Odabir akvarija
Pri odabiru akvarija treba imati nekoliko stvari na umu. Gotovi kompletirani akvariji za slatkovodnu akvaristiku nisu u potpunosti pogodni, jer ne ispunjavaju određene zahtjeve, pa su često potrebne preinake. Svjetlo je u pravilu preslabo, filter nije dovoljan za morske akvarije. Zbog toga je često jednostavnije slagati komponentu po komponentu.
Veličina akvarija bi trebala za početnika biti od 100-tinjak litara na više. Što je akvarij veći, to su uvjeti stabilniji i manja je vjerojatnost da će mala greška imati velike posljedice. Treba imati na umu i to da od veličine akvarija otprilike 400-500 litara na više cijene tehnike (a i struje koja će se trošiti) postaju drastično skuplje.
Današnji lijepljeni akvariji su sasvim pogodni za morsku akvaristiku. U svakom slučaju trebaju biti lijepljeni crnim silikonom (pod prozirni se mogu uvlačiti alge i slabiti ga).
Visina akvarija ovisi o rasvjeti i budućim stanovnicima. Akvariji koji će biti osvjetljeni T5 lampama (ili T8) ne bi trebali biti viši od 50 cm (iako se danas vide i viši, i to sasvim uspješni), osim ako ne želimo držati organizme koji nisu ovisni o svjetlu. Više akvarije potrebno je osvjetliti metal halidnim lampama (HQI).
Duljinu akvarija najbolje isto prilagoditi lampama koje ćemo koristiti (tj. duljinama fluorescentnih T8 ili T5 lampi, a ako koristimo metal-halidne reflektore potrebno je računati sa jednim reflektorom na 40-60 cm dužine, ovisno o jačini svjetla koje želimo postići).
Temperatura vode
U tropskom morskom akvariju idealna je stalna temperatura vode 25-27°C. To je idealna temperatura za rast i razvoj riba i koralja. Granice tolerancije se kreću u rasponu 20-28°C (pa čak i 30) ali da ne traje dulje vrijeme. Isto tako nije dobro ako postije veće fluktuacije u temperaturi. Ako su tijekom dana/noći fluktuacije veće od 2°C onda se kod osjetljivijih riba mogu javiti problemi u smislu sklonosti parazitima ili drugim bolestima.
U jadranskom akvariju postoji veća tolerancija što se tiče temperatura. Kako je temperatura u Jadranu na većim dobinama konstantna i iznosi 13°C to je ujedno i poželjna najniža temperatura. Preko ljeta je poželjno ne dozvoljavati prevelika grijanja, što može zahtijevati upotrebu hladionika. Organizmi iz plićaka podnašaju i više temperature, ali za većinu riba nije poželjno dulje vrijeme preko 23-24°C.
Morska voda
Morsku vodu danas najčešće dobijamo iz vrećice pomoću umjetnih mješavina soli. Ima izvještaja o korištenju prirodne morske vode (npr. U akvarista u Norveškoj, ili u Waikiki akvariju na Hawaima). Većini će akvarista biti jednostavnije miješati umjetnu vodu od mješavine soli i obične vode.Ako se koristi obična vodovodna voda onda je potrebno dodati dodatke za odstranjivanje klora, teških metala i slično. Ukoliko u vodovodnoj vodi ima većih količina nitrata, fosfata ili silikata bilo bi poželjno koristiti RO vodu (iz obrnute osmoze) ili deioniziranu vodu, inače možemo imati problema sa algama.
Svježe pripreljena morska voda od umjetne mješavine soli je agresivna za sluznicu riba i osjetljive invertebrate i potrebno su je uz dobro miješanje i zagrijavanje ostaviti da odstoji neko vrijeme.
Idealna gustoća morske vode je oko 1.023-1,026. pri 25°C, što odgovara oko 33‰. Znači za svakih 30 litara vode trebamo 1 kg soli.
Osnove kemije
Morska sol se sastoji od 70-tak kemijskih elemenata, od kojih ima najviše natrija, kalcija, magnezija, kalija, klora, joda, broma i hidrogenkarbonatnog iona.Osnovni kemijski parametri o kojima treba voditi računa su pH, tvrdoća, količina kalcija, koncentracija štetnih otpadnih tvari (nitrati, nitriti, amonijak, fosfat) te nekih drugih nepoželjnih elemenata (silicij).
PH, tvrdoća i Ca
PH prirodne morske vode je oko 8.2 i prilično konstantan. Akvarijski organizmi toleriraju raspon 7.9-8.5 ako nema većih fluktuacija, ali se preporuča održavati ga 8.1-8.4. Obzirom na otopljene soli u morskoj vodi se uspostavlja stabilan puferski sistem koji omogućava održavanje stabilne pH vrijednosti. Glavni puferski sistem je onaj koji se sastoji od CO2/HCO3- .Taj sistem dosta utječe i na količinu kalcija u vodi. Kalcij se naime može nalaziti u obliku netopivog kalcij-karbonata (od njega su sastavljene koraljne ljušture i pijesak), da bi se pod utjecajem CO2 i stvorene ugljične kiseline otopio u obliku kalcij-bikarbonata. Iz takvog ga oblika ponovo koriste koralji za izgradnju skeleta. Kalcija u morskoj vodi ima oko 390-420 mg na litru. Tvrdoća (karbonatna) morske vode reflektira količinu bikarbonata u vodi. Obično se izražava u njemačkim stupnjevima tvrdoće i iznosi 7-9°dKH.
Silicij se nalazi u vodovodnoj vodi u obliku silikata. Nije poželjan u većoj koncentraciji u morskom akvariju jer potiče rast algi kremenjašica (diatomeja). Ukoliko za pripremu vode koristimo vodu bogatu silikatom bilo bi poželjno odstraniti ga, što je moguće jedino pomoću posebnih deionizatora za silicij, obzirom da membrane za obrnutu osmozu obično počnu propuštati silicijeve soli već za nekoliko mjeseci.
O nitratima i fosfatima kasnije u sljedećem članku , u poglavlju o cikliranju akvarija.