Srijeda, Prosinac 13, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Članci

Studija o utjecaju svijetla na propadanje koraljnih grebena

Biolozi su počeli razmišljati  van uobičajenih okvira
CORVALLIS, Oregon – U posljednjih nekoliko godina postignuta je prava eksplozija znanja vezanog uz osnovnu biologiju koralja. Istraživači tvrde da će im to znanje pomoći da objasne zašto koraljni grebeni širom svijeta propadaju i šta će sve biti potrebno da koraljni grebeni prezive klimatske promjene i sve vecu acidifikaciju (kiseljenje) mora!

Koralji su, čini se genetski vrlo složeni,  imaju sofisticirane sustave bioloških komunikacija koje su opterećene globalnim promjenama. Mogućnost njihovog opstanka temelji se samo na pravilnom funkcioniranju zamršenog simbiotskog odnosa s algama koje žive unutar njihovih tijela.  Nakon što je kao vrlo uspješan oblik života egzistirao 250 milijuna godina, raskidi u ovim biološkim komunikacijskim sustavima osnovni su razlog bijeljenja i propadanja koralja širom svijeta.

„Mi smo već neko vrijeme upoznati sa činjenicom da problemi koji utječu na osnovno funkcioniranje koralja proizlaze iz klimatskih promjena“ kaže Virginia Weis, profesor zoologije na Oregonskom sveučilištu. „Do nedavno, puno se manje znalo o njihovoj temeljnoj biologiji, genomskoj strukturi i internoj komunikaciji. Tek kada shvatimo kako njihova fiziologija funkcionira, znati ćemo da li će se s vremenom moći prilagoditi klimatskim promjenama i na koje načine mi u tome možemo pomoći.“

Koralji su sićušne životinje, polipi koji egzistiraju kao potpuno genetski jednaki pojedinci koji se mogu hraniti, braniti te ubiti plankton kojim se hrane.U tom procesu izlučuju kalcij karbonat koji postaje osnova za skelet u kojem žive. Takve kalcificirane naslage mogu narasti do ogromnih proporcija tijekom dugog perioda vremena tvoreći koraljni greben – jednog od svijetski najproduktivnijeg  ekosistema koji može pružiti utočište za više od 4000 vrsta riba i mnogih drugih oblika morskog života.

 No, koralji zapravo nisu sami sebi dostatni. Unutar njihovih tijela žive vrlo produktivne alge  koje mogu koristeći energiju sunca, fotosintezom proizvesti šećer.

„Neki od tih algi koje žive u koralju zapanjujuće su produktivne i u nekim slučajevima daju koralju i do 95% šećera kojeg proizvedu,“ kaže Weis. „Zauzvrat koralj algi daje dušik koja ga koristi u fotosintezi smanjujući na taj način i zagađivanje oceana. 
I na kraju, rođen je simbiotski odnos.“

Znanstvenici su naučili da se taj simbiotski odnos bazira na delikatnom komunikacijskom procesu od algi prema koralju, govoreći mu da je alga tamo i da tamo pripada te da je sve u redu. U protivnom koralj tretira algu kao parazita ili napadača te će ju pokušati ubiti!

„Iako koralj za ishranu većinom ovisi o algi, može biti da on u velikoj mjeri nije svjestan njezine prisutnosti,“ kaže Weis. „Mi sada vjerujemo da kada se temperatura mora u kojem je koralj diže ili nešto drugo utječe na koralj događa slijedeće:  komunikacija na relaciji alga-koralj je prekinuta, poruka:“Sve je u redu“ više ne prolazi, alga je na neki način razotkrivena te se suočava sa imunološkim odgovorom koralja.“

„Ovaj interni komunikacijski proces,“ kaže Weis, „Nije različit od nekih bioloških procesa otkrivenih kod ljudi ili kod drugih životinja. Jedno od otkrića u nedavnom istraživanju je ogromna složenost biologije koralja iako je vrlo slična drugim oblicima života.
Npr, gen koji kontrolira skeletni razvoj kod čovjeka, istovjetan je genu koji pomaže koralju da izgradi svoj skelet. Izoliran u različitim vrstama preko 100 milijuna godina krenuo je svaki svojim putem različitim od svog zajedničkog pretka.



Puno je još toga za naučiti o ovome procesu i njegovim raznolikim varijacijama.Tim više što na svijetu postoji 1,000 vrsta koralja i vjerojatno isto toliko simbiotskih algi i svi se oni mješaju i podudaraju u ovom simbiotskom plesu. Stručnjaci kažu da baš te varijacije pružaju nekakvu nadu da će se naći kombinacije koje će pomoći boljem prilagođavanju temperaturi oceana, njegovom sve većem kiseljenju ili nekoj drugoj prijetnji.

Problemi sa kojim su suočeni koraljni grebeni još su uvijek veliki, i rastu iz dana u dan. Povećana temperatura oceana, zagađenje, preveliki izlov ribe, sedimentacija,  kiselo more, oksidacijski stres i bolesti, kao i sinergično djelovanje nekih od tih problema može uništiti greben čak i onda kada ga jedan problem sam po sebi, nebi uništio. Po nekim procjenama, 20% svjetskih koraljnih grebena je već uništeno, a dodatnim 24% opasno prijeti ista sudbina.

Predviđeno kiseljenje mora u sljedećem stoljeću smanjit će stopu kalcifikacij koralja za 50% te će utjecati i na otapanje koraljnog skeleta. „Sa nekim novim spoznajama o simbiozi, kalcifikaciji i o tome kako funkcioniraju, koraljni biolozi sada gledaju malo više, kako bi se reklo, „Izvan okvira“. Možda postoji nešto što možemo učiniti kako bi se identificirale i zaštitile koraljne vrste koje mogu preživjeti u različitim uvjetima. Možda nećemo morati stajati po strani i samo čekati kao koraljni grebeni svijeta da umru i nestanu.“



Prijevod: Zoran Dedić
Fotografije: Zoran Dedić, Wikipedia
Share