1965. godine. I, više od 20 godina su je ljudi miješali s H. rhodostomus koja je mnogo manje obojena i aktivna, a pronalazi se samo u nižem toku Amazone. 

alt

Gdje ste i kada održali svoje prvo predavanje? Kako je to bio osjećaj?


Bilo je to 1964. godine u Floridi, o uzgoju novih akvarijskih riba (kao što sam spomenuo, bio sam odabran kao najbolji uzgajivač) i o diskusima, te o našoj ekspediciji u Amazonu od 1953. do 1955. godine. Bilo je senzacionalno kad se diskus pojavio na TV-ima po cijeloj Americi... Ali svake je godine broj zahtjeva za predavanje i seminare rastao, te sam ove godine (2009.) pozvan da održim ukupno 55 predavanja i seminara po cijelom svijetu...a za slijedeće godine taj broj će, izgleda i dalje rasti...

"Bleher's Discus" volume 1, sjajna je knjiga, posebice dobro primljena i među stručnjacima i među hobistima. Mnogo je i recenzija dokazalo njezinu vrijednost. Ross Socolof je rekao: "Bleher's Discus, Volume 1 je pravi laboratorij ljubavi i zadnja riječ o diskusima." Iggy Tavares je dao zanimljiv komentar: "Kako je proputovao više od 300 sakupljačkih puteva u Amazonu, zasigurno ne postoji niti jedna osoba koja zna više o diskusima nego Heiko Bleher". Pročitao sam da je privukla pažnju i nekih zvijezda poput Leonarda DiCapria, Pierca Brosnana, Stinga i Jamesa Camerona, redatelja ‘Titanica’. Jeste li iznenađeni koliku je pažnju izazvala?

Kako sve to znate? Vrlo sam sretan što ljudi čitaju o činjenicama o Amazoniji. Čak su je ljudi s INPA (Instituto Brasileiro de Pesquisas da Amazonia) preveli na Portugalski jezik jer smatraju da nitko nije toliko u jednoj knjizi napisao o amazonskoj regiji, njezinim (prvim) istraživačima, indijanskim plemenima (prošlim i današnjim), otkrivačima i stočarima i mnogo više. Vidjet ćemo koliko će se prodavati sad kad je na tržištu. Slijedeći mjesec sam u Kini gdje držim dvodnevna predavanja na Sveučilištu Shangai gdje 1.500 studenata studira samo o tropskim ribama, koji je prevode na Mandarinski kineski jezik...
Također sam sretan da su je pročitale i neke zvijezde. Predsjednik Međunarodne udruge za očuvanje me upravo nazvao prije nekoliko dana i pohvalio knjigu... Možda će neki od njih učiniti nešto za zaštitu kišnih prašuma ... iako je za mnoge dijelove prekasno. 

alt

“Aqua geõgraphia” izlazi od 1992 godine. Kako biste komentirali razvoj tog časopisa do danas i koji su planovi za budućnost? Jeste li ikad razmišljali o izdanju za manja tržišta poput Hrvatske ili područja bivše Jugoslavije, s obzirom na slične jezike u tim zemljama?

Nažalost, nakon 11. rujna nisam mogao izdati više brojeva (samo 4 umjesto planiranih 12) a zadnji je broj izašao kao četiri broja u jednom. No i danas stare brojeve časopis prodajemo svaki dan i ljudi po cijelom ga svijetu jako vole. AG je bio prvi međunarodni časopis o prirodi i životu ispod i iznad vode objavljivan na 6 jezika – mnogo prije nego 100 godina star National Geographic (oni su, u stvari, kopirali mnogo toga od AG, a kad su vidjeli njegov uspjeh, također su započeli izdanja na drugim jezicima – ali AG je bio prvi i jako sam sretan što im je on dao primjer).

Željeli bismo pokrenuti AG u Rusiji, broj „0“ je izašao, ali i dalje čekamo. Radim za najvećeg izdavača tamo godišnje rusko izdanje nazvano „Bleherovi biotopi u prirodi i akvariju – na engleskom je dostupan samo online, ruska kopija samo na Fevercerationu. Imao sam mnogo problema s AG zbog distribucije. 120.000 kopija danih u Španjolsku nije nikad plaćeno, za sve kopije za Sjedinjene Američke Države je Axelrod uzeo novac, njemački distributer nije nikad platio unatoč tužbama, itd., itd. Posjedujem materijale za mjesečna izdanja, ali ne mogu niti želim ikada više imati išta s distribucijom jer sam previše izgubio.
Ali i dalje se radi na kvartalnim izdanjima International Journal of Ichtiyology koji je do danas jedini potpuno kolorirani znanstveni časopis o ihtiologiji .

Poznati ste po svojoj ljubavi za biotopima. Što bi bila vaša najveća preporuka za naše čitatelje, kako kreirati pravi biotop, koje su zamke i stvari na koje treba paziti u tom poduhvatu kreiranja dijela nekog dalekog prostora ove planete kod kuće? Možda nam čak možete dati kakav primjer određenog biotopa?

Objavio sam mnoge primjere u ruskom izdanju Bleherovih biotopa u prirodi i akvarijima, i također nekoliko na svojoj web-stranici. (Još ću objaviti 4 nova slijedeći tjedan u Duisburgu na Prvoj međunarodnoj izložbi i konferenciji o ciklidima).  
Moja je preporuka da treba pažljivo promatrati prirodu i kopirati što se više može. Treba gledati vrste koje zajedno žive, biotop, i praviti ili čitati bilješke o tome. Ako se to primjeni na vaš akvarij, i vi i vaše ribe još više, bit ćete vrlo sretni.

Ukoliko biste imali mogućnost imati samo tri akvarija, koje biste biotope složili?


Sigurno bih složio najmanje jedan majušni biotop gdje puno vrsta živi u skladu, male vrste, neke samo 1 cm duljine, koje mogu biti stanovnici Rio des Mortes s malom grupom Hyphessobrycon amandae, nekim Aspidorasima, Otocinclusima, biljkama koje žive u toj rijeci, s potopljenim drvetom, s finim pijeskom...
Također, rado bih složio vrlo veliki akvarij sa 40 do 50 divljih diskusa, potopljenim panjem, bijelim pijeskom, Geophagus, Mesonauta, Pterophyllum, Loricariids, Stingrays itd...
I, možda, srednje veliki akvarij s biotopom Nove Gvineje, s prekrasnim duginim ribama plavih očiju, poput biotopa jezera, na primjer jezera Kli, ili jezera Ayamaru ili jezera Kutubu.

Brojne ekspedicije, nebrojene situacije u kojima ste se našli, lijepe i ne tako lijepe... Zasigurno imate mnogo anegdota. Biste li bili tako ljubazni da koju podijelite s čitateljima Akvarij.NET-a?

Nemoguće! Trebalo bi mnogo vremena (što doista nemam, sad je 3.29 ujutro a moram se rano ustati...). Mogao bih vam pričati o anakondi koja je prelazila put u džungli u Mato Grossu i ekspedicijskom konvoju koji je čekao tjedan dana dok nije vidio da joj prolazi rep... O botou (slatkovodnom dupinu) koji ženu čini trudnom kad ona nije trudna. Mogao bih vam pričati o zrakoplovu na kojeg sam se ukrcavao na putu od Kinshase do Douala deset puta – prvi puta su zaboravili napuniti ga gorivom, zatim se kapetan nije pojavio, slijedeći puta je bio pijan, pa su ga zamijenili, tada je pak nedostajao putnik. Nakon toga je predsjednik trebao zrakoplov za svoj let. Zatim se pokvario jedan motor, pa novi stjuardi...itd... Trebalo je tjedan dana da stigne, a kad je stigao bio je pun živih pilića, koza, kornjača i pasa, bez sjedala.... Ili DC 3 na kojeg sam se ukrcao u Fort Lauderdaleu da bih prikupljao u Guayani, na kojem se nalazilo 320.000 pilića... Ili let u odjelu za prtljagu u Lufthansinom 747 Boingu u trajanju 27 sati za vrijeme kojeg sam čuvao svoje prikupljene slatkovodne pilane u tankovima punim tople vode na visini od 12.000 m...

alt

Jedno od vaših slijedećih predavanja će biti na "1st INTERNATIONALE CICHLIDENTAGE 2009" („Prvoj međunarodnoj izložbi ciklida 2009.“) u Duisburgu u Njemačkoj. Ono koje nas najviše zanima jest „Prikupljanje u Rio Jutaí – gdje nitko prije nije prikupljao“. U par rečenica, možete li nam reći koje ste vrste tamo prikupili, kako izgleda taj biotop, i koje biste najinteresantnije činjenice izdvojili s tog putovanja?

400 zelenih diskusa (Symphysodon aequifasciatus) i 84 druge vrste riba od kojih su neke nove, poput novog skalara.

Odgovor je ovdje bio malo kraći, no razumljivo s obzirom da se Heiko potrudio pisati za nas do ranih jutarnjih sati..


Tijekom godina dali ste mnogo intervjua. Postoji li nešto što vas nitko nije pitao, a željeli biste to spomenuti ili o tome razgovarati?

Moram reći da ste mi postavili mnoga dobra pitanja i pretpostavljam da sam ovdje napisao mnogo više nego u većini drugih razgovora (nisam siguran), ali moram sada završiti. Teško bih se sjetio nekog pitanja koje mi nije postavljeno. Možda zašto nemam TV (vjerojatno jedina osoba u Italiji), ili zašto ne pijem pivo (vjerojatno jedini odrasli Nijemac koji to ne čini), ili zašto ne vjerujem onome što je rečeno u medijima (je li zbog toga što znam više? ili bolje? ili sam vidio vlastitim očima te mi se ne može lagati?), ili zašto volim prirodu? (jer ona ne laže....).

Prije dvije godine ste posjetili Dubrovnik i naša vam se zemlja jako svidjela. U ime tima Akvarij.NET-a pozivam vas da nas ponovno posjetite, možda čak i na naš Akter FEST 2010. godine!


Ako primim vašu pozivnicu dovoljno rano i termin mogu stisnuti u svoje obveze, volio bih doći 2010. godine!

Gospodine Bleher, hvala vam za ovaj prekrasan razgovor. Bila je to velika čast.

Hvala vama, bilo mi je zadovoljstvo.

Suvišno je više govoriti o dostignućima i ljubavi ovog čovjeka prema akvaristici i ihtiologiji, sve se vidi iz njegovih djela, a to je baš ono na što trebamo obratiti pozornost. Heiko Bleher je čovjek jednako kao i svi mi, no s jednom razlikom, bio je dovoljno hrabar pratiti svoj san i svoju ljubav prema životu.

alt

alt

Razgovarao: Neven Vorkapić
Prijevod: Neda Šutalo
Fotografije ustupio: Heiko Blehe
r

Share

Tko je online?

Imamo 52 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5