Jadranske alge

[Bach]

Evo jos jedna interesantna i korisnatema za morske akvariste, kako saditi jadranske alge u akvariju i zasto je to bitno?


Alge su biljke i to nize biljke (prema sistematici od 1995-2000 godine, kada sam ja studirala )...


Mogu se podijeliti u 3 osnovne grupe u moru: zelene, smede i crvene. Vecina ih se moze prepoznati upravo prema boji, iako nekoliko slucajeva iskace od pravila...


Ono sto je interesantno i prije svega korisno za akvariste je da u moru alge dolaze raporedene prema dubini, prvo, najplice dominiraju zelene alge, zatim dublje dolaze smede, a najdublje crvene. Naravno da se crvene ismede alge mogu pronaci i u plicaku, ispod nekog kamena, u sjeni i sl.... no, pravilo vertikalne raspodjele (zelene najplice, pasmede pa najdublje crvene) vrijedi opcenito, ukoliko u obzir uzimamo iste uvjetezivotnog okolisa u kojem se mijenja jedino dubina.Zasto je to tako?


Prva cinjenica:


More se moze podijelitina zone razlicitog intenziteta svjetlosti.... EUFOTICKA ZONA (0-50m dubine, zona najintenzivnije svjetlosti), DISFOTICKA ZONA (50-200m dubine, ogranicena svjetlost), AFOTICKAZONA (200m dubinena dalje, potpuna tama).... Dakle, mozetevidjeti da je samo mali dio mora osvjetljen.... U pravilu....u obalnom podrucju svjetlost nestaje nakon ~ 50 m dubine (zbog manje prozirnosti mora kakav je slucaj u najvecem dijelu Jadrana), dok u otvorenom moru ide maksimalno do 200 m.





No, ono sto je bitno napomenuti je ne samo da se ona gubi nakon odredene dubine, vec i da u podrucju gdje je ima, od povrsine prema afotickoj zoni njen intenzitet pada... ona se apsorbira tj. apsorbiraju se razlicite valne duljine bijele svjetlosti koju imamo vani, za kopnu. Tako se prvo apsorbina crvena boja s vecom valnom duljinom, dok najdublje prodiru plava i zelena s najmanjim valnim duljinama.





Drugacinjenica:


Alge kao i sve druge biljke za fotosintezu trebaju svjetlost koju apsorbiraju uz pomoc svojih pigmenata. Kod zelenih, smedih i crvenih algi ti se pigmenti razlikuju tj. oni su prilagodeni apsorpciji razlicite valne duljine svjetlosti (klorofil kod zelenih algi npr. apsorbira vece valne duljine)...





Treca cinjenica:


Ako promatramo Jadran vidjet cemo da je prodor svjetlost uglavnom do ~ 50 m, u najboljem slucaju do 100 m. Tako ce se kod nas alge rasprostraniti u ovom uskom podrucju do 50 m dubine. I to naravno u pravilu po vertikalnom rasporedu dubine - zelene, smede, crvene.





Cetvra cinjenica:


Spomenula sam da se u najvecem plicaku mogu pronaci uz dominantne zelene i neke smede i crvene alge. Zasto? Ove alge naci cemo uglavnom na zasjenjenim mjestima na kojima je prodor svjetlost manji, dakle tamnije je nego da su potpuno izlozene valnoj duljini svjetlosti koja je tipicna za tu dubinu... njih cemo uglavnom nalaziti na zasjenjenim mjestima, ispod kamenih gromada, ispod kamencica, u na korjenju guste livade cvjetnice Posidonie i sl.





Savijet akvaristima:


Kada sadite alge u vasem akvariju, zelene mozete posaditi na osvjetljenom dijelu ali pazite gdje ce vam biti smede i crvene.... najjednostavnije je da kada ih vadite iz mora dobro proucite okolis u kojem zive (intenzitet svjetla, jacina struja, temperatura mora, zivotinje koje zive u blizini i sl.) i da ga imitirate u svom akvariju... tako ce vam vase algice biti "sretne" i dugo zivjeti!!!


A evo i nekoliko primjera tipicnih Jadranskih algi:





ZELENE


1. Ulva lactiluca








2. Enteromorpha sp.

[Bach]

Kod vrste Udotea petiolata komp mi je ubacio krivu sliku primjera dok je jos ziva... evo je sada

[Vedran]

morska riccia fluitans

[Bach]

Upravo sam razgovarala s Arsom pa mi je palo na pamet da ne bi bilo lose staviti jedan malidodatak ovom tekstu o algama, o tome gdje ih naci!


Ulva i Enteromorpha - uglavnom dolaze plitko, blizu povrsine, do 4-5 m dubine (samo jako rijetki primjerci dolaze dublje). Nalaze seu lukama, u "teskoj", oneciscenoj vodi gdje je puno hranjivih soli (nitrita, nitrata, fosfata...), tako da ce u akvariju teze opstati ako im ne "otezate" vodu


Codium-i - ima ih u plicem podrucju od 3 m dubine pa sve do50 m, na pjeskovitom i cvrstom dnu


Halimeda i Udotea - na malo vecim dubinama, i do 60 m na pjeskovitom dnu ili vapnenim algama, ili pliceu sjenovitom podrucju, ispod neke stijene


Acetabularia -plicena 3-4 m dubine, vrlo rijetko dublje, raste na kamenju. Bitno je znati da u svom "atraktivnom" izdanju dolaze po sezonama, "klobucice" razvijaju oko 5 i 6 mjeseca do 8, a poslije ostaju samo "stabljike" koje vise nisu tako atraktivne


Valonia- dolazi na vecim dubinama, obrasta koralinacee (crvene alge koje inkrustiraju vapnenac i grade "zivo kamenje")


Dictyota- na kamenoj podlozi i drugim algama, uglavnom plice, vrlo rijetko dolazi na vecim dubinama


Colpomenia - na kamenoj podlozi i drugim algama, uglavnom plice, blizu povrsine pa do 3-4 m


Cystoseira - u cijelom Jadranu, na kamenitom dnu gradi guste "livade", dolazi plice, od povrsine do 20 m gdje je jako cesta, rijetko dolazi do dubina od 40 m


Fucus virsoides - posebno razvijena u sjevernom Jadranu, dolazi plice, od povrsine do 3-4 m dubine.


Padina pavonica - cesta na kamenoj podlozi, dolazi plice do malih dubina, na osuncanim podrucjima, jako rijetka na vecim dubinama


Sargassum - na sljunkovitom dnu, na dubini od povrsine do ~ 30 m


AsparagopsisiLaurencia - epifit pricvrscen na druge alge, cest u plitkim i dubljim vodama


Botryocladia - na zasjenjenim mjestima, jako rijetko blizu povrsine, rasprostranjena do 80 m dubine


Porphyra - do 30 m dubine, na stijeni ili vecim algama





KORALINACEE (grade zivo kamenje)


Amphiroa i Corallina - na kamenoj podlozi, u uzburkanoj vodi blizu povrsine mora, cesto grade "tepih"


Lithophyllum strictiformae - svrstom Peyssonellia, cest na cvrstoj podlozi i algama, na povrsini u VELIKOJ sjeni (spilje) i cesci na dubinama do 60 m


L. incrustans i L. lichenoides- na prilicno izlozenoj obali, posebno u zoni plime i oseke, cesto formira jedan kompaktni sloj, formira tzv. trotar


Peyssonnelia - cesta na cvrstoj podlozi i algama, na povrsini u VELIKOJ sjeni (spilje) i cesca na dubinama do 60 m

[Ars]

 "OPISI MORSKIH ALGI"-Klik