Srijeda, Listopad 18, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Članci

Stresni roditelji, stresna djeca

QUEENSLAND, Australija - Prema najnovijim istraživanjima, ženke riba koraljnih grebena izložene stresu daju visoko aktivne mladunce, što utječe na opstanak i ima važne posljedice na riblju populaciju u danas promjenjivom okolišu. Dr. Monica Gagliano, pridruženi istraživač u zajedničkom projektu AIMS-a i JCU-a, u suradnji s kolegom Dr. Markom McCormicom s ARC centra izvrsnosti za istraživanje koraljnih grebena (Sveučilište James Cook) posvetila se studiji koja produbljuje naše razumijevanje kako stres utječe na dinamiku populacija divljih riba i, u odnosu na to, kako se ribe mogu boriti s porastom stresa kojega su izazvali ljudi.

Ovaj je rad objavljen u časopisu "Oecologia" imati će utjecaja na upravljanje izvorima za ribarstvo, ali i povećanju znanja o temeljnim psihološkim procesima koji upravljaju životnim ciklusom riba.

Dr. Gaglijano i Dr. McCormic prikazali su da je roditeljsko okruženje uobičajenih koraljnih vrsta ribe Ambon damsel odlučujuće za buduće živote njihova potomstva. U svojim laboratorijskim istraživanjima utvrdili su posljedice stresa majki na značajke potomstva izlažući oplođena riblja jajašca pokupljena iz divljine različitim razinama stresnog hormona kortizola.

Dr. McCormic je izjavio: „Ove mlade ribe ne mogu proizvoditi taj važni hormon do kasnije životne dobi, tako da je sav njihov početni razvoj određen hormonima koje dobivaju od svojih majki.“

Prijašnja istraživanja su pokazala da ženke ovih vrsta otpuštaju određenu količinu kortizola iz jajnika ovisno o stresu kojemu su izložene. Ribe koje žive u izoliranim grebenima, s malo grabežljivaca ili takmaca, pokazuju vrlo niske razine tog hormona, dok one u visoko stresnom okolišu doslovno kupaju svoja jajašca u velikim količinama hormona. Ova studija pokazuje kako sav taj hormon stresa može utjecati na jajašca.

Dr. Gagliano je rekla: „Ukoliko je majka riba više izložena stresu, ispuštat će više kortizola, te će potomstvo imati puno brži ritam razvoja i zbog toga će se vjerojatnije pojaviti greške u njihovom razvoju. Jedan vjerojatan rezultat ovoga je da se mladunci rađaju nesimetrični.“

U istraživanju objavljenom 2008. godine, Dr. Gagliano i kolege pokazali su da ribe izležene s asimetričnim ušnim kostima (otolitima) imaju velike probleme pri dostizanju svoje oceanske razvojne faze, i mogu biti izgubljene u moru prije no što se nastane na koraljnim grebenima radi razmnožavanja. Njihova asimetrija je povezana i sa sluhom, te ih dovodi i do teškoća pri prilagođavanju na zvukove koraljnih grebena.

Noviji rad gospođe Tove Lemberget pri JVU, s Dr. McCormicom, također objavljen u časopisu Oecologia, utvrđuje da je asimetrija larvi jako povezana s preživljavanjem u Karipskih gušterastih riba (vidi: Lemberget i McCormic, 2009. „Uspjeh nadopunjavanja povezan s promjenjihvošću asimetrije ribljih larvi“).

Najnovija istraživanja Dr. Gagliano također pokazuju da stres, u ovom slučaju, stres majke, ima veliki, mjerljivi utjecaj na oblik ušnih kostiju u onih mladunaca koji su primali visoke doze kortizola. Kod njih je postojala i više nego dva puta veća vjerojatnost asimetričnosti ušnih kostiju nego kod mladunaca koji nisu primali ni malo hormona.

Zajedno, ova istraživanja potvrđuju da majke pod stresom daju mladunce koji imaju puno manje šanse za preživljavanje. Majke u zdravom, ne-stresnom okolišu će zasigurno davati najveći dio potomaka slijedeće generacije.


alt

Prijevod: Neda Šutalo
Izvor: www.underwatertimes.com
Fotografije: Wikipedia

Share