Utorak, Prosinac 12, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Invazivne vrste u Hrvatskoj

Alohtona, nezavičajna ili egzotična vrsta sinonimi su za strane vrste koji su također često u upotrebi. Ukoliko strana vrsta ima negativan utjecaj na biološku raznolikost, ekonomiju ili zdravlje ljudi na području na koje je unesena tada je nazivamo invazivnom. 

 

 

 

 

Te vrste vrlo često imaju karakteristike koje im omogućuju prednost pred drugim vrstama, kao što su intenzivno razmnožavanje, velik broj potomaka, brz rast, sposobnost širenja, tolerancija na različite (često negativne) prilike u okolišu, neizbirljivost u prehrani, nedostatak prirodnih neprijatelja. Na sreću, u prosjeku od 100 stranih vrsta unesenih u neki ekološki sustav , tek njih deset ovdje opstane, a samo tri postanu invazivnima. Naime, da bi postale invazivne, strane vrste unesene u neki ekološki sustav moraju pronaći i zauzeti ekološku nišu, prostor u ekološkom sustavu u kojem će podmiriti sve svoje životne potrebe, te se proširiti područjem.

 

Kalifornijska pastrva

 

 

Ubrzani rast trgovine, transporta i putovanja u dvadesetom stoljeću imao je za posljedicu širenje mnogih svojti  Zemljom i snažan eksponencijalni rast broja vrsta unesenih u nove regije. Unošenje stranih svojti i biološka invazija nisu međutim pojave modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport oduvijek su bili popraćeni širenjem svojti izvan područja njihovog rasprostranjenja. Djelomično je to bilo slučajno, pa su mnoge vrste putovale kao slijepi putnici na brodovima i tako prelazile velike udaljenosti koje samostalno nikad ne bi uspjele prevladati. Na taj su se način ove vrste „iskrcale“ u potpuno novim područjima na kojima prije nisu živjele. Dobar primjer za to je štakor koji se tako proširio i na najudaljenije otoke svijeta.  S druge strane, neke je vrste čovjek namjerno prenio iz jednog područja u drugo. Mnoge kultivirane biljke i životinje udomaćene radi uzgoja su izvezene u Novi svijet dok su druge vrste za uzgoj ili ukras prenesene u Europu, što je čovjeku donijelo višestruke koristi u agronomiji, hortikulturi, šumarstvu i sl. Međutim, neke od njih, poput kunića i šarana u Australiji ili kalifornijske pastrve i američkih vrsta slatkovodnih rakova u Europi pobjegle su u prirodu te danas imaju značajan negativan utjecaj na biološku raznolikost, ali pričinjavaju i velike ekonomske probleme. Ipak, od otkrića i kolonizacije Novog svijeta, problem stranih invazivnih vrsta ubrzano raste, a u dvadesetom stoljeću je postao jedna od glavnih prijetnji u globalnom očuvanju biološke raznolikosti. Globalno gledajući danas se smatra da invazivne vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za njegovu biološku raznolikost.  Velik dio invazivnih vrsta dospije u prirodu namjernim puštanjem od strane čovjeka. Većinom se tu radi o egzotičnim kućnim ljubimcima. Prilikom kupovine egzotičnog kućnog ljubimca najčešće prodavači ne informiraju kupce o zahtjevima životinje, veličini i starosti koju može dostići. Kada se vlasnici ili više ne mogu adekvatno brinuti za svog egzotičnog ljubimca ili im jednostavno dosadi, misle da će učiniti dobru stvar ako ga puste u prirodu. No, takva životinja će najvjerojatnije uginuti, budući da nije prilagođena našim uvjetima, ili u slučaju da se prilagodi, može postati invazivna. Osim egzotičnih kućnih ljubimaca, neke invazivne vrste su namjerno puštene u prirodu iz gospodarskih razloga, npr. radi uzgoja, biološkog suzbijanja štetnika te radi lova ili ribolova. Neki primjeri tako unesenih vrsta na europski kontinent i u Hrvatsku su nutrija, crvenouha kornjača, riba sunčanica, kalifornijska pastrva, beskralješnjaci signalni rak, školjkaši raznolika trokutnjača i krupnorebrasta kotarica. 

Napominjemo da je Zakonom o zaštiti prirode izričito zabranjeno puštanje stranih svojti u prirodne ekosustave gdje prije nisu obitavali, za što je za fizičke osobe previđena kazna od 15.000,00 do 50.000,00 kuna.

 

Crvenouha kornjača

 

 

Utjecaj stranih invazivnih vrsta toliko je velik da se danas smatra kako su upravo strane invazivne vrste, nakon izravnog uništavanja staništa, najveći uzrok gubitka biološke raznolikosti na Zemlji. Ekološki utjecaj stranih invazivnih vrsta očituje se na najrazličitije načine. Tako strane invazivne biljne vrste zauzimaju prostor zavičajnim vrstama biljaka, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na staništu ali i strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koji negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka, križaju se sa zavičajnim vrstama, na njih prenose različite bolesti itd. Strane invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju hranu i sklonište, na njih prenose bolesti itd.

Prošle nas je godine vrlo uznemirila vijesti o pronalasku signalnog raka u rijeci Korani. Iako je ta vrsta u Hrvatskoj zabilježena još 2008. godine u rijeci Muri, ona je bila ograničena samo na tu rijeku te nije bilo mogućnosti da se u skorije vrijeme prirodno proširi na vodotoke u krškom dijelu Hrvatske. Prisutnost signalnog raka u rijeci Korani stoga je zasigurno posljedica ljudske nepažnje, nemara ili možda čak i zle namjere. Signalni rak porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesen polovicom 20. stoljeća s namjerom nadomještanja autohtonih populacija riječnog raka (Astacus astacus). Vrlo brzo se prilagodio novim uvjetima, a proširen je vodotocima 27 europskih država. Ime je dobio prema plavim, intenzivnim mrljama na kliještima između pokretnog i nepokretnog prsta, po čemu se najlakše razlikuje od naših zavičajnih vrsta rakova. Danas je signalni rak jedna od najvećih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova. Uz izravnu kompeticiju za hranu i stanište, signalni rak je i prijenosnik gljivice (Aphanomyces astaci), uzročnika bolesti račje kuge, koja je svrstana među 100 najopasnijih invazivnih vrsta svijeta, a na koju je sam otporan. Širenje signalnog raka u rijeci Korani predstavlja veliku ekološku opasnost, budući da je Korana područje Ekološke mreže Republike Hrvatske važno za očuvanje riječnog raka (Astacus astacus), naše zavičajne vrste, koja će, sudeći prema iskustvima iz ostatka Europe, ali i iz rijeke Mure, zbog širenja signalnog raka vrlo brzo nestati iz ove rijeke i povezanih vodotoka. Daljnjim širenjem u krške vodotoke, signalni rak imao bi snažan negativan utjecaj na ugrožene i strogo zaštićene vrste autohtonih riječnih rakova, ali i na cijeli slatkovodni ekosustav. Osim izrazito štetnog ekološkog utjecaja, ova vrsta pričinjava i ekonomske štete gradeći skloništa u obalama vodotoka uzrokujući time njihovo urušavanje.  

 

 

Signalni rak

 

Značajan je i izravan utjecaj invazivnih vrsta na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog utjecaja predstavlja biljka ambrozija čiji je pelud izraziti alergen koji uzrokuje alergije kod brojnih ljudi. Međutim, čovjek je svijetom prenio i čitav niz virusa i bakterija zbog kojih su umrli milijuni ljudi. Takvi su patogeni npr. virusi gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila ili pak denga groznica koja je u Hrvatskj zabilježene 2010. godine,a prijenosnik je bio tigrasti komarac. 

 Iako se i iznosi ekoloških šteta uzrokovanih invazivnim vrstama mogu procijeniti, a oni bi zasigurno bili značajni (a ponekad i neprocjenjivi), izravni ekonomski utjecaj invazivnih vrsta na čovjekove djelatnosti isto tako nije zanemariv. Direktne ekonomske štete očituju se u smanjenju prinosa u poljoprivredi uzrokovanih invazivnim korovnim vrstama i bolestima, otežanom prometu slatkim vodama zakrčenim vodenim biljkama itd. Procijenjeno je da šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja članica EU iznosi između 9,6 i 12 milijardi eura. Pozamašna je to svota, na razini 59 % do 74 % državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu.

Poznat je primjer uklanjanja barske nutrije (Myocastor coypus) u Italiji kada je tijekom više od pet godina iz prirode izlučeno 220.000 jedinki. Ta aktivnost koštala je „samo“ oko 2,6 milijuna eura, dok štete na riječnim obalama i nasipima zbog rupa koje su napravile nutrije iznose oko 10 milijuna eura, a na poljoprivrednim kulturama gotovo milijun eura. Budući da ima cijenjeno krzno, u Europu je taj južnoamerički glodavac donesen radi uzgoja krajem 19. stoljeća. Ubrzo je nutrija dospjela u prirodu te se proširila većim dijelom europskog kontinenta. Zbog šteta koje pričinjava na poljoprivrednim kulturama, riječnim nasipima i negativnog utjecaja na zavičajnu biološku raznolikost uvrštena je na listu 100 najgorih stranih invazivnih vrsta na svijetu.

Primjer vrste koja u Hrvatskoj stvara velike gospodarske štete je školjkaš raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), koja gusto obrasta dno mijenjajući sastav životne zajednice te pričinjava goleme probleme u funkcioniranju vodoopskrbnih i hidroenergetskih objekata. Štete koja pričinjava na hidroelektranama na Dravi broje se u milijunima kuna. Zbog ekološke i ekonomske štete koju pričinjava uvrštena je na popis „100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu“.

Kontrola invazivnih svojti i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne svojte i cjelokupne ekološke sustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi. Europska komisija danas radi na novim zakonskim propisima kojima bi se stvorila osnova za prevenciju i borbu protiv stranih invazivnih vrsta. Obzirom da je stranu invazivnu vrstu iznimno teško ukloniti iz staništa, rano otkrivanje prisutnosti takvih vrsta, hitne mjere kontrole širenje i uklanjanja najčešće predstavljaju jedinu učinkovitu mjeru borbe protiv takvih svojti. U Hrvatskoj je zakonski zabranjen unos stranih vrsta u otvorene ekološke sustave.  

 

Sunčanica

 

 

Kako je u javnosti problematika invazivnih vrsta do sada bila nedovoljno percipirana i prepoznata, Državni zavod za zaštitu prirode odlučio je pokrenuti web stranicu www.invazivnevrste.hr. Korisnicima web stranice će na jednom mjestu biti ponuđene informacije o tome što su strane invazivne vrste, katalog stranih vrsta s procjenama invazivnosti za svaku od njih i preglednikom rasprostranjenosti u Hrvatskoj, crne liste, pregled zakonske legislative, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu. Posebna pozornosti bit će posvećena sustavu za pravovremeno uočavanje i brzo djelovanje zbog kontrole daljnjeg širenje novo unesenih vrsta i njihovog uklanjanja iz prirode. 

 

 

 

 

Share

Tko je online?

Imamo 91 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5