Kada se pojavi CB, zelena voda ili se netko ne zna riješiti BBA (jer mu nije istražio uzrok) često se preporuča "blackout" ili zatamnjenje akvarija u trajanju 3-5 dana.
Ukoliko se "riješeni" problem pojavi, opet se provodi zatamnjenje akvarija po režimu:
1. Velika promjena vode uz usisavanje dna i čišćenje filtera i stakla. Pokretanje zračne pumpe. Pokrivanje akvarija dekom da niti zračak svjetla ne uđe.
2. Nakon 3-5 dana akvarij se otkriva zatim radi opet velika promjena vode, čišćenje stakla, usisavanje dna, gašenje zračne pumpe i pokretanje CO2 (ukoliko ga ima) čišćenje filtera, i često dozira puno N (ukoliko se akvarij prignojava)...
3. Problem se opet javlja.. Očito zašto. Ili nije?
Iz sličnog razloga zašto nije preporučljiv razlomljeni fotoperiod (osim u slučaju DIY CO2 i/li iznimno ubiljenog akvarija radi oscilacije u zasićenosti CO2, te ukoliko se akvarij pregrijava radi rasvjete ili kojeg drugog praktičnog razloga...) nije preporučljivo raditi ni blackout:
biljkama se bitna rutina prekida, remeti im se metabolizam šećera (i stvaranje "rezervi")- a sve to rezultira pojavom algi, ili njihovim zadržavanjem. Alge su puno otpornije od biljaka, spolno se razmnožavaju pod vodom, metabolizam proradi odmah po početku fotoperioda dok biljke imaju svoje "vrijeme razbuđivanja". Kako god okrenuli alge su u prednosti- osim ako su biljke zdrave i limitiraju algama probavljanje nutrijenata jer su zdravija i snažnija konkurencija za istom hranom, ili pak alelokemijskim biljnim ratom (koji nije na snazi za one akvariste koji koriste aktivni ugljen ili one koji rade velike izmjene vode svakih nekoliko dana).
Također razlomljeni fotoperiod i blackout smetaju određenim biljkama, dapače uništavaju im mehanizme prirodne obrane i u konačnici biljke propadaju ili jednostavno sporo napreduju: nakon 5 dana mlohavo bilje konačno gleda svjetlost, a ono zločeste algice se opet pojavljuju dok je siroto bilje oslabljeno blackoutom i trebat će mu puno da se razbudi i oporavi jer je već prije dan-dva potrošilo rezerve nutrijenata i ima poremećen metabolizam šećera.
Spore svih algi nalaze se u svakom akvariju. Kako to da svi nemamo sve alge?
Blackout/ zatamnjenje provodi se samo ukoliko su zaista sve opcije iscrpljene: dakle istražio uzrok pojave alge ili CB, pokušavao riješiti uzrok, a time i otklonile posljedice.
Najčešće se radi o lošem održavanju akvarija u što uključujem i lošu biološku filtraciju i prenapučenost florom u odnosu na faunu u staklu (nakupljanju amonijaka - do njene toksične razine lakše je stići u tvrdoj vodi no u mekoj, a osim KH i GH, bitan je i pH u određivanju razina toksičnosti! Primjerice u mekoj vodi bilje preferira upravo amonijak i koristi se urea (karbamid, guanidin) u kombinaciji s Ca(NO3)2 a ne KNO3),
i/ili kemijskoj neravnoteži koja je rezultat igranja kemijom kao i njeno nepoznavanje, kao i nepoznavanje/ nepriznavanje fizike podloge koja je često bitnija od njenog kemijskog sastava (podloga mora biti meka, porozna, podobna za mikrocirkulaciju i naseljavanje mikroorganizmima, ne pretanka i ne predebela i prilagođena flori koja treba u njoj živjeti, bez obzira radi li se o akadami, Aquasoilu, mješavini zemlje i šljunku - dakle ukoliko netko drži kripte i ehinodoruse trebao bi imati oko 7 cm podloge, ukoliko netko ima samo cubu imat će velikih problema ukoliko je podloga deblja od 3 cm- dapače u biljnom akvariju upravo u podlozi ima najviše bakterija, u filteru pak zanemarivo ukoliko filterski materijal nije aeriran, jer bakterijama treba KISIK kako vršile denitrifikaciju. Trenutno najjači medij za biološku filtraciju je K1 Kaldness, al' ima i sličnih DIY izvedbi, zatim "Moving Bed Filter" te slične izvedbe gdje je filterski materijal pun bakterija izložem protoku vode bogate kisikom. Obični zračni filter uvijek je bolji od bilokojeg vanjskog filtera u slatkovodnom akvariju što se tiče biološke filtracije! U svakom slučaju trebalo bi poštovati jedno grubo pravilo: biljka po ribi, npr. echinodorus po skalaru, i limun po tetri).
Nakon što je ustanovljen uzrok (kako se posljedice uzroka ne bi ponovile iz neznanja: prejak/ predug/ prekratak/ preslab fotoperiod, premalo CO2, previše gnojiva, uznemiravanje podloge, nedostatak ili višak nutrijenata kao i moguća inhibicija radi korištenja krive kombinacije proizvoda) treba se riješiti posljedica.
Treba pokušati s velikim i čestim izmjenama vode, usisavanjem podloge i čišćenjem filtera i stakla. Ukoliko nema značajnih promjena dobro bi bilo koristiti diatomske filterske materijale bili oni za jednokratnu ili višekratnu uporabu (hvataju vrlo sitne čestice jednostanične alge, prašinu iz podloge i sl. a također imaju vrlo veliku nastanjivu podlogu za bakterije; npr. JBL SymecMicro) ili kupiti diatomski filter ukoliko si ga netko može priuštiti kupiti ili napraviti. Akvarijska vuna/ vata nije ni upola toliko fini materijal, no može pomoći. Također pri uklanjanju velikih ogranskim molekula poput tanina i kojekakvog organskog raspada može pomoći aktivni ugljen (dok je aktivan- ovisno o proizvođaču i uputama), no od njega ne treba očekivati čuda ukoliko je tko predozirao gnojivom: aktivni ugljen adsorbira klor i jod, ali ne adsorbira soli (gnojiva) i alkohole! UV filteri su odlična stvar za sterilizaciju vode no ne uklanjaju sitne čestice a ubijanjem jednostaničnih organizama se samo diže razina amonijaka u akvariju što se ne smije smetnuti s uma.
Lokalno rješavanje problema poput špricanja EC-om, vodikovim peroksidom i sl. samo rješava problem prisutan u akvariju na "lokalnoj razini". Također takve tretmane ne podnose sve biljke jednako. Tretman eritromicinom je vrlo popularno oružje protiv CB-a no pitanje koliko zapravo djelotvorno (tj. protiv čega točno) budući da on djeluje na AEROBNE i gram pozitivne bakterije a CB je gram negativna bakterija... Tijekom tretmana definitivno treba paziti na razinu amonijaka u akvariju jer će dio denitrificirajućih bakterija sigurno nestati. U konačnici je time na čudan način popravljen P:N odnos u korist N, što je i glavni uzrok same pojave CB-e. Protokol s vodikovim peroksidom je puno jednostavniji i u svakom slučaju provjereniji i sigurniji od bilokakvoj kemijanja na "lokalnoj" razini akvarija, a i često se koristi za "ušminkavanje" skejpova za završnu fotografiju: ah, to divno perlanje bez posljedica.
Također među akvaristima postoji jako puno mitova poput "prašnjave alge se netko može riješiti samo ako se poštuje njen ciklus od 3 tjedna i u međuvremenu je se ne smije dirati" kad se zna da nastaje uslijed neravnoteže odnosa Ca:Mg uz manjak fosfata, često i prejaku rasvjetu (i/ili premalo ubiljen akvarij konkretnim potrošačima), "aktivni ugljen je štetan", "ribe će mi pougibati ako imam zemlju u akvariju", "nismo disali prije kraja 18 st. jer je tek tad otkriven kisik".
Jedan od zgodnih načina prevencije algi nikakve veze s "ronjenjem u akvariju": najjednostavnije je voditi jednostavni dnevnik (kako napreduje koje bilje, kada je koji dan i koliko čega dodano, kada je koliko riba useljeno i koje su bile posljedice i sl..) Potrebna oprema za to: oči, olovka (ona obična grafitna koju su Rusi poslali svojim astronautima dok su u isto vrijeme se Ameri mučili s izmišljanjem antigravitacijske kemijske olovke), tekica (ono što smo svi mrzili u srednjoj školi).
Riječ dalje prepuštam- vama...
Tema: Utjecaj blackouta na biljke kao tretmana protiv algi i CB (Posjeta: 1729 vremena)