Nedjelja, Studeni 23, 2014
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Najčešće greške pri uređivanju akvarija

Image1. Neadekvatna podloga
Od podloge cijeli setup počinje. Ako slažete biljni akvarij podloga je uvjet broj jedan koji morate zadovoljiti da bi bilje raslo. Najbolje je koristiti prirodnu podlogu granulacije 1 do  3 mm. Sitni fini pijesak može izgledati lijepo i zanimljivo, ali može raditi probleme s filterom (začepljivanje fitlera). Neke biljke vole sitniju granulaciju pijeska od 0.5 mm, a što je podloga sitnije granulacije, estetski ljepše izgleda. Krupni šljunak onemogućava razvoj finog korijenovog sustava biljaka. Ispod podloge treba u biljnom akvariju koristiti neki substrat (hranjivu podlogu; mineralnu ili zemlju).
Svaka neprirodna boja podloge je loša za izgled akvarija. Najčešće se koriste relativno svjetle podloge oker nijansa s raznobojnim kamenčićima, ali postoje i jednobojne tamnije ili svjetlije podloge (treba naglasiti da potpuno crna ili potpuno bijela podloga, tj. mješavina crnih i bijelih kamenčića isto tako ne izgleda prirodno). Treba izbjegavati bojano kamenje (žuto, crveno, zeleno, šareno) jer će takva podloga izgledati kičasto i neprirodno – dakle, ružno. Posebno je lijepa smeđa (i tamnosmeđa) nijansa podloge koja djeluje prirodno i sakriva nečistoću na dnu te lijepo kontrastira sa zelenom bojom bilja.
U naprednijem aquascapiranju mogu se kombinirati dvije granulacije podloge (sitnija i krupnija) koje se odvajaju u kompozicijske cjeline – a pri izradi biotopa dvije – tri granulacije mogu se međusobno izmješati da bi se dobio dojam prirodnosti (npr. sitni pijesak i pijesak granulacije 3-4 mm). Također je poželjno podlogu barem malo nakositi i napraviti neravnine. Terase u podlozi jako pozitivno utječu na izgled akvarija. Terase se mogu izraditi od kamenih "brana", tj. postavljanjem kamenja kao granice između terasa.
Premalo i previše podloge isto tako ne valja – kad je premalo, bilje se ne može razviti kako bi trebalo, a kad je previše, oduzima se ionako uvijek skučeni prostor zapremine akvarija.

Image

Bojani šljunak treba izbjegavati. Isto tako, kamena dekoracija može biti zanimljiva za sebe, ali ne znači da je uklopiva u setup


Image

Dvije granulacije podloge s dobrim kombiniranjem stijena kao "granice" između podloga. Naznaka terasa

 
2. Krivo odabran hardware
Panjeve i kamenje (stijene) treba znati odabrati. Tu valja pripaziti na izgled, veličinu, boju, teksturu, itd. Najsigurnije je kupovati hardware u specijaliziranim trgovinama jer se tamo nude panjevi i kamenje zanimljiva izgleda, sigurni za akvarije. Nedostatak «dućanskog hardwarea» jest njegova cijena koja je izrazito visoka. Ali stvarno izrazito. Problem je i u tome što je "dućanski hardware" mahom isti svugdje. Zato mnogi akvaristi kreću u potragu za hardwareom u vlastitom aranžmanu. I tu nastaju problemi.
Panjevi koji se mogu koristiti u akvariju morali bi biti stari, ali ne truli. Dobro je vaditi panjeve iz nezagađenih potoka ili jednostavno iz neke šume – mora ih se dobro pripremiti (prokuhati i dezinficirati). Hrast nije dobar jer ima previše tanina, isto tako bilo koje drvo koje ima u sebi smole (crnogorica) ne smije se stavljati u akvarij. Loza je zanimljiva zbog izgleda (čvorova, teksture). U svakom slučaju, drvo treba očistiti žičanom četkom od kore i površinskog trulog sloja i prokuhati. Panj u akvariju ima prije svega dekorativnu funkciju i zato onaj koji je nezanimljivog izgleda ne dolazi u obzir. Panj ne smije biti otpiljen ili rezan pravilnim rezovima jer takav djeluje neprirodno. Mora biti otrgnut. Ako je premalen, ne dolazi do izražaja; čak može i nagrditi kompoziciju. Ako je prevelik i predominantno djeluje opet nije dobro jer onda bilje neće doći do izražaja.
Kamenje je poseban problem. Mnogi trpaju vapnenačko kamenje u akvarije i to im diže tvrdoću vode (za neke ciklide to je dobro, međutim za biljne akvarije ne). Morsko kamenje je potpuno neadekvatno za slatkovodne akvarije. Uglavnom, za vapnenac postoji test octom ili pH- sredstvom. Oblutci iz potoka i rijeka djeluju puno nezanimljivije od kamenja grube strukture i površine (teksture) – npr. zeleni škriljavac, granit ili vulkanit. Ipak, treba napomenuti da i oblutci mogu ponekad biti fino uklopljeni u setup, pogotovo biotopski. Boja kamenja je isto vrlo važna – mora biti usklađena s podlogom i pozadinom – ne moraju biti iste nijanse, ali moraju biti usklađene (i bojom i teksturom, pa i oblikom). Veličina isto tako ima velikog utjecaja na konačan izgled akvarija. Veliko kamenje može biti vrlo zanimljivo u setupu i mora se iskoristiti kao neka fokusna točka u kombinaciji s biljem. Manje kamenje mora biti grupirano u neku zanimljivu kompoziciju, jer ako se «rasporedi» širom podloge ono gubi svoju dekorativnu funkciju. Svo kamenje mora biti iste vrste, jer ako se kombinira kamenje različite boje, teksture i strukture dobijemo kičastu dekoraciju.
Neki napredniji aquascaperi savjetuju da se u akvarijima ne kombiniraju stijene i drva, nego da se akvarist odluči za jedno od toga – manje se može pogriješiti.
P. S. – osim drva i kamena za dekoraciju nije uputno upotrebljavati ništa drugo (keramički ili plastični ukrasi bilo kakve vrste).


Image

Krivo odabran hardware - vapnenačko morsko kamenje postavljeno je na krajnje neprirodan način, panj nije u prirodnom položaju ("uglavljen" je na kamenje), previše različitih vrsta kamenja.

3. Krivo postavljen hardware
Ako se i dobro odabere dekoracija (hardware) još uvijek postoji mogućnost da zeznemo s njenim postavljanjem. Uglavnom, pošto je osnovna funkcija hardwarea dekorativna, on mora na sebe svraćati pozornost. Panj ili kamen zabačen na neko zakučasto mjesto u akvariju apsolutno nema smisla. Onda ga ni ne treba biti. I panj i kamen moraju privući pažnju gledatelja – od njih treba uvijek početi promatranje akvarija. Najsigurnije je postaviti hardware u prirodne fokusne točke akvarija (trećine ili zlatni rez). Prema visini akvarija možemo odrediti kamo postaviti koji dekorativni element. Ako element ima visinu manju od polovice visine akvarija stavljamo ga u prednji dio. Ako pak ima visinu veću od polovice visine akvarija stavljamo ga u pozadinu. I panj i kamen treba postaviti u nekakav prirodni položaj tako da ne izgleda da smo ih namještali. Tu nema nekog posebnog recepta. Jednostavno se treba poigrati i pronaći onaj položaj kamenja ili panjeva koji izgleda prirodno.
Isto tako, postavljanje dekoracije «u liniji» je pogrešno – ako kombiniramo nekoliko dekorativnih elemenata moramo ih postaviti u neku razlomljenu liniju i nepravilno.
Primjeri grešaka i ispravaka grešaka u postavljanju hardwarea.


Image

Linearno postavljen hardware je "dosadan" - bolje ga je iskriviti:


Image

Negrupiranu ili raštrkanu dekoraciju bolje je grupirati:


Image

Premalo kamenje u odnosu na panj (ili obrnuto) ne izgleda dobro:


Image

Prazni prostori u akvariju (mogu se ispuniti biljem, ali ako sve nije uravnoteženo teško da ćemo takvu grešku moći ispraviti):


Image

Kamenje (i panjeve) bolje je postaviti ukoso nego okomito ili vodoravno:



Image

Manji i niži elementi idu u prednji plan, veći i viši u stražnji (a ne obrnuto):

 

4. Loša pozadina
Pozadinska stijena može izgledati grozno. Ako je sami izrađujemo, nije dovoljna samo dobra volja, materijal i alat. Izrada pozadine je nešto poput kiparskog umijeća. Ako ste ikada probali nešto modelirati iz gline, drva, kamena ili nekog drugog materijala, sigurno ste zaključili da to nije nimalo lako i da za to treba puno koncentracije, umješnosti, mašte i iskustva. Osim plastičnosti (trodimenzionalnosti) stijena mora oponašati i teksturu i strukturu kamenja, njegovu boju što je rijetkima uspjelo u DIY verziji stijene. Vjerojatno ne želite nakon uloženog ogromnog truda za izradu stijene biti nezadovoljni izgledom akvarija i da Vam govore da pozadina izgleda kao da ju je napravilo dijete. Ovdje se nećemo baviti samom tehnikom izrade, ali moramo napomenuti da pozadina mora biti napravljena jako kvalitetno jer ju je jako teško kasnije vaditi iz akvarija ako se slučajno ošteti. Originalne pozadinske stijene su danas već vrlo kvalitetno i zanimljivo napravljene, ali i cijena im je visoka. U svakom slučaju, ako ćete imati biljni akvarij zaboravite na stijenu jer je nepotrebna – bilje će je zakloniti i samo će nepotrebno zauzimati prostor u akvariju.
Izbjegavajte ovakve modele:

Image

Možete napraviti nešto u ovakvom stilu:

Image
 

5. Premalo ili previše svjetla
Količina svjetla ovisi o bilju koje kanimo imati u akvariju. Sa svjetlom se može zaostajati, ali i pretjerati. Biljni akvarij s premalo svjetla je osuđen na propadanje i loš izgled, a s druge strane akvarij s malo biljaka i previše svjetla osuđen je na alge. I boja svjetlosti je važna – trebala bi naglašavati boje u akvariju, a ne ih poništavati. Uglavnom, na kvaliteti rasvjete se ne bi trebalo štedjeti. Valja isto napomenuti da je i pomoću običnih uredskih daylight lampi moguće postići kvalitetno osvjetljenje. Dakle, kad govorimo o kvaliteti rasvjete mislimo prvenstveno da se odaberu ne najskuplje lampe, nego lampe koje emitiraju svjetlost koja naglašava prirodne boje u akvariju. Reflektori su nužni.

6. Aquascapriranje bez ideje ili bez mašte
Vrlo je važno prije uređivanja akvarija imati neku jasnu ideju i sliku konačnog setupa. Ako to izostane, vjerojatno je da će akvarij biti uređen loše ili prosječno. Ustvari, ideja je možda i najvažnija – od nje sve počinje. Osnovne značajke ideje uređenja morale bi biti sljedeće: realna očekivanja (s obzirom na veličinu i vrstu akvarija, tehniku, bilje, ribe, dekoraciju i iskustvo kojom raspolažemo), dugotrajno promišljanje sa skiciranjem (na papiru ili kompjutorski – to dosta pomaže), proučavanje tuđih ideja i «hranjenje» lijepim aquascapeovima, preuzimanje i transformiranje tuđih ideja, zacrtavanje tijeka događaja vezanih uz postavu i razvoj akvarijskog setupa, cikliranja akvarija, rast bilja, naseljavanje organizama... Raspravljanje s drugim akvaristima isto je od velike važnosti – za to postoji forum. Naravno da iskustvo u akvaristici pomaže pri uređivanju i možda osigurava manje grešaka u koracima, ali ne znači da iskusniji akvarist nužno mora bolje uređivati od manje iskusnog – tu glavnu ulogu ipak igra mašta i ideja. Treba isto napomenuti da je uređenje akvarija proces; ne dešava se u jednom trenutku. Akvarij se, jednom postavljen, po prirodnim zakonima transformira. To isto treba ukomponirati u ideje o uređenju. I treba biti spreman na intervencije pri procesu sazrijevanja setupa.

7. Komplicirani setupovi
Što je setup kompliciraniji to je manje izgleda da bude ugodan oku. Jednostavnost je čovjeku privlačna. To se može dokazati na nizu primjera. Recimo, krug je čovjeku privlačan, ravna crta, jednakostraničan trokut, kvadrat - a to su sve osnovni i jednostavni geometrijski elementi. Kompliciranje u uređivanju je nepotrebno, a komplicirane kompozicije zadaju ne samo brige i puno posla vlasniku akvarija, već i vjerojatno konačno razočaranje. Neiskusni vole komplicirati. Iskusni pojednostavljuju. Tajna ljepote je u jednostavnosti. Moguće je da i komplicirani setup izgleda lijepo, ali to treba prepustiti iskusnima.

Image

Jednostavnost "zrači" ljepotom


Image

Primjer za komplicirani, ali lijepo uređen akvarij - za ovakvo što treba puno iskustva i umješnosti rada s biljem

8. Brzorastuće i spororastuće bilje
Svi početnici radije bi brzorastuće bilje da im se akvarij čim brže popuni biljkama. Za mladi akvarij dobro je koristiti brzorastuće biljke jer one brzo troše spojeve u akvariju i na taj način djeluju kao biofilter i kemijski filter. Ali, brzorastuće bilje podrazumijeva stalnu brigu oko obuzdavanja rasta i širenja izvan zacrtanih granica u uređivanju. Brzorastuće bilje ubrzo dolija. Međutim, neke biljke koje brzo rastu su lijepe – ne možemo ih zaobići u odabiru. Ponekad sitnolisne brzorastuće biljke dobro dođu za formiranje grmovitih područja pa šišanje bilja zapravo čini jedan od glavnih aduta u uređenju. S druge strane, spororastuće biljke iziskuju strpljenje dok ne izrastu i ne rašire se željenim područjem. Njihova je prednost u tome što kasnije zahtjevaju malo brige oko obrezivanja, presađivanja i rijeđenja. Česta su meta algi zbog sporog rasta.
Uglavnom, bilje bi trebalo kombinirati i sa sviješću o brzini njegovog rasta, jer o tome ovisi cijeli niz uvjeta održavanja akvarija.

9. Hoću čim više vrsta bilja!
Krivo! Za ljepotu, podsjećamo, potrebna je jednostavnost, ne kompliciranost. U jednom prosječnom akvarijskom setupu najbolje je koristiti između 3 i 6 biljnih vrsta. Ljepota biljke najviše dolazi do izražaja kad je biljka posađena u skupini svoje vrste, nego kad je osamljena (osim ako se radi o velikoj grmovitoj biljci). S druge strane, Dutch setupovi funkcioniraju i s po četrdesetak biljnih vrsti, ali za postavu takvog setupa treba imati puno iskustva. Najbitnije je da bilje bude raspoređeno s ukusom.

Image

U ovom akvariju je samo 4 vrste biljaka


10. Negrupirano bilje
Prirodno je da se bilje širi u prostoru, zauzima svoj «teritorij». U prirodi bilje raste u grupama, skupinama upravo zahvaljujući tom svom širenju u prostoru. Zato je za setup dobro koristiti grupirano posađeno bilje.

11. Pregusto ili prerijetko zasađen akvarij
Akvarij može biti i pregusto zasađen! Nije problem što se cijela površina podloge iskoristi za bilje, problem je ako biljke narastu previsoko ili se ne vodi računa o visini biljaka pa se visoke posade u prvi plan.
Prerijetko zasađeni akvarij je moguće «izlječiti» strpljivim čekanjem da se bilje proširi po akvariju i postane gusto raspoređeno. Problem je kad se odaberu neadekvatne biljne vrste pa je rupe gotovo nemoguće popuniti.

12. Terarijsko bilje u akvariju
U trgovinama se često kao akvarijske biljke nude zapravo terarijske biljke koje pod vodom ne mogu preživjeti više od nekoliko mjeseci. I nije takav problem što takva biljka nije jednostavno održiva pod vodom – problem je u tome što takva biljka potopljena propada (trune) i onečišćuje vodu.
Evo nekih od njih:


Image
Dracaena deremensis

Image
Dracaena sanderiana

Image
Dracaena variegata

Image
Syngonium sp.

(fotke: GROF)

13. Odabir neadekvatnih ribljih vrsta
Da bi setup bio potpun valja znati izabrati riblje vrste koje se uklapaju. U biljne akvarije najbolje je uklapati sitne ribice u jatima. Najbolje je koristiti do 2 jata. Ne više. Za dno su dobre kozice. Dolaze u obzir i veće vrste, pogotovo one koje su lijepog ili raskošnog izgleda – ali one moraju biti u akvariju adekvatne veličine. Veliku grešku rade oni koji u uređeni akvarij uklapaju ribe mnogih vrsta i po komad ili dva. Isto tako može se pogriješiti ako se biraju ribe različitih boja, veličina i oblika. Ribe se u setupu moraju osjećati dobro i sigurno. Ustvari, akvarij se uređuje radi riba, bilja i ostalih organizama, ne samo radi našeg zadovoljstva. Tek akvarij koji u velikoj mjeri osigurava zadovoljavanje potreba organizama u njemu bit će stvarno lijep.

14. Neodržavanje setupa
Bez redovitog održavanja setupa nema govora o lijepo uređenom akvariju. Redovite zamjene vode, prignojavanje, čišćenje od istrunulog lišća, usisavanje podloge, redovito šišanje i presađivanje bilja je nešto bez čega aquascape jednostavno ne može. Ako ste isplanirali akvarij s brzorastućim biljem, imat ćete pune ruke posla svaki tjedan. Ako ste formirali setup sa spororastućim biljem, možda će šišanja biti manje, ali ostatak redovitog održavanja se podrazumijeva. Jedna od najvažnijih stvari za održavanje jest redovita tjedna izmjena vode. U posljednje vrijeme sve se više govori o značajnosti obilnijih tjednih izmjena vode (pa i do 50%). Ako u akvarij dodajete i makroelemente tjedne su izmjene pogotovo nužne.

15. Neadekvatni biološki i kemijski uvjeti u akvariju
Setup će odmah pokazati znak za uzbunu ako se u akvariju desi neka neravnoteža (biološka ili kemijska). Za dobrar izgled akvarija vrlo je važno postići biološku i kemijsku ravnotežu u akvariju – to znači da akvarij mora biti dobro zacikliran i stabilan. U protivnom će alge, loše stanje bilja, bolesti i pomor riba prikazati akvarij u najgorem svjetlu. Alge nisu uvijek smetnja; u maloj količini mogu odavati dojam prirodnosti, ali teško ih je kontrolirati pa ih je zato bolje izbjegavati.

NAPOMENA: Smjernice gore navedene nisu "zakon" nego bi trebale poslužiti kao pomoć onim akvaristima koji se žele okušati u uređivanju akvarija. Neki akvariji uspjevaju bez šišanja, neki s izrazito malo svjetla, neki su izrazito komplicirani, ali lijepi, u nekima je bilje negrupirano, a svejedno izgledaju prirodno i lijepo. Čvrstih pravila nema. Postoje samo smjernice.
Share

Tko je online?

Imamo 144 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5