Četvrtak, Listopad 19, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Članci

„Najcrnje točke“- Mississipi

SANTA BARBARA, California – Prema znanstvenicima sveučilišta Santa Barbara koji su nedavno objavili istraživanje u časopsisu Jorunal of Conservation Levels, obalni morski ekosustavi su u cijelom svijetu ugroženi, kao posljedica ljudskih aktivnosti. Autori su izvršili prvu integralnu analizu obalnih područja svijeta.

Benjamin S. Halpern, prvi autor koji je stacioniran u Nacionalnom centru za ekološke analize i sinteze (NCEAS) pri sveučilištu Santa Barbara je rekao: „Upravljanje izvorima i zaštita obalnih voda mora voditi računa o utjecajima ljudskih aktivnosti, sa zemlje, kao što je porast gradova i ostalih tipova zagađivanja, i s mora.“

„Jedan od velikih izazova je odlučiti gdje i koliko odrediti ograničene izvore rješavanje tih problema,“ rekao je. „Naši rezultati prepoznaju gdje je apsolutno nužno odrediti gdje prijete opasnosti za tla – tzv. „crne točke“ utjecaja sa tla  i gdje ti izvori s tla imaju minimalan ili čak neznatan utjecaj.“

Najcrnja „crna točka“ je ušće rijeke Mississipi, objašnjava Halpern, s ostalih 10 crnih točaka u Aziji i Mediteranu. „To su područja gdje napori u očuvanju okoliša zasigurno ne uspijevaju ukoliko ne budu vodili računa o onome što ljudi rade na tlima uzvodno od tih područja.“
 
Dotok hranjivih tvari iz uzvodnih farmi dovodi u Mexičkom zaljevu do „mrtvih zona“ na mjestu gdje Mississipi ulazi u njegove vode. Mrtve zone su uzrokovane prekomjernim rastom algi koje se hrane tim hranjivim tvarima i troše najviše kisika u vodi.



Autori tvrde da su proveli prvu kompletnu analizu svih obalnih područja svijeta. Postavili su četiri ključna puta za određivanje ekološki promjena uzrokovanih uzrocima s tla:
-   unos hranjivih tvari od poljoprivrede i gradskih područja,
-   organski zagađivači nastali od pesticida,
-   anorganski zagađivači od porasta gradova,
-   direktan utjecaj ljudske populacije na obalna morska staništa.

Halpern objašnjava da veliki dio svjetskih obalnih područja ne osjeća mnogo što se dešava na kopnu – skoro polovica obalnih područja i više od 90 posto obalnih voda. „To se dešava zbog toga jer se najveći dio planeta slijeva u relativno malo vrlo velikih rijeka, te tako utječe na mali dio obalnih područja.“ Govori Halpern. „Na tim područjima s malim utjecajem ljudskih aktivnosti na tlu, očuvanje mora se mora prvenstveno usredotočiti na ono što se dešava u oceanima. Na primjer: ribarenje, promjene klime, invazivne vrste i komercijalna plovidba.“

Prijevod: Neda Šutalo

Fotografije: Wikipedia

Share