Nedjelja, Prosinac 17, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Članci

Uz obalu Omana pronađene nove vrste plavih koralja

MUSCAT, Oman
Uz obalu Omana pronađene su dvije nove vrste koralja, kao i ostale poznate vrste koralja za koje se do sada nije znalo da žive na tom području. Sada je utvrđeno da uz obalu Omana postoji oko 120 vrsta koralja, mnogo više nego se prije pretpostavljalo za to područje. Znanstvenici vjeruju da postoji vjerojatno najmanje još dvadesetak vrsti koje još nisu otkrivene, vjerojatno i još nekoliko koje do danas nisu poznate.

„Otkrivanje novih vrsta je jako uzbudljivo“


Dvije nove vrste koje je otkrio biolog koraljnih grebena sa Sveučilišta sultana Qaboosa, te istraživač koralja povezan s Društvom za okoliš Omana, Dr. Michael Claereboudt, su plavi koralj (Porites decussata) i šesnaesto-prsti cvjetni koralj (Calathiscus tantillus). Šesnaesto-prsti cvjetni koralj je i inače vrlo rijedak i neobičan, sa kolonijama koje kratko žive i vjerojatno ograničena rasprostiranja, a pronađen je jedino u Omanu i otocima Daymaniyat. Nasuprot, plavi koralj, čije malene kolonije su u promjeru 5 – 6 cm, pronađen je na mnogim staništima u Omanu i vjerojazno će biti proširen i na druga područja Srednjeg istoka.

Dr. Claereboudt je rekao: „Otkrivanje novih vrsta je vrlo uzbudljivo.“

„Svaka nova vrsta slagalice izuzetno je važna i dovodi do daljnjeg razumijevanja evolucije i geografije koralja te kako se oni pomiču s kontinenta na kontinent. U Omanu, jedna vrsta koju je nedavno otkrio Dr. Charles Sheppard, Parasimplastrea sheppardi, prvi je puta opisana kao četiri milijuna godina star fosil na izloženoj litici na Papui Novoj Gvineji. Otkriće ovog živog koraljnog fosila je znanstveno važan kao i pronalazak coelacanth-a, ribe koja je također živi fosil.“

Koralji pripadaju velikoj grupi relativno jednostavnih i šarenih organizama nazvanih Cnidaria. Organizmi odgovorni za temeljni proces izgradnje grebena su maleni polipi koralja, koji, u suradnji s mikroskopskim algama sigurno položenim na njihovo tkivo, stalno izlučuju sekret tvoreći skelet od vapnenca. Koraljni grebeni su uglavnom načinjeni od „mrtvog“ vapnenastog kostura pokrivenog s tankim slojem živog koraljnog tkiva složenog od tisuća malenih cjevastih polipa.

Drugo važno otkriće na otočju Daymaniyat, arhipelagu od devet otoka uz obalu Muscata, je postojeći porast koraljnog grebena unatoč porastu temperatura vode zbog globalnog zatopljenja koje inače ima suprotan efekt na koraljne grebene diljem svijeta. U 1998. godini su bili jako oštećeni koraljni grebeni Indijskog oceana, područja poput Maldiva, Sejšela i Čagosa su izgubila oko 90 posto svojih koraljnih grebena. Tijekom tog procesa nestajanja, koraljni grebeni prepuni života uz otočje Daymaniyas nastavili su se širiti.  Taj mjerljivi porast koraljnih grebena dokazuje da je Oman u stvari dom mnogo različitijeg koraljnog okološa nego se prije smatralo, s vrstama koje su prilagodljivije porastu varijacija oceanskih temperatura nego većina drugih koraljnih okoliša na svijetu.

„Omansko područje bit će korisno kao laboratorij za model, predviđanja i analizu bitnih i nekad katastrofičnih promjena koje se dešavaju u ostatku Indijskog oceana zbog blijeđenja koralja izazvanog visokim temperaturama mora,“ rekao je Dr. Sheppard.

Pojačani rast koralja utvrđen je kao rezultat sustavnih istraživanja koja je provodio biolog Robert Baldwin iz Društva za okoliš Omana (ESO) i biolog koraljnih grebena Dr. Charles Sheppard sa Sveučilišta iz Warwicka, Engleska, a radili su u suradnji s Dr. Claereboudtom. ESO je radio vrlo blisko s vladom Omana radi osiguranja da će te koraljne strukture biti zaštićene i održavane, i zbog njihova pozitivnog utjecaja na okoliš, ali i zbog potencijalnog utjecaja za turizam u mnogim dolazećim godinama.

„Koraljni grebeni Omana su mnogo različitiji nego se prvotno mislilo. Njihov doprinos svjetskoj fauni je također mnogo veći nego se očekivalo,“ rekao je Dr. Sheppard. „Neke od ovih novo otkrivenih koraljnih vrsta doprinose jednako mnogo svjetskoj fauni kao i pande, plavi kitovi ili bengalski tigrovi i zbog toga trebaju biti jednako očuvani.“

Omanska vlada načinila je vrlo zamjetne korake prema očuvanju ovih rijetkih i vrijednih koralja od štetnog djelovanja sidara, razvoja obale, ribarskih mreža, zamki i brodskih linija. Da bi se osigurala zaštita prostora koraljnih grebena, vlada i ESO su vrlo blisko surađivali na ovom važnom projektu s Društvom za zaštitu divljeg života (WCS) i Društvom za istraživanje i zaštitu Indijskog oceana (IORCA), za što su primljena sredstva od Zaklade Krezner Marine (KMF). KMF je osnovala glavna kompanija Kerzner International, u nastojanju za pojačanjem očuvanja i davanja šansi svjestkih morskih ekosustava kroz znanstvena istraživanja, obrazovanje i dosege zajednice. Očuvanje koraljnih grebena otočja Daymaniyat je prvi KMF-ov projekt na Srednjem istoku.

„Nema mnogo toga što možemo učiniti za promjenu globalne temperature oceana da bismo spriječili uništavanje ovih koraljnih grebena, ali možemo promijeniti svoju rekreacijsku i ribarsku praksu,“ rekao je Baldwin. „Njihov opstanak ovisi o tome“.

alt

Prijevod: Neda Šutalo

Underwatertimes.com News Service

Share