Kada se spominju gnojiva za biljne akvarije, najčešće ih mnogi akvaristi ih povezuju s gnojivima koja se nalaze na policama dučana specijaliziranih za akvaristiku. Ta gnojiva su kod nas uglavnom mikroelementarna i kao takva nisu dovoljna za potpuni i zdravi rast biljaka. Osim ovih gnojiva koja se dodaju kroz vodeni stup, ona se mogu dodavati i putem podloge, no o tome možete više pročitati u članku o podlogama u biljnim akvarijima. Cilj ovoga članka je upoznati vas sa vrstama gnojiva i njihovim doziranjem putem vodenog stupa.
Gnojiva za bilje mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine, to su:

MIKROELEMENTARNA koja sadrže hranjive tvari koje su bilju potrebne u veoma malim količinama (bor, željezo, nikal, cink, mangan, molibden, bakar, klor, željezo)
MAKROELEMENTARNA koja sadrže hranjive tvari koje su bilju potrebne u većim količinama (ugljik, kisik, vodik, dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor,  silicij).

Ova gnojiva nisu isključiva, već se koriste simultano prema uputama o doziranju. Prije svega treba spomenuti neke bitne elemente i zašto su oni važni.

Ugljik

...je najvažniji makroelement kojeg bilje treba u najvećoj količini. Kao što je poznato biljke u procesu fotosinteze koriste CO2 iz kojega dobivaju potreban ugljik. Nedostatak ugljika dovest će do neravnoteže i biljke neće moći koristiti niti ostale elemente koji se nalaze u vodi, što će alge vrlo brzo iskoristiti. Nedostatak ugljika je glavni uzročnih algi u biljnim akvarijima. Ugljik se dodaje u akvarij preko CO2 sustava (DIY verzija, boca pod tlakom) ili preko ugljičnih gnojiva (Easy carbo,  Excell i slična). Količina ugljika koji ribe i drugi organizmi ispuštaju u vodu nije dovoljan za kvalitetan rast biljaka. Više o CO2 i kako ga koristiti u akvariju možete saznati u članku posvečenom ovoj tematici na portalu.

Dušik(N)

...je drugi po redu najvažniji makroelement. U biljkama je najzastupljeniji odmah nakon ugljika, vodika i kisika. Njegova glavna zadaća je u izgradnji klorofila pomoću kojega biljke vrše postupak fotosinteze. Također je i glavna komponenta u izgradnji proteina koji biljke koriste za rast ili kao enzime. Dušik biljke uzimaju u dva oblika, kao NH4 i NO3. Budući da je NH4 toksičan u povišenim koncentracijama, a u manjima  može lako dovesti do bujanja algi, za unošenje dušika u akvarij pretežno se koristi kalij nitrat (KNO3) koji sadrži dušik u obliku nitrata (NO3). Iako postoje komercijalna gnojiva koja sadrže nitrate kao što je Easylife Nitro, ona su  višestruko skuplja, a istovremeno nimalo bolja od čistih kemijskih spojeva koje koriste napredniji akvaristi.

Fosfor (P)

...je također vrlo važan za rast biljaka i može ga se pronaći u svakoj živoj stanici biljke. Uključen je u nekoliko bitnih funkcija kao što je prijenos nutrijenata kroz biljku, prijenos šećera,  fotosinteza i drugi. U starijoj literaturi može se pročitati da on glavni krivac za pojavu algi u akvariju, pa su akvaristi na sve načine pokušavali smanjiti njegovu koncentraciju u vodi, no danas je njegova uloga puno jasnija i zna se da je on jedan od glavnih elemenata za zdrav rast biljaka. Ovo je makroelement koji se unosi u akvarij bilo komercijalnim gnojivom (Easylife Fosfo)   ili  putem puno jeftinijeg kalij dihidrogen fosfata (KH2PO4).

Kalij (K)

...je makroelement vrlo bitan za staničnu izgradnju same biljke. To je  makroelement koji se unosi istim gnojivom kao i nitrati, kalij nitratom (KNO3). Normalnim doziranjem KNO3 unosi se dovoljno kalija tako da ga nije potrebno naknadno dodavati. U određenim slučajevima može se dogoditi da biljke traže više kalija nego što ga unosimo pomoću KNO3, tada ga možemo dodati i u putem K2SO4. Kalij je element koji nije toksičan niti u većim koncentracijama pa se mnogi akvaristi odlučuju za  dodatno doziranje preko kalij sulfata (K2SO4).
Osim gore navedenih makroelemenata vrlo su važni  i Magnezij (Mg), Kalcij (Ca), Sumpor (S), Silicij (Si), ali budući da je voda u Hrvatskoj vrlo visoke tvrdoće, oni se u dovoljnoj količini nalaze u samoj pipovači, pa ih nije potrebno dozirati putem gnojiva.

Mikroelementi

...su jednako važni kao i makroelementi. Bez njihova doziranja dolazi do stagnacije i propadanja biljaka. Kod mikroelemenata postoji veći izbor komercijalnih gnojiva nego za makroelemente (Easy life Profito , Sera Florena , Tetra Plantamin i druga) Također se koristi i Plantex CSM+B koji dolazi u prahu, kojeg češće uprotebljavaju napredniji akvaristi, jer  je ekonimski isplativiji. Jedan od najbitnijih mikroelemenata je željezo. Često se dozira ekstra uz dozu koja se nalazi u mikroelementarnim gnojivima. Za te potrebe mogu se koristiti komercijalna gnojiva kao Easy Ferro koja su skupa ili jednostavno uzeti željezo u sulfatnom obliku kao od Plantele. Pri dodavanja željeza dobro je upamtiti da je ono fotosenzibilno i da ga je zato bolje dozirati kada su svijetla ugašena. Također biljke ga mogu iskoristiti tek kada se nalazi u određenoj količini u akvariju tako da ga je najbolje dozirati jednom tjedno, a na rasporediti na manje doze više puta tjedno. Ukoliko se koristi željezo od Plantele, okvirni savjet je da se dodaje 1ml gnojiva na 100L vode. Od željeza voda postaje lagano zamučena bijelakaste boje, ali nakon nekog vremena se razbistri.
Određena količina gnojiva  nastaje u akvariju preko ribljeg otada i neiskorištene hrane za ribe. Dio ulazi i putem pipovače prilikom izmjena vode. Ove količine nisu dovoljne za ozbiljno uzgajanje biljaka i zato ih ekstra dodajemo putem DIY ili komercijalnih gnojiva.

Zašto DIY (do it yourself) gnojiva?

Na tržištu postoje mnoga različita kvalitetna komercijalna gnojiva i ako ste početnik u ovome hobiju bilo bi bolje da započnete s njima. Glavni razlog zašto većina akvarista koristi diy gnojiva je ekonomske prirode. Velika je razlika u cijeni bočice komercijalnog gnojiva i iste količine takvog gnojiva koje sami smješate sa potrebnom kemikalijom. Na komercijalnim gnojivima proizvođači uglavnom ne navode količine određenih elemenata koji se u njima nalaze, dok se kod diy gnojiva točno znamo koliko se čega unosi.

Kemikalije koje se koriste za gnojenje (KNO3, KH2PO4, K2SO4, CSM+B ) najlakše i najjeftinije se mogu nabaviti u nekim boljim ljekarnama ili kupnjom putem E-baya, odnosno nekih online prodavaonica kao npr. www.aquariumfertilizer.com.

Kupili ste potrebne kemikalije, kako dalje?

Sljedeće šta vam je potrebno jest kalkulator za doziranje kojim ćete izračunati točno koliko je pojedinog kemijskog spoja  potrebno rastopiti u određenoj količini destilirane vode. Iako neki ljudi doziranju spojeve u prahu direktno u akvarij, lakše ih je rastopiti i držati u plastičnoj boci, jer je takvo doziranje puno preciznije. Zašto se miješa sa destiliranom vodom? Zato što vodovodna voda sadrži određene količine makroelemenata, pa je nemoguće znati koliko se kojeg spoja uistinu dozira. Kalkulator za izračun količine potrebnih kemikalija možete pronaći na stranicama našeg portala

Slijedi primjer radi lakšeg razumijevanja kalkulatora.

1. Prvo se u kalkulatoru određuje volumen akvarija (označeno žutom bojom). Ovdje se  upisuje koliko je stvarno vode u akvariju, oduzimajući dio volumena koji zauzima oprema, hardscape i podloga. Primjerice u akvariju od 180L efektivno je 150 L vode.
2. Nakon toga se određuje koji kemijski element želimo pomješati s destiliranom vodom. U ovom slučaju KNO3. (označeno crvenom bojom)
3. Zatim se određuje količina destilirane vode s kojom ćemo taj kemijski spoj pomješati. U ovom primjeru 500 ml. (označeno plavo)
4. Zadnje što se radi jest da se cilja vrijednost u gramima koju želimo dodati u destiliranu vodu (Označeno ljubičasto), tako da kada dodamo 1ml otopine u akvarij to primjerice  dozira 1ml nitrata u našem slučaju  (označeno zeleno).

Nakon što kalkulator izračuna količinu kemijskog spoja potrebnog za mješanje s destiliranom vodom, potrebno je tu količinu i izmjeriti.  Za to su potrebne precizne vage koje mjere u stotinku grama. Ukoliko ne posjedujete takvu vagu, ovakvo precizno vaganje možete obaviti u bilo kojoj ljekarni. Vrlo je bitno da ne dodajete spoj u vodu odokativnom metodom, nego da što preciznije izmjerite.

Nakon dodavanja spoja u bočicu s destiliranom vodom, otopina se trese dok se spoj skroz ne rastopi u vodi. Kod K2SO4 to zna potrajat, ali nakon puno treskanja na kraju se ipak u potpunosti otopi. Zatim na bočicu treba označiti o kojem se spoju radi i koliko 1 ml otopina daje ppm-a prilikom doziranja u akvarij. Gnojiva u akvarij dodajemo pomoću medicinske šprice.

Zašto tolika preciznost?

Justus von Liebig , Njemački kemičar , istaknuo je ''zakon minimuma'' , često nazivan Liebigovim zakonom. Liebigov zakon minimuma kaže da ako jedna hranjiva tvar nedostaje ili je ima premalo onda će rast biljke stati bez obzira na to što drugih hranjivih tvari ima dovoljno.
Ova ilustracija jasno prikazuje šta se dešava kad neka hranjiva tvar nedostaje.

Prema crtežu se jasno vidi da će  biljka rasti do granice koliko to omogućuje taj element koji fali. Primjerice, ukoliko u akvariju ima dovoljno svih mikroelemenata, co2, K, N, ali nedostaje P, biljke neće uopće rasti jer je P limitirajući faktor. Da bi biljke rasle moraju imati sve potrebne nutriente i ako samo jedan nedostaje biljke neće rasti. Zato je potrebno redovito i pažljivo prignojavat tako da u svakom trenutku znate koliko kojeg elementa ima u akvariju. U praksi bi trebalo postići da svjetlo bude limitirajući faktor.

Koliko gnojiva dozirati?

Prije svega odgovor na ovo pitanje ovisi o količini biljaka u vašem akvariju , jačini svijetla , količini co2 i naravno o metodi gnojenja.
Akvariji koji su puni brzorastućeg bilja, s jakim svijetlom i co2 sustavom zahtjevati će  puno više gnojiva od akvarija sa slabijim svijetlom i manje bilja.
Neke prosječne ciljane vrijednosti  su ;
NO3 ;  5-20 ppm
PO4 ;  0,3-2 ppm
K ; 5-20 ppm
Fe ; 0,2-1 pm

Te vrijednosti mogu varirati ovisno o metodi gnojenja. Najpoznatije metode gnojenja su Tom Barrov Estimative Index (EI) i Perpetual Preservation system (PPS i PPS pro).
Rezultat: