Subota, Studeni 18, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Kemija

Dimenzioniranje filtra u slatkovodnoj akvakulturi (akvariji i vrtna jezera)

 Dimenzioniranje filtra u slatkovodnoj akvakulturi (akvariji i vrtna jezera)

 

 

 

 

Opširnije:Dimenzioniranje filtra u slatkovodnoj akvakulturi (akvariji i vrtna jezera)

Easy life (FFM ili Fluid filter medium)

U razgovoru s kolegom o svojoj žutoj vodi u akvariju, dobio sam preporuku da pokušam riješiti problem s Easy life-om (FFM ili Fluid filter medium). Naivno sam povjerovao i - uspjelo je.

Znatiželja mi nije dala mira pa sam se bacio na guglanje i, na svoju žalost, pronašao premalo informacija o FFM-ovim mogućim sastojcima, jer se na stranicama tvrtke mogu naći samo pohvale u kojima je proizvod opisan kao savršenstvo u rješavanju svih akvarističkih problema. Na stranicama njemačkog ciklidnog društva našao sam par dobrih objašnjenja o "tekućem čudu", kako su ga nazvali u članku.

Opširnije:Easy life (FFM ili Fluid filter medium)

Simulacije fizikalno kemijskih procesa u akvariju

Akvarij je kompleksan dinamički sustav kojim upravljaju kemijske reakcije i fizikalni procesi prijenosa tvari. Svi ti procesi su dobro opisani u literaturi pomoću teorijskih jednadžbi. Jednadžbe su vrlo često kompleksne (parcijalne diferencijalne jednadžbe) i za njihovo rješavanje je potrebno dobro poznavati matematiku. Procesni simulatori (npr. Aspen, DynoChem, ChemCAD) omogućuju njihovo numeričko rješavanje. Svi procesi u akvariju se mogu opisati elementarnim stupnjevima (slika 1.), od kojih najsporiji definira ukupnu brzinu fizikalno-kemijske promjene. Često nije moguće ad hoc definirati koji stupanj je najsporiji, već ga je potrebno odrediti na osnovu mjerenja i/ili matematičkih simulacija. U ovome slučaju ćemo ih probati odrediti matematičkim simulacijama u DynoChem-u za različite slučajeve.

Opširnije:Simulacije fizikalno kemijskih procesa u akvariju

Ugljikov ciklus

altVoda prolazi kroz tlo i stijene te na svom putu otapa različite minerale, koji dižu tvrdoću, i organske tvari. Osim otopljenih tvari u vodi mogu biti prisutne i lebdeće tvari (različite vrste gline, tanini iz drveća i sl.) koje uzrokuju mutnoću. Sve ove tvari u vodi većinom su sastavljene od različitih formi ugljika, od karbonata do kovalentnog ugljika u organskim spojevima. Voda se u akvariju stajanjem onečišćava. Tijekom vremena povećava se sadržaj (koncentracija) otpadnih tvari. Prije svega otpadnim organskim materijalom (aminokiseline, urea, šećeri i sl.), te anorganskim materijalom (karbonati i nitrati). Taj materijal potječe od ostataka hrane, mrtvog lišća biljaka, ribljeg izmeta, ostataka prašine iz zraka, itd. Istovremeno ribe i biljke za svoj rast troše ugljik. Ribe iz hrane koju jedu, a biljke fotosintezom iz ugljičnog dioksida. Ovaj ciklus kruženja tvari u akvariju naziva se ugljikov ciklus. Ipak ako promatramo akvarij kao izoliran sustav moguće je povećanje koncentracije određenih tvari i neravnoteža u ugljikovom ciklusu, posebice u slučaju prenaseljenih akvarija. Pretpostavljamo da postoje određene maksimalno dopuštene koncentracije aniona, kationa i drugih spojeva, kao i broja te vrsti mikroorganizama u akvarijskoj vodi. Ukoliko je kvaliteta akvarijske vode (stupanj onečišćenosti vode) unutar tih granica tijekom određenog vremena, sustavu nije potrebno pročišćavanje. Ipak zbog akvarističkih zahtijeva (veliki broj riba, biljaka i sl.) uglavnom se koriste manje ili više komplicirani sustavi za pročišćavanje (filtraciju). Ukoliko otpadne tvari ne odstranimo voda će vrlo brzo postati toksična i za ribe i za biljke, te će se pretvoriti u smrdljivu tekućinu. Filtracija je potrebna da se osigura prirodno kruženje tvari u izoliranim sustavima. Međutim pokazalo se da se i prirodno zabiljeni akvariji (NPT, Natural Planted Tank) koji su uravnoteženi također mogu ponašati samoodrživima.

 

 

Opširnije:Ugljikov ciklus

Razumijevanje kemije slatkovodnih akvarija

Svaki akvarist nastoji postići savršenu ravnotežu u svome akvariju. S obzirom da je riječ o vodenom sustavu postoje brojne ravnoteže koje nastojimo održati. Prije svega glavni je indikator ravnoteža rasta i razmnožavanja biljaka i životinja. Da bi ona bila ispunjena moraju biti ostvareni nužni uvjeti koji uključuju kemijske ravnoteže: otopljene ione (pozitivno nabijene - katione i negativno nabijene - anione), otopljene plinove, zatim kiselost, i napokon organske otpadne tvari. U otvorenom vodenom sustavu ovi parametri su pod kontrolom složenog sustav samoreguliracije koje se temelje na prirodnim kontrolnim mehanizmima (protočni uvjeti, atmosferski utjecaj itd.). U zatvorenom vodenom sustavu samoregulacija nije toliko izražena i u najboljem se slučaju ostvaruje ako se sustav adekvatno održava. Pravilno održavanje akvarija stoga zahtijeva našu intervenciju. Zato su nam potrebni grijači, filteri, osvjetljenja itd. Ipak potrebno je i nešto znanja koje uključuje primjenu jednostavnih kemijskih načela, pa iako se akvarij može održavati bez razumijevanja primarnih načela, bolje uravnoteženje nekih od navedenih parametara možemo postići boljim razumijevanjem. U tom ćemo slučaju bolje znati što nam je činiti i zašto to činiti. Osim toga što više razumijemo, to ćemo vjerojatnije biti u mogućnosti izbjeći katastrofu i biti uspješniji.

Opširnije:Razumijevanje kemije slatkovodnih akvarija

Mikro i makroelementi

ImageKEMIJSKI ELEMENTI POTREBNI ZA ZDRAV RAST BILJA
(prema: Peter Hiscock: Encyclopedia of aquarium plants)

Za zdrav rast bilja u akvariju potrebno je upoznati se s ulogom kemijskih elemenata koje biljke iskorištavaju u akvarijskoj vodi. Ovdje možete pročitati malen vodič kroz kemijske elemente koje biljke neprekidno crpe kroz korijen i kroz svoje lišće. Za svaki je element opisano u kojem je obliku on iskoristiv biljkama i u kojoj se mjeri i za što koristi. Većina biljaka životarit će u akvarijima bez dostatne rasvjete, bez hranjive podloge i bez nadohranjivanja, tj. bez prignojavanja. Međutim, ako želimo da nam akvarij zablista u punom sjaju moramo biljkama osigurati optimalne uvjete rasvjete, temperature i kemijski balans tvari kojima biljke stvaraju hranu potrebnu za razvoj.

Opširnije:Mikro i makroelementi

PH vode

ImageO važnosti odgovarajuće pH vrijednosti vaše akvarijske vode već smo pisali u nekoliko članaka. Svaka riblja vrsta ima specifične zahtjeve po pitanju pH vrijednosti vode.

Ne vodite li računa o spomenutom parametru vode, mogli bi imati niz neugodnosti. Medutim, testeri pH vrijednosti su prilično skupi i njihova cijena kreće se uglavnom preko 60 kuna. Jasno je da je daleko najbolja varijanta kupnja digitalnog uređaja koji vam može služiti praktički do unedogled. Početni ulog je velik, ali barem, što se tiče pH vrijednosti, ste mirni.

Opširnije:PH vode

KMnO4-(Kalijev- permanganat)

ImageOvo je najpoznatiji alkalijski permanganat. Permanganat- ion je stabilan u širokom području pH, premda ta stabilnost nije jako velika. Raspada se prema sljedećoj reakciji:
4MnO4- + 4H+ › 4MnO2(S) + 3O2(g) + 2H2O (1)
Reakcija je spora u kiselom mediju, a ubrzava ju prisutnost svjetla. U neutralnim i slabo lužnatim otopinama još je znatnije usporena.

Opširnije:KMnO4-(Kalijev- permanganat)

Osnove o kemijskim vrijednostima vode

ImageGotovo da i nema članka o akvaristici koji ne ističe važnost kvalitete akvarijske vode! Voda je doslovno izvor života, kako za ribe, tako i za biljke, te smo stoga odlučili i sadašnjim i budućim akvaristima približiti neke osnovne pojmove o kemijskim vrijednostima vode.

Opširnije:Osnove o kemijskim vrijednostima vode