Gobius Niger (Linnaeus, 1758.)

Opis

Pripada obitelji glavoća (Gobiidae). Naraste do 16 cm. Tijelo mu je duguljasto i vretenastog oblika. Glava je okrugla i velika te čini jednu četvrtinu ukupne dužine ribe. Oči su velike i nalaze se na gornjem dijelu glave, na kojoj su dobro vidljivi redovi osjetilnih papila crne boje. Sve peraje su dobro razvijene. Repna peraja je zaokružena, a prsne su spojene opnom u obliku lijevka koji glavoću služi za prijanjanje uz podlogu. Ono po čemu se glavoć blatar razlikuje od ostalih glavoća je leđna peraja, koja je dvostruka, s time da je prednja dvostruko duža od stražnje, pogotovo u zrelih mužjaka. Na prednjem gornjem dijelu obje leđne peraje primjetna je tamna pjega. Promjenjive je boje, ovisno o terenu na kojem obitava i o sezoni mrijesta, te može biti crni, tamnoljubičastosivi i svijetlosivi s tamnijim i svijetlijim smeđim mrljama. Donja strana mu je svijetlija, često bijele ili lagano žućkaste boje.

Glavoć blatar, kojega još zovu i crni glavoć, najrasprostranjeniji je i najbrojniji glavoć na našoj obali. Nalazimo ga još u Baltičkom moru, istočnom Atlantiku (od Mauritanije do juga Norveške), Crnom moru i po cijelom Mediteranu. Obitava na muljevitom i pjeskovitom dnu, na dubinama do 30 metara. Odgovara mu i more smanjenog saliniteta pa ga se može često naći i na uščima rijeka. Hrani se raznim sitnim organizmima koji žive pri dnu: račićima, kozicama, crvima, školjkašima i manjim ribama.

Razmnožavanje

Mrijesti se od travnja do rujna. Ženka polaže jajašca kruškolikog oblika ispod kamenja ili unutar prazne ljušture školjke i to obično u plitkim vodama ispod najniže razine mora. Jajašca polaže u jednom sloju do visine od 1,5 mm. Mužjak ih čuva, čisti i prozračuje do trenutka izlijeganja, što je, ovisno o temperaturi, 6-13 dana od dana oplodnje. Dok čuva gnijezdo, mužjak potamni i drži uzdignutom prednju leđnu peraju, naročito treći i četvrti krak peraje. Kod glavoća blatara također postoji pojava mužjaka uljeza (eng. sneaker), malih mužjaka izgledom sličnih ženki koji se koriste tom varkom da bi se za vrijeme mrijesta uvukli u gnijezdo i oplodili dio ikre i tako sebi osigurali potomstvo.

Komentar

Glavoć blatar je otporna riba, koja ne zahtjeva posebnu pažnju, i zato je pogodan za držanje u akvariju. Potrebno je samo voditi računa o stabilnosti grebena jer ovaj glavoć kopa rupe za zaklon i tada može doći do urušavanja i daljnje štete u akvariju. Primjerci uhvaćeni u plićaku nisu osjetljivi na visoke temeprature. Brzo počnu prihvaćati sve vrste hrane: žive (repovi kozica, meso školjaka) i suhe (granule, listići), kojom bi ga ipak uglavnom trebalo hraniti jer se manje onečišćuje akvarij. Poprilično su proždrljivi i često onemogučuju drugim ribama da dođu do hrane. Ubrzo po dolasku postaje pravi "gospodar" akvarija, naročito njegovog donjeg dijela. Zanimljiv je način na koji prijeti drugim ribama; digne glavu, širom otvori usta i škrge i čak može emitirati zvuk na frekvenciji od 190-320 Hz, koji se ponekad može čuti i ljudskim uhom. Traje pola sekunde, podsjeća na režanje i vjerovatno ga proizvodi trljanjem zubiju i mišića čeljusti. Glavoća blatara, kao i većinu jadranskih glavoća, ne držimo radi ljepote ili obojenosti nego najviše zbog njegovog zanimljivog ponašanja.

{youtube}gziNiAG4cpI{/youtube}